‘Mou Teungaʻaki ʻa e Kātaki-Fuoloá’
“Mou teungaʻaki ʻa e ongongofua ʻo e ʻofá . . . mo e kātaki-fuoloá.”—KOLOSE 3:12, NW.
1. Lave ki ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e kātaki-fuoloá.
KO RÉGIS, ʻa ia ʻokú ne nofo ʻi he tonga-hihifo ʻo Falaniseé, naʻe hoko ko ha Fakamoʻoni ʻosi papitaiso ʻa Sihova ʻi he 1952. Naʻe laui taʻu ʻa e feinga ʻa hono uaifí ʻaki ʻa e kotoa ʻo ʻene malavá ke taʻofi ʻa ʻene ngaahi feinga ke tauhi ʻa Sihová. Naʻá ne feinga ke avangi ʻa e ʻū vaʻe ʻo ʻene meʻalelé ke taʻofi ai ia mei hono maʻu ʻa e ngaahi fakatahá, pea ʻi he taimi ʻe taha naʻe aʻu ʻo ne muimuiʻi ia ʻi heʻene malangaʻi ʻa e pōpoaki ʻa e Tohitapú mei he fale ki he falé, ʻo lumolumaʻi ia ʻi heʻene lea ki he ngaahi ʻapí ʻo fekauʻaki mo e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. Neongo ʻa e fakafepaki tuʻumaʻu ko ʻení, naʻe hokohoko atu pē ʻa e kātaki-fuoloa ʻa Régis. Ko ia ai, ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa Régis ki he kau Kalisitiane kotoa, koeʻuhi ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ʻa e kotoa ʻo ʻene kau lotú ke nau kātaki-fuoloa ʻi heʻenau ngaahi feangai mo e niʻihi kehé.
2. Ko e hā ʻa e ʻuhinga fakafoʻilea ʻo e foʻi lea faka-Kalisi ki he “kātaki-fuoloá,” pea ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e foʻi leá?
2 Ko e foʻi lea faka-Kalisi ki he “kātaki-fuoloá” ʻoku ʻuhinga fakaelea ko e “fuoloa ʻo e laumālié.” ʻOku fakalea tuʻo hongofulu ʻe he New World Translation faka-Pilitāniá ʻa e foʻi leá ni ko e “kātaki-fuoloa,” tuʻo tolu ko e “anga-kātaki,” pea tuʻo taha ko e “ngāueʻaki ʻa e kātakí.” Fakatouʻosi ʻa e ongo foʻi lea faka-Hepelū mo e faka-Kalisi ʻoku liliu ko e “kātaki-fuoloá” ʻoku kau ai ʻa e foʻi fakakaukau ʻo e anga-kātakí, fakamaʻumaʻú pea mo e tuai ki he ʻitá.
3. Naʻe anga-fēfē ʻa e vakai ʻa e Kalisitiané ki he kātaki-fuoloá ʻo kehe ia mei he vakai ʻa e kau Kalisi ʻo e ʻuluaki senitulí?
3 Naʻe ʻikai ke vakai ʻa e kau Kalisi ia ʻo e ʻuluaki senitulí ko ha anga-lelei ʻa e kātaki-fuoloá. Ko e foʻi leá ni naʻe ʻikai ʻaupito ke ngāueʻaki ia ʻe he kau filōsefa Sitoikó. Fakatatau ki he mataotao Tohitapu ko William Barclay, ko e kātaki-fuoloá ia “ko e mātuʻaki fehangahangai ia ʻo e anga-lelei faka-Kalisí,” ʻa ia ʻoku pōlepoleʻaki ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻa kehé “ʻa e fakafisi ke kātakiʻi ha faʻahinga lea paetaku pē pe fakalotolavea.” ʻOkú ne pehē: “Ki he Kalisí, ko e tangata lahí ʻa e tangata naʻá ne fai ʻa e meʻa kotoa pē ke sāuni. Ki he Kalisitiané, ko e tangata lahí ʻa e tangata ʻa ia naʻa mo ʻene malava ke fai sāuní ʻoku fakafisi ia ke fai pehē.” Naʻe fakakaukau nai ʻa e kau Kalisí ko e kātaki-fuoloá ko ha fakaʻilonga ia ʻo e vaivai, ka ʻi hení, hangē pē ko ia ʻi he ngaahi tuʻunga kehé, “ko e meʻa ʻa e ʻOtua ʻoku ngali vale ʻoku poto ia ʻi he kakai, pea ko e meʻa ʻa e ʻOtua ʻoku ngali vaivai ʻoku malohi ia ʻi he kakai.”—1 Kolinito 1:25.
