LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w07 11/15 p. 4-7
  • ʻOku Malava ke ʻi Ai ha ʻUhinga ʻo e Moʻuí!

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOku Malava ke ʻi Ai ha ʻUhinga ʻo e Moʻuí!
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Paʻanga mo e Fiefia ʻOku ʻi Ai Hona Tuʻunga
  • ʻOku Mahuʻinga ke ʻIloa Hoto Hingoá?
  • Ngaahi Ngāue Fakaeʻaati pe Ngāue ʻOfa, ʻOku ʻIkai Feʻunga
  • Feau ha Fiemaʻu Ne Tau Tupu mo Ia—Ko ha Meʻa Pau
  • Ko e Hā ʻa e Meʻa ʻOku Mahuʻinga Moʻoní?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Ko e Tuli ki ha Taumuʻa Mohu ʻUhinga ʻi he Moʻuí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • ʻOkú Ke “Fakatupu Koloa ki he ʻOtua”?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • “Vakai! ʻOku Ou Fakafoʻou ʻa e Meʻa Kotoa Pe”
    “Vakai! ʻOku Ou Fakafoʻou ʻa e Meʻa Kotoa Pe”
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
w07 11/15 p. 4-7

ʻOku Malava ke ʻi Ai ha ʻUhinga ʻo e Moʻuí!

ʻOKU moʻui ʻa e kakai tokolahi maʻá e paʻangá pea mo e meʻa ʻe malava ke fakatau mai ʻakí. ʻOku moʻui ʻa e niʻihi ke hoko ʻo ongoongoa ʻi he māmaní. ʻOku moʻui ʻa e niʻihi ke ʻai ke aʻu ki he tuʻunga haohaoá ʻa ʻenau pōtoʻi fakaeʻātí. ʻOku ʻi ai leva mo e faʻahinga ko ʻenau moʻuí ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Ka ko e tokolahi ia ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻa e taumuʻa ʻo ʻenau moʻuí pe ko e ʻuhinga ʻoku nau ʻi heni aí.

Fēfē koe? Kuó ke fakakaukau fakamātoato fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻokú ke ʻi heni aí? Fēfē ke tau vakai ki ha ngaahi taumuʻa anga-maheni ʻoku tuli ki ai ʻa e kakaí pe ʻokú ne ʻomai moʻoni ha ongoʻi lavameʻa mo ha ongoʻi fiemālie? Ko e hā ʻokú ne ʻai ke malava ʻo ʻi ai ha ʻuhinga ʻo e moʻuí?

Paʻanga mo e Fiefia ʻOku ʻi Ai Hona Tuʻunga

ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú ʻi he tohi Koheleti 7:12: “Ko e poto ko e maluʻanga, ko e paʻanga ko e maluʻanga: ka ʻoku hulu ʻa e ʻilo, he ʻoku fakahaofi ʻe he poto ʻa e tangata ʻoku maʻu ia.” ʻIo ʻoku ʻi ai ʻa e mahuʻinga ʻo e paʻangá. ʻOku fiemaʻu ʻa e paʻanga ki hoʻo moʻuí, tautautefito kapau ʻokú ke maʻu ʻa e fatongia ke tauhi ha fāmili.—1 Timote 5:8.

He ʻoku ai ha moʻui ʻe taʻekau ai ha niʻihi ʻo e ngaahi fiefia ʻoku malava ke fakatauʻaki ʻa e paʻangá? Neongo naʻe fakahā ʻe Sīsū Kalaisi, ʻa e tokotaha naʻá ne fokotuʻu ʻa e lotu faka-Kalisitiané, naʻe ʻikai ke ʻi ai ha potu ke ʻolunga ki ai hono ʻulú, naʻá ne fiefia moʻoni ʻi hono maʻu ʻa e meʻakai mo e uaine leleí ʻi he taimi ki he taimi. ʻIkai ko ia pē, naʻe ʻikai te ne taʻeʻai ha vala naʻe totongi mamafa.—Mātiu 8:20; Sione 2:​1-11; 19:​23, 24.