Faʻifaʻitakiʻanga ʻa Kalaisi ʻi he Kātaki-Fuoloá
4, 5. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga fakaofo ʻo e kātaki-fuoloá naʻe tokonaki mai ʻe Sīsuú?
4 Ko e hoko atu pē ia kia Sihová, ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e kātaki-fuoloá ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻe Kalaisi Sīsuú. ʻI he malumalu ʻo e tenge lahí, naʻe fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e faʻa mataʻofi fakatoʻoaloto. Naʻe kikiteʻi ʻo fekauʻaki mo ia: “Naʻe ngaohi kovia ia, ka ka tuku pe ia ke fai hono fakavaivaiʻi, ʻo ʻikai te ne mafaʻa hono fofonga; hange ha lami ʻoku taki atu ke tamateʻi, pea hange ʻoku longo ha sipi toutama ʻi he nima ʻo e kakai ʻoku kosi ia; naʻe pehe ʻene taʻemafaʻa hono fofonga.”—Aisea 53:7.
5 Ko ha kātaki-fuoloa fakaofo moʻoni ē naʻe fakahāhā ʻe Sīsū ʻi he kotoa ʻo ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní! Naʻá ne kātakiʻi ʻa e ngaahi fakafehuʻi kākā ʻa hono ngaahi filí pea mo e ngaahi lea paetaku ʻa e kau fakafepakí. (Mātiu 22:15-46; 1 Pita 2:23) Naʻá ne anga-kātaki ki heʻene kau ākongá, naʻa mo e taimi naʻa nau hokohoko kē ai pe ko hai ʻa e tokotaha lahi tahá. (Maake 9:33-37; 10:35-45; Luke 22:24-27) Pea ko ha faʻa mataʻofi fakaofo ē naʻe fakahāhā ʻe Sīsū ʻi he pō ʻo hono lavakiʻí ʻi he tō ʻa Pita mo Sione ʻo mohe hili ia hono tala ange ke na hanganaki “leʻo”!—Mātiu 26:36-41.
6. Naʻe anga-fēfē ʻa e maʻu ʻaonga ʻa Paula mei he kātaki-fuoloa ʻa Sīsuú, pea ko e hā ʻoku tau ako mei he meʻá ni?
6 Hili ʻene pekia pea toetuʻú, naʻe hokohoko atu ʻa e kātaki-fuoloa ʻa Sīsuú. Naʻe tautefito ki he ʻapositolo ko Paulá ʻene lāuʻilo ki he meʻá ni, koeʻuhi naʻá ne hoko ki muʻa ko ha tokotaha fakatangaʻi ʻo e kau Kalisitiané. Naʻe tohi ʻe Paula: “ʻE, ʻoku moʻoni ʻa e lea, pea tāu ke tali ʻe he loto kotoa—‘Naʻe haʻu ʻa Kalaisi Sisu ki mamani ke fakamoʻui ʻa e kakai angahalá.’ ʻA ia ʻoku ou fungani ai: ka naʻe fai meesi kiate au koeʻuhi ko e meʻa ni, koeʻuhi ke fakaha ʻe Kalaisi Sisu ʻiate au ko e fungani angahala hono katokātoa o ʻene kataki, moʻo taipe maʻanautolu te nau tui falala kiate ia ʻamui ke maʻu ʻa e moʻui taʻengata.” (1 Timote 1:15, 16) Tatau ai pē pe ko e hā hotau kuohilí, kapau ʻoku tau tuku ʻetau tuí ʻia Sīsū, te ne hoko ʻo kātaki-fuoloa kiate kitautolu—lolotonga iá, ko hono moʻoní, ʻoku ʻamanekina meiate kitautolu ke tau fakatupu ʻa e “ngaahi ngāue ʻoku hoa mo e fakatomala.” (Ngāue 26:20; Loma 2:4) Ko e ngaahi pōpoaki naʻe ʻave ʻe Sīsū ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻe fitu ʻi ʻĒsia Mainá ʻoku hā ai lolotonga ʻa ʻene kātaki-fuoloá, ʻokú ne ʻamanekina ha fakalakalaka.—Fakahā, vahe 2 mo e 3.
Ko ha Fua ʻo e Laumālié
7. Ko e hā ʻa e fekauʻaki ʻa e kātaki-fuoloá mo e laumālie māʻoniʻoní?
7 ʻI he Kaletia vahe hono 5 ʻo ʻene tohi ki he kau Kalētiá, ʻoku fakafaikehekeheʻi ai ʻe Paula ʻa e ngaahi ngāue ʻa e kakanó pea mo e fua ʻo e laumālié. (Kaletia 5:19-23) Koeʻuhi ko e kātaki-fuoloá ko e taha ia ʻo e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová, ʻoku tupu ʻa e ʻulungaanga ko ʻení meiate ia pea ko ha fua ia ʻo hono laumālié. (Ekisoto 34:6, 7) Ko hono moʻoní, ʻoku fakahokohoko ʻo fika fā ʻa e kātaki-fuoloá ʻi he fakamatala ʻa Paula ki he fua ʻo e laumālié, fakataha mo e “ʻofa, fiefia, melino, . . . anga-ʻofa, anga-lelei, tui, anga-malū, mapuleʻi-kita.” (Kaletia 5:22, 23, NW) Ko ia ai, ʻi he taimi ʻoku fakahāhā ai ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻa e anga-kātaki fakaʻotuá pe kātaki-fuoloá, ʻoku nau fai ia ʻi he malumalu ʻo e tākiekina ʻa e laumālie māʻoniʻoní.
8. Ko e hā te ne fakaivia kitautolu ke tau fakatupu ʻa e fua ʻo e laumālié, ʻo kau ai ʻa e kātaki-fuoloá?
8 Kae kehe, ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻeni ia ʻoku fakamālohiʻi mai ʻe Sihova hono laumālié ki ha taha. Kuo pau ke tau ʻulutukua loto-lelei ki heʻene tatakí. (2 Kolinito 3:17; Efeso 4:30) ʻOku tau fakaʻatā ʻa e laumālié ke ngāue ʻi heʻetau moʻuí ʻaki hono fakatupu hono ngaahi fuá ʻi he meʻa kotoa ʻoku tau faí. ʻI he hili hono fakalau ʻa e ngaahi ngāue ʻa e kakanó pea mo e fua ʻo e laumālié, naʻe tānaki mai ʻe Paula: “Kapau ko e Laumalie ʻoku tau moʻui ai, tau laka foki ʻi he Laumalie. ʻOua naʻa tuku ke fakahalaʻi kimoutolu: talaʻehai ʻoku ala pāʻusiʻi ʻa e ʻOtua; he ʻilonga pe meʻa ʻoku to ʻe ha tangata, ko ia ia te ne utu foki. He ko ia ʻoku ne to ʻi hono kakano, te ne utu mei he kakano ʻa e ʻauha: ka ko ia ʻoku ne to ʻi he laumalie, te ne utu mei he laumalie ʻa e moʻui taʻengata.” (Kaletia 5:25; 6:7, 8) Ke tau lavameʻa ʻi hono fakatupu ʻa e kātaki-fuoloá, kuo pau foki ke tau fakatupu ʻa e toenga ʻo e fua ʻoku fakatupu ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻi he kau Kalisitiané.