Ka naʻe ʻikai ko e moʻui ʻa Sīsuú ke fekumi ki he ngaahi fiefiá. Naʻe mahino ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne fakamuʻomuʻá. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Neongo oku fuʻu lahi ʻa e koloa ʻa ha taha, ka ʻoku ʻikai hoko ai ʻo tautau ʻene moʻui ki heʻene ngaʻotoʻota.” Naʻá ne hoko atu ʻo fai ha talanoa fakatātā fekauʻaki mo ha tangata koloaʻia ʻa ia naʻe fua lahi ʻene ngoué peá ne fakaʻuhinga hifo ai kiate ia ʻo pehē: “Ko e ha ʻaku ai ʻe fai, he ʻoku ʻikai haku kei fale ke tānaki ki ai ʻeku ngaahi fua? . . . Te u veteki hoku ngaahi feleoko pea langa ke lalahi; pea u toki tānaki katoa ki ai ʻeku koloa tupu mo, ʻeku ngaahi meʻa lelei. Pea te u pehē ki hoku laumālie, Siʻi Laumālie, [kuo] lahi ʻeni hoʻo ngaahi meʻa lelei kuo tuku, ʻo feʻunga mo ha ngaahi taʻu lahi; malōlōā, kai, inu, mo nekeneka.” Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fehālaaki ʻi he anga ʻo e fakakaukau ʻa e tangatá ni? ʻOku hoko atu ʻa e talanoa fakatātaá: “Ka ka folofola [ki he tangata koloaʻiá ʻa e] ʻOtua, ʻo pehē, ʻA e taʻeloto! ko e pō ni pe te nau tala ke ke tuku mai ho laumālie: pea ʻe ʻa hai koā ʻa e ngaahi meʻa naʻa ke tokonaki?” Naʻa mo hono faʻoaki feleoko ʻe he tangatá ʻa e fua ʻo ʻene ngoué, ʻi heʻene maté ʻe ʻikai malava ai ke ne fiefia ʻi he ngaahi koloa naʻá ne tānakí. ʻI hono fakamulitukú, naʻe ʻomai ai ʻe Sīsū ʻa e lēsoni ko ení ki he kau fanongó: “Ko e anga ʻeni ʻo ia ʻoku fokotuʻu koloa maʻana, ka ʻoku ʻikai te ne fakatupu koloa ki he ʻOtua.”—Luke 12:​13-21.

ʻIo, ʻoku tau fiemaʻu ha paʻanga pea ʻoku ʻi ai mo ha fiefia. Kae kehe, ʻoku ʻikai ko e paʻangá pe ko e fiefiá ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga taha ʻi he moʻuí. Ke koloaʻia ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá, ʻa ia, ke moʻui ʻo fakahōifua kiate ia, ʻa e meʻa mahuʻinga taha ke tuli ki aí.

ʻOku Mahuʻinga ke ʻIloa Hoto Hingoá?

ʻOku moʻui ʻa e kakai tokolahi ke ʻai ke ʻiloa honau hingoá. Ko e holi ko ia ke ʻiloá, ʻa e fiemaʻu ke manatua kita ʻe he niʻihi kehé, ʻoku ʻikai ke kovi ia. “ʻOku ngangatu ange ʻa e hingoa lelei ʻi he lolo takai,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú, “mo e ʻaho ʻo e pekia ʻi he ʻaho ʻo hoto fanauʻi.”—Koheleti 7:1.

ʻI he ʻaho ʻo e pekiá, ko e lēkooti ʻo e moʻui fakalūkufua ʻa ha tangata, te tau pehē, kuo ʻosi hiki ia. Kapau kuó ne fakahoko ha ngaahi ngāue lelei, ko e ʻaho ʻo e pekia ʻa e tokotaha ko iá ʻoku lelei mamaʻo ange ia ʻi he ʻaho ʻo hono fāʻeleʻí ʻi he teʻeki ke ʻi ai hano lēkōtí.