“Ko e ʻOfá ʻOku Kātaki-Fuoloa”
9. Ko e hā naʻe malava ai ʻe Paula ke tala ki he kau Kolinitoó “ko e ʻofá ʻoku kātaki-fuoloa”?
9 Naʻe fakahaaʻi ʻe Paula ʻoku ʻi ai ha vahaʻangatae makehe ʻi he vahaʻa ʻo e ʻofá mo e kātaki-fuoloá ʻi heʻene pehē: “Ko e ʻofá ʻoku kātaki-fuoloa.” (1 Kolinito 13:4, NW) Ko ha mataotao Tohitapu ʻe taha, ko Albert Barnes, ʻokú ne fokotuʻu mai ʻo pehē naʻe fakamamafaʻi ʻe Paula ʻa e meʻá ni koeʻuhi ko e fakakikihi mo e fekeʻikeʻi naʻe hoko ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi Kolinitoó. (1 Kolinito 1:11, 12) ʻOku pehē ʻe Barnes: “Ko e foʻi lea naʻe ngāueʻaki heni [ki he kātaki-fuoloá] ʻoku tuʻu fehangahangai ia mo e loto-ʻoho: ko e ngaahi lea mo e ngaahi fakakaukau lili, pea mo e loto-ʻiteʻita. ʻOku ʻuhinga ia ki he tuʻunga ʻo e fakakaukaú ʻa ia ʻoku malava ke KĀTAKI-FUOLOA ʻi hono fakafeʻātungiaʻi mo fakaʻitaʻí.” ʻOku kei tokoni lahi ʻa e ʻofá mo e kātaki-fuoloá ki he melino ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané.
10. (a) ʻI he founga fē ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ʻofá ke tau hoko ʻo kātaki-fuoloá, pea ko e hā ʻa e akonaki ʻoku ʻomai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻi he meʻá ni? (e) Ko e hā ʻa e fakamatala naʻe fai ʻe ha mataotao Tohitapu ʻe taha ki he kātaki-fuoloá mo e anga-ʻofa ʻa e ʻOtuá? (Sio ki he fakamatala ʻi laló.)
10 “Ko e ʻofá ʻoku kātaki-fuoloa mo anga-ʻofa. Ko e ʻofá . . . ʻoku ʻikai te ne kumi ki he lelei pē ʻaʻana, ʻoku ʻikai ke hoko ʻo fakaʻita.” Ko ia ai, ʻi he ngaahi founga lahi, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻofá ke tau hoko ʻo kātaki-fuoloa.a (1 Kolinito 13:4, 5, NW) ʻOku fakaivia kitautolu ʻe he ʻofá ke tau anga-kātaki ʻo fekātakiʻaki pea manatuʻi ko kitautolu kotoa ʻoku tau taʻehaohaoa mo maʻu ʻa e ngaahi hala mo e ngaahi tōnounou. ʻOkú ne tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻo fakaʻatuʻi mo faʻa fakamolemole. ʻOku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he ʻapositolo ko Paulá ke tau ʻaʻeva “ʻaki ʻa e fakakaukau fakatōkilalo kakato mo e anga-malū, fakataha mo e kātaki-fuoloa, ʻo fekātakiʻaki ʻi he ʻofa, ʻo feinga tōtōivi ke tauhi ʻa e tuʻunga taha ʻo e laumālié ʻi he haʻi fāʻūtaha ʻo e melinó.”—Efeso 4:1-3, NW.
11. Ko e hā ʻoku mahuʻinga tautefito ai ke hoko ʻo kātaki-fuoloa ʻi he ngaahi feohiʻanga faka-Kalisitiané?
11 Ko e kātaki-fuoloa ʻi he tafaʻaki ʻo honau kau mēmipá ʻoku tokoni ia ki he melino mo e fiefia ʻa e ngaahi feohiʻanga faka-Kalisitiané, pe ko e ngaahi fakatahaʻangá, ngaahi ʻapi Pētelí, ngaahi ʻapi misinalé, ngaahi timi ngāue langá, pe ngaahi akoʻanga faka-Kalisitiané. Koeʻuhi ko e ngaahi faikehekehe ʻi he angaʻitangatá, ngaahi saiʻiá, tauhi haké, ngaahi tuʻunga ʻo e fakaʻapaʻapá naʻa mo e haisiní, ʻoku malava ai ke malanga hake ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻa ʻi he taimi ki he taimi. ʻOku toe hoko moʻoni ʻeni ʻi he ngaahi fāmilí. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e hoko ʻo tuai ki he ʻitá. (Palovepi 14:29; 15:18; 19:11) Ko e kātaki-fuoloá—anga-kātaki, ʻi he ʻamanaki ki ha liliu ki he lelei angé—ʻoku fiemaʻu ia ʻi he tafaʻaki ʻa e tokotaha kotoa.—Loma 15:1-6.
ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Kātaki-Fuoloá Ke Tau Kātaki
12. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e kātaki-fuoloá ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻá?
12 ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he kātaki-fuoloá ke tau kātakiʻi ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻa ʻoku hā ngali ʻikai hano ngataʻangá pe ʻikai ha fakaleleiʻanga vave ki aí. Naʻe hoko moʻoni ʻeni kia Régis, naʻe lave ki ai ʻi he kamatá. Naʻe fakafepakiʻi ʻe hono uaifí ʻa ʻene ngaahi feinga ke tauhi ʻa Sihová ʻi he laui taʻu lahi. Kae kehe, ʻi he ʻaho ʻe taha naʻá ne haʻu ai kiate ia ʻokú ne loʻimataʻia ʻo ne pehē: “ʻOku ou ʻilo ko e moʻoní ʻena. Tokoniʻi au. ʻOku ou fiemaʻu ha ako Tohitapu.” Naʻe faai mai pē ʻo ne papitaiso ko ha Fakamoʻoni. ʻOku pehē ʻe Régis: “Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he meʻá ni naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi taʻu ko ia ʻo e fāingá, anga-kātakí mo e kātakí.” Naʻe fakapaleʻi ʻene kātaki-fuoloá.
13. Ko e hā naʻá ne fakaivia ʻa Paula ke kātakí, pea ʻoku malava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe heʻene faʻifaʻitakiʻangá ke tau kātaki ai?
13 ʻI he ʻuluaki senituli T.S., naʻe hoko ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e kātaki-fuoloá. (2 Kolinito 6:3-10; 1 Timote 1:16) ʻI he ofi ki he ngataʻanga ʻo ʻene moʻuí, ʻi he taimi naʻa ne fai ai ʻa e akonaki ki hono takanga kei siʻi ko Tīmoté, naʻe fakatokanga ʻa Paula kiate ia ko e kau Kalisitiane kotoa pē te nau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi. Naʻe lave ʻa Paula ki heʻene faʻifaʻitakiʻanga tonu ʻaʻaná peá ne fakaongoongoleleiʻi mo e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalisitiane tefito ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ki he kātakí. Naʻá ne tohi: “Kuo ke ilo fakababau eku akonaki, moe aga o eku moui, mo hoku loto, moe tui, moe kataki fuoloa, moe ofa, moe faa ukuma, moe gaahi fakataga, moe mamahi, nae hoko kiate au i Aniteoke, mo Ikoniume, mo Lisita; ae gaahi fakataga naaku faa katakiʻi: ka nae fakamoui au mei ai kotoabe e he Eiki. Io, bea ko kinautolu kotoabe oku loto ke moui aga faka-Otua kia Kalaisi Jisu, te nau ilo ae fakataga.” (2 Timote 3:10-12, PM; Ngāue 13:49-51; 14:19-22) Ke hoko ʻo kātakí, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu kotoa ʻa e tui, ʻofa mo e kātaki-fuoloa.
Teungaʻaki ʻa e Kātaki-Fuoloá
14. Ko e hā naʻe fakatatau ki ai ʻe Paula ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotua hangē ko e kātaki-fuoloá, pea ko e hā ʻa e akonaki naʻá ne ʻoange ki he kau Kalisitiane Kolosé?