Ko e tokotaha naʻá ne hiki ʻa e tohi Koheletí ko Tuʻi Solomone. Ko e tokoua lahi ʻo Solomone naʻe tamai-taha mo ia ko ʻApisalomé, naʻá ne fiemaʻu ke ʻiloa hono hingoá. Kae kehe, ko hono ngaahi foha ʻe toko tolu, ʻa ia naʻe mei malava ke fakamoʻui ai hono hingoá ki he ngaahi toʻutangata ki muí ʻoku hā nai naʻa nau mate kei iiki. Ko ia ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe ʻApisalomé? ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú: “Kuo hanga ʻe Apisalome . . . ʻo fokotuʻu hano pou fakamanatu, ʻa ia ʻoku ʻi Talalo-ʻa-Tuʻi: he naʻa ne pehe, ʻOku ʻikai haku foha ke fakamoʻui ai hoku hingoa: pea ne fakahingoa ʻa e pou fakamanatu kiate ia.” (2 Samiuela 14:27; 18:18) Ko e toetoenga ʻo e pou ko ení kuo ʻikai ke ʻiloa. Pea kia ʻApisalome, ko e ʻilo ki ai ʻa e kau ako ʻo e Tohi Tapú, ko ha tokotaha ia ʻoku ongoongoa ʻi he angatuʻú ʻa ia naʻá ne faʻufaʻufono ke faʻao ʻa e taloní mei heʻene tamai ko Tēvitá.

Ko e tokolahi ʻi he ʻahó ni ʻoku nau feinga ke manatua kinautolu fakafou ʻi he meʻa ʻoku nau fakahokó. ʻOku nau feinga ki he lāngilangí ʻi he anga ʻo e vakai ʻa e kakai ʻa ia ko ʻenau ngaahi manakó ʻoku feliuliuaki ʻi he taimi kotoa pē. Ka ko e hā ʻoku hoko ki he ongoongoa peheé? ʻI he tohi ko e Culture of Narcissism, ʻoku tohi ai ʻe Christopher Lasch: “ʻI hotau taimí, ʻi he hoko ʻa e lavameʻá ko e meimei meʻa pē ʻa e kei talavou, ko e fakaholomamatá mo e hā foʻoú, ko e ongoongoá ʻoku vave ʻaupito ʻene molé, pea ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e tokanga ʻa e kakaí ʻoku nau hohaʻa taʻetuku ki haʻane mole ia.” Ko hono olá, ʻoku hanga ai ʻa e kau sitā tokolahi ki hono ngāueʻaki ʻo e faitoʻo kona tapú mo e ʻolokaholó, ʻo faʻa nounou ai ʻenau moʻuí. Ko e moʻoni ʻoku ʻikai hano ʻaonga ʻo e feinga ke ongoongoá.

Ko e vakai leva ʻa hai ʻoku totonu ke tau maʻu ai ha ongoongo leleí? ʻI he lea fekauʻaki mo e faʻahinga naʻa nau tauhi ʻa ʻene Laó, naʻe folofola ʻa Sihova fakafou ʻi heʻene palōfita ko ʻAiseá: “Talaatu te u tuku kiate kinautolu ʻi hoku fale, pea ʻi he lotoʻa ʻo ʻeku kolo, ha fakamanatu mo ha hingoa . . . Te u ʻatu ki ai taki taha ha ongoongo taʻengata, ʻa ia ʻe ʻikai tuʻusi.” (Aisea 56:​4, 5) Koeʻuhi ko ʻenau talangofua ki he ʻOtuá, ko e faʻahinga ʻoku fakahōifua kiate iá te nau maʻu “ha fakamanatu mo ha hingoa.” ʻE manatuʻi ʻe he ʻOtuá honau hingoá ʻo “taʻengata” ko ia ʻe ʻikai ai ke tuʻusi kinautolu. Ko e faʻahinga hingoa ia ʻoku fakalototoʻaʻi mai ʻi he Tohi Tapú ke tau ʻaí—ke ongoongo lelei ʻi he vakai mai ʻa Sihova ko hotau Tokotaha-Fakatupú.

Naʻe kikite ʻa ʻAisea ʻo fekauʻaki mo e taimi ʻa ia ʻe maʻu ai ʻe he faʻahinga faitōnunga tāutahá ʻa e moʻui taʻengata ʻi ha Palataisi ʻi he māmaní. Ko e “moʻui taʻengata” ʻi he Palataisi ko iá ʻa e “moʻui moʻoni”—ko e faʻahinga moʻui ia naʻe fakataumuʻa ʻe he ʻOtuá maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi heʻene fakatupu kinautolú. (1 Timote 6:​12, 19) ʻI he ʻikai ke moʻuiʻaki ha moʻui ʻoku fuo nounou mo taʻefakafiemālie, ʻikai ʻoku totonu ke tau kakapa atu ki he moʻui taʻengatá?

Ngaahi Ngāue Fakaeʻaati pe Ngāue ʻOfa, ʻOku ʻIkai Feʻunga

ʻOku fiemaʻu ʻe he kau ʻaati tokolahi ke fakaleleiʻi ʻenau ngāué koeʻuhi ke aʻu ki he tuʻunga ʻoku nau pehē ai ko e ʻaati haohaoá ia. Ko e moʻui lolotongá ʻoku fuʻu nounou ia ki he meʻa ko iá. ʻI he taʻu 90 tupu ʻo Hideo, ʻa e tokotaha ʻaati naʻe lave ki ai ʻi he kupu ki muʻá, naʻá ne ngāue ke fakaleleiʻi ʻene ngaahi pōtoʻi fakaeʻātí. Naʻa mo e taimi ʻoku aʻu ai ʻa e ngāue ʻa ha tokotaha ʻaati ki he tuʻunga ʻokú ne fiemālie ki aí, ʻi he taimi ko iá ʻe ʻikai nai te ne kei malava ke fai ʻa e meʻa lahi ʻo hangē ko ia naʻá ne mei lava ʻi heʻene kei talavoú. Kae fēfē kapau naʻá ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá? Fakakaukau atu ki he ngaahi meʻa kotoa ʻe malava ke ne fai ke ʻai ai ke haohaoa ʻene ʻātí!

Fēfē leva ʻa e ngaahi ngāue ʻofa ʻi he moʻuí? Ko e meʻa lelei ʻa e tokanga ʻa ha taha ki he masivá pea ngāueʻaki ʻene koloá ke tokoniʻiʻaki ʻa e faingataʻaʻiá. ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú: “ʻOku te monuʻia lahi ʻi he fai ha foaki atu, ʻi heʻete maʻu ha foaki mai.” (Ngāue 20:35) Ko e tokanga ki he lelei ʻa e niʻihi kehé ʻe fakafiemālie moʻoni ia. Kae kehe, ko e hā ʻa e lahi ʻo e meʻa ʻe malava ke fakahoko ʻe he foʻi toko taha, naʻa mo ʻene līʻoa kakato ʻene moʻuí ki he ngāue ko iá? Ko e meʻa ko ia ʻoku malava ʻe kitautolu tangatá ke fakahoko ʻi hono tokoniʻi ʻa e faingataʻaʻia ʻa e niʻihi kehé ʻoku fakangatangata. ʻE ʻikai ha foaki fakamatelie te ne fakafiemālieʻi ha foʻi fiemaʻu tefito ʻa ia ʻoku tukunoaʻi ʻe he kakai tokolahi tahá pea ʻoku teʻeki ai ke feau ʻi heʻenau moʻuí. Ko e hā ʻa e fiemaʻu ko iá?

Feau ha Fiemaʻu Ne Tau Tupu mo Ia—Ko ha Meʻa Pau

ʻI he malanga ʻa Sīsū he moʻungá, naʻá ne lave ki ha fiemaʻu tefito naʻa tau tupu mo ia, ʻi heʻene pehē: “Monūʻiaā ka ko kinautolu ʻoku ongoʻi masiva honau laumalie: he ʻoku ʻonautolu ʻa e Puleʻanga ʻo Hevani.” (Mātiu 5:3) Fakatatau leva ki he Tohi Tapú, ko e fiefia moʻoní ʻoku ʻikai ke fakatuʻunga ia ʻi he koloá, ongoongoá, ngaahi lavameʻa fakaeʻātí pe ngaahi ngāue ʻofá. Ka ʻoku fakatuʻunga ia ʻi hono feau ʻetau fiemaʻu fakalaumālié—ʻa e fiemaʻu ke lotu ki he ʻOtuá.

Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e faʻahinga naʻe ʻikai te nau ʻilo ʻa e Tokotaha-Fakatupú ke nau kumi kiate ia. Naʻe pehē ʻe Paula: “[Naʻe] oʻi foki [ʻe he ʻOtuá] ʻa e ngaahi faʻahinga kakai ʻa ia ʻoku nau tupunga taha kotoa pe, ke nau nofoʻia ʻa e funga kotoa ʻo māmani; he ne ne fakafuofua ʻa e ngaahi kuonga naʻe tuʻutuʻuni ki heʻenau nofo, mo honau ngaahi kauʻā; koeʻuhi ke nau kumi ki he ʻOtua, heiʻilo te nau fāfā ia ʻo ʻiloʻi, ka talāʻehai ʻoku ne mamaʻo mei hatau toko taha; he ʻoku ʻiate ia ʻetau moʻui, mo ʻetau ngaúe, mo ʻetau ʻi ai.”—Ngāue 17:​26-28.