14 Naʻe fakatatau ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e kātaki-fuoloá mo e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotua kehé ki he ngaahi kofu ʻoku totonu ke ʻai ʻe he Kalisitiané ʻi he hili ia hono huʻi atu ʻa e ngaahi tōʻonga ʻulungaanga ʻo e “tagata motua.” (Kolose 3:5-10, PM) Naʻá ne tohi: “ʻI he taau mo e kakai fili ʻa e ʻOtuá, ʻoku māʻoniʻoni mo ʻofeiná, mou teungaʻaki ʻa e ongongofua ʻo e ʻofá, anga-ʻofá, anga-fakatōkilaló, anga-maluú mo e kātaki-fuoloá. Mou toutou fekātakiʻaki mo fefakamolemoleʻaki maʻataʻatā, kapau ʻoku maʻu ʻe ha taha ha ʻuhinga ke lāunga ai fekauʻaki mo ha taha. Hangē ko ia naʻe fakamolemoleʻi maʻataʻatā koe ʻe Sihová, ke pehē mo koe foki. Kae, tuku kehe ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa, mou teungaʻaki ʻa e ʻofá, he ko e haʻi haohaoa ia ʻo e fāʻūtahá.”—Kolose 3:12-14, NW.
15. Ko e hā ʻa e ngaahi ola ʻi he ‘teungaʻaki’ ʻe he kau Kalisitiané kinautolu ʻa e kātaki-fuoloá mo e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotua kehé?
15 ʻI he taimi ʻoku hanga ai ʻe he kau mēmipa ʻo ha fakatahaʻanga ʻo ‘teungaʻaki kinautolu’ ʻa e manavaʻofá, anga-ʻofá, anga-fakatōkilaló, anga-maluú, kātaki-fuoloá mo e ʻofá, ʻoku malava ai ke nau solova ʻa e ngaahi palopalemá pea laka fāʻūtaha atu ki muʻa ʻi he ngāue ʻa Sihová. ʻOku tautefito ki he kau ʻovasia Kalisitiané ʻa e fiemaʻu ke nau hoko ʻo kātaki-fuoloá. ʻOku ʻi ai nai ʻa e ngaahi taimi ʻoku fiemaʻu ai ke nau valokiʻi ha Kalisitiane ʻe taha, ka ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi founga kehekehe ʻo hono fai iá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula ʻa e fakakaukau lelei tahá ʻi he taimi naʻá ne tohi ai kia Tīmoté: “Valoki, fakatonutonu, enginaki, ʻaki ʻa e kātaki-fuoloa mo e pōtoʻi fakafaiakó kotoa.” (2 Timote 4:2, NW) ʻIo, ko e fanga sipi ʻa Sihová ʻoku totonu maʻu pē ke fakafeangai ki ai ʻaki ʻa e kātaki-fuoloa, ngeia mo e fakaalaala.—Mātiu 7:12; 11:28; Ngāue 20:28, 29; Loma 12:10.
“Kātaki-Fuoloa ki he Faʻahinga Kotoa”
16. Ko e hā nai ʻe iku ki ai ʻi heʻetau “kātaki-fuoloa ki he faʻahinga kotoa”?
16 Ko e kātaki-fuoloa ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻokú ne fokotuʻu ai kitautolu ʻi he malumalu ʻo ha fatongia fakaeʻulungaanga ko e “hoko ʻo kātaki-fuoloa ki he faʻahinga kotoa.” (1 Tesalonaika 5:14, NW) ʻOku ʻuhinga ʻení ke hoko ʻo anga-kātaki ki he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku ʻikai ko ha Fakamoʻoní, ngaahi kaungāʻapí, ngaahi kaungā-ngāue ʻi he ngāueʻangá mo e kaungā-kalasí. Kuo lahi ʻa e ngaahi tomuʻa fehiʻa mai kuo ikuʻi ʻe he Kau Fakamoʻoní, ʻa ia, ʻi he ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻi he ngaahi taʻu lahi, ne nau kātakiʻi ai ʻa e ngaahi lea manuki pe fakafepaki fakahangatonu mei he kakai ko ia naʻa nau feohi ʻi he ngāueʻangá pe ʻi he ʻapiakó. (Kolose 4:5, 6) Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “ʻO mou ʻai ke tāu hoʻomou fakafeangai ki he Senitaile; koeʻuhi, ʻi he meʻa ʻoku nau lauʻikovi ai kimoutolu, tokua ko e faikovi, ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngaue lelei, pea langaʻi ai ʻenau fakahikihikiʻi ʻa e ʻOtua ʻi he ʻaho ʻo e aʻahi.”—1 Pita 2:12.
17. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he ʻofa mo e kātaki-fuoloa ʻa Sihová, pea ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fai peheé?
17 ʻE hoko ʻa e kātaki-fuoloa ʻa Sihová ko e fakamoʻui ia ki he laui miliona. (2 Pita 3:9, 15) Kapau te tau faʻifaʻitaki ki he ʻofa mo e kātaki-fuoloa ʻa Sihová, te tau hokohoko anga-kātaki atu ai ʻa hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea akoʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau anganofo ki he pule ʻa e Puleʻanga ʻo Kalaisí. (Mātiu 28:18-20; Maake 13:10) Kapau naʻe teu ke tau taʻofi ʻa e malangá, ʻe mei hangē ia naʻa tau loto ke fakangatangata ʻa e kātaki-fuoloa ʻa Sihová pea ʻikai malava ke lāuʻilo ki hono taumuʻá, ʻa ia ko hono ʻomai ʻa e kakaí ke nau fakatomala.—Loma 2:4.
18. Ko e hā ʻa e lotu naʻe fai ʻe Paula maʻá e kau Kolosé?
18 ʻI heʻene tohi ki he kau Kalisitiane ʻi Kolose, ʻĒsia Mainá, naʻe tohi ʻe Paula: “Bea koe mea koia foki, talu ae aho naa ma fanogo ki ai, oku ikai tuku e ma hufia akimoutolu, bea moe holi ke fakafonu akimoutolu aki ae ilo [“totonu,” NW] ki hono finagalo i he boto kotoabe moe ilo fakalaumalie; Bea ke mou aeva o tāu moe Eiki o fakafiemalie i he mea kotoabe, ke mou fua lahi i he gaue lelei kotoabe, bea tubulekina i he iloʻi [“totonu,” NW] ae Otua; Bea ke fakamalohi akimoutolu aki ae mafai kotoabe, o fakatatau mo ene malohi lahi aubito, ki he faa kataki kotoabe moe kataki fuoloa i he fiefia.”—Kolose 1:9-11, PM.
19, 20. (a) ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he vakai ki he hokohoko ʻa e kātaki-fuoloa ʻa Sihová ko ha ʻahiʻahi? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻe hoko mai mei heʻetau hoko ʻo kātaki-fuoloá?
19 Ko e hokohoko ʻa e kātaki-fuoloa ʻa Sihová, pe anga-kātakí, ʻe ʻikai hoko ia ko ha ʻahiʻahi kiate kitautolu kapau ʻoku ‘fakafonu akitautolu aki ae ilo totonu ki hono finagaló,’ ʻa ia ke “maʻu moʻui ʻe he kakai kotoa pe, pea ke nau aʻusia ʻa e ʻilo kanokano [“totonu,” NW] ki he moʻoni.” (1 Timote 2:4) Te tau “fua lahi [ai] i he gaue lelei kotoabe,” tautefito ki he ngāue ko ia ʻo e malangaʻi “ʻa e ongoongolelei ko eni ʻo e puleʻanga.” (Mātiu 24:14) Kapau te tau hokohoko loto-tōnunga atu ke fai ʻa e meʻá ni, ʻe hanga ʻe Sihova ʻo ‘fakamalohi akitautolu aki ae mafai kotoabe,’ ʻo fakaivia ai kitautolu ke tau “faa kataki kotoabe mo kataki fuoloa i he fiefia.” ʻI heʻetau fai iá, te tau “aeva o tāu moe Eiki [“Sihova,” NW],” pea te tau maʻu ai ʻa e melino ʻoku haʻu mei hono ʻiloʻi ʻoku tau “fakafiemalie [ki ai] i he mea kotoabe.”