Ko hono feau ʻa e fiemaʻu ke lotu ki he ʻOtua moʻoní ko e kī ia ki hono maʻu ʻa e fiefia moʻoni ʻi he moʻuí. Ko hono fakakakato ʻetau fiemaʻu fakalaumālié ʻokú ne toe ʻomai ʻa e ʻamanaki ki hono maʻu ʻa e “moʻui moʻoni.” Fakakaukau angé ki he fakatātā fekauʻaki mo Teresa, ʻa ia naʻe ʻiloa ʻi he televīsone ʻi hono fonuá ʻi heʻene hoko ko e ʻuluaki fefine faiva ʻAfilika-ʻAmelika ke ne ʻeti ʻi heʻene polokalama houa-taha pē ʻaʻana. Kae kehe, ʻikai fuoloa mei ai naʻá ne liʻaki kotoa ia. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻá ne pehē: “ʻOku ou tui fakapapau ko e tokanga ki he akonaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e founga moʻui lelei tahá.” Naʻe ʻikai loto ʻa Teresa ke hoko ha maumau ki hono vahaʻangatae mo e ʻOtuá ʻaki ʻene fakahoko ha ngafa ʻi ha polokalama televīsone naʻe fakaʻaiʻai ai ʻa e fehokotaki fakasinó mo e fakamālohí. Naʻá ne sītuʻa mei he ongoongoá ka naʻá ne kamata ʻi ha moʻui fakafiemālie moʻoni, he naʻá ne ngāue ko ha tokotaha malanga taimi-kakato ʻo e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻo feinga ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau maʻu ha vahaʻangatae lelei mo e ʻOtuá.

Fekauʻaki mo e fili ʻa Teresa ke liʻaki ʻene ʻeti faivá, naʻe pehē ʻe ha taha ʻo hono ngaahi kaungāmeʻa ki muʻá: “Naʻá ku loto-mamahi koeʻuhi naʻá ku fehiʻa ʻi he sio ki heʻene liʻaki ʻa e meʻa naʻá ku fakakaukau ko ha ngāue lavameʻa. Ka ʻoku hā mahino naʻá ne maʻu ha meʻa naʻe lahi mo lelei ange.” Naʻe mate ki mui ai ʻa Teresa. Kae kehe, ʻi he hili ʻa ʻene maté naʻe pehē ʻe hono kaungāmeʻa tatau pē ko eni ki muʻá: “Naʻá ne fiefia, pea ko e meʻa pē ia ʻokú te fiemaʻu ʻi he moʻuí. Ko e toko fiha ʻo kitautolu ʻe lava ke tau leaʻaki ʻa e meʻa tatau?” Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau fakamuʻomuʻa ʻi heʻenau moʻuí ʻa honau vahaʻangatae mo e ʻOtuá ka ʻoku hoko kia kinautolu ʻa e maté, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻamanaki fakaʻofoʻofa ia ʻo e toetuʻu ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e Puleʻangá.—Sione 5:​28, 29.

ʻOku ʻi ai ʻa e taumuʻa ʻa e Tokotaha-Fakatupú ki he māmaní pea mo e faʻahinga ʻo e tangata ʻoku ʻi aí. ʻOkú ne fiemaʻu ke ke mahinoʻi ʻa e taumuʻa ko ení pea maʻu ʻa e moʻui taʻengata ʻi ha Palataisi ʻi he māmaní. (Sāme 37:​10, 11, 29) Ko e taimi leva eni ke ako lahi ange kia Sihova, ko e Tokotaha naʻá ne fakatupu ʻa langi mo māmaní pea mo ʻene taumuʻa maʻaú. ʻE fiefia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi ho feituʻú ke tokoniʻi koe ke ke maʻu ʻa e ʻilo ko iá. Kātaki ʻo fetuʻutaki kia kinautolu, pe tohi ki he kau faipulusi ʻo e makasini ko ení.

[Fakatātā ʻi he peesi 5]

Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fehālaaki ʻi he fakaʻuhinga ʻa e tangata koloaʻia ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú?

[Fakatātā ʻi he peesi 7]

Te ke saiʻia ke moʻui taʻengata ʻi ha Palataisi ʻi he māmaní?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share