20 ʻOfa ke tau tuipau fakaʻaufuli fekauʻaki mo e poto ʻo e kātaki-fuoloa ʻa Sihová. ʻOku iku ia ki hotau fakamoʻui pea ki he fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻoku fanongo ki heʻetau malangá mo e faiakó. (1 Timote 4:16) Ko hono fakatupu ʻa e fua ʻo e laumālié—ʻofá, anga-ʻofá, anga-leleí, anga-maluú mo e mapuleʻi-kitá—te ne fakaivia kitautolu ke tau hoko ʻo kātaki-fuoloa fiefia. Te tau malava lelei ange ai ke nofo melino mo e ngaahi mēmipa ʻo hotau fāmilí pea pehē ki hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he lotoʻi fakatahaʻangá. ʻE toe tokoniʻi kitautolu ʻe he kātaki-fuoloá ke tau anga-kātaki ki hotau ngaahi kaungā-ngāué pe ngaahi kaungāakó. Pea ʻe maʻu ai ʻe heʻetau kātaki-fuoloá ha taumuʻa, ʻa ia ko hono fakahaofi ʻo e kau faihalá pea mo hono fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtua ʻo e kātaki-fuoloá, ʻa Sihova.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻI he fakamatala ki he lau ʻa Paula ʻo pehē “ko e ʻofá ʻoku kātaki-fuoloa mo anga-ʻofa,” ʻoku tohi ʻe he mataotao Tohitapu ko Gordon D. Fee: “ʻI he lotukalafi ʻa Paulá ʻokú na [kātaki-fuoloá mo e anga-ʻofá] fakafofongaʻi ʻa e ongo tafaʻaki ʻe ua ʻo e anga ʻo e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá (cf. Loma 2:4). ʻI he tafaʻaki ʻe taha, ko e kātaki anga-ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku fakahāhā ia ʻaki ʻene taʻotaʻofi ʻene houhau ki he faʻahinga angatuʻu ʻo e tangatá; ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ko ʻene anga-ʻofá ʻoku maʻu ia ʻi he ngaahi fakahāhā lahi ʻo ʻene mēsí. Ko ia, ko e fakamatala ʻa Paula ki he ʻofá ʻoku kamataʻaki ia ʻa e fakamatala lōua ko ʻeni fekauʻaki mo e ʻOtuá, ʻa ia fakafou ʻia Kalaisi kuó ne fakahāhā ai ʻa ʻene kātaki mo ʻene anga-ʻofa ki he faʻahinga ʻoku tuha mo e fakamaau fakaʻotuá.”
ʻE Lava Ke Ke Fakamatalaʻi?
• ʻI he ngaahi founga fē ko ha faʻifaʻitakiʻanga fakaofo ai ʻa Kalaisi ʻi he kātaki-fuoloá?
• Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakatupu ʻa e kātaki-fuoloá?
• ʻOku anga-fēfē ʻa e tokoni ʻa e kātaki-fuoloá ki he ngaahi fāmilí, ngaahi feohiʻanga faka-Kalisitiané mo e kau mātuʻá?
• ʻE anga-fēfē hono ʻomai ʻe heʻetau hoko ʻo kātaki-fuoloá ʻa e ngaahi ʻaonga kiate kitautolu pea ki he niʻihi kehé?
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Naʻa mo e taimi naʻe faingataʻaʻia lahi aí, naʻe anga-kātaki ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
ʻOku enginaki ki he kau ʻovasia Kalisitiané ke nau fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e kātaki-fuoloá ʻi he feangai mo honau fanga tokouá
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
Kapau te tau faʻifaʻitaki ki he ʻofa mo e kātaki-fuoloa ʻa Sihová, te tau hokohoko atu hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
Naʻe lotu ʻa Paula ke hoko ʻa e kau Kalisitiané ʻo “kataki fuoloa i he fiefia”