LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w07 7/15 p. 21-25
  • Te Mou “Aeva i he Laumalie”?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Te Mou “Aeva i he Laumalie”?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Nofo Ofi Ai Pē ki he ʻOtuá mo Kalaisi
  • “Ke Tau Feʻofaʻaki”
  • “Koe Fiefia a Jihova ko Ho Mou Malohi”
  • Fakamelino mo Kātaki-Fuoloa
  • Fakahāhā ʻa e Anga-Lelei mo e Lelei
  • “Tui Taʻeloi”
  • Fakahāhā ʻa e Anga-Malū mo e Mapuleʻi-Kita
  • Hanganaki ʻAʻeva ʻi he Laumālié
  • ʻOkú Ke Fakaʻatā ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá Ke Ne Tataki Koe?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Ko e Founga ʻOku Malava ke Laveʻi Ai Koe ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1991
  • ʻAʻeva ʻi he Laumālié pea Moʻui ʻo Fakatatau ki Hoʻo Fakatapuí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • ʻOku Tataki ʻe he Laumālie ʻo Sihová ʻEne Kakaí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1993
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
w07 7/15 p. 21-25

Te Mou “Aeva i he Laumalie”?

“Mou aeva i he Laumalie, bea e ikai te mou fai ai ki he holi oe kakano.”​—KALETIA 5:​16, PM.

1. ʻE lava fēfē ke toʻo ʻa e loto-moʻua fekauʻaki mo e faiangahala ki he laumālié?

ʻOKU ʻi ai ʻa e founga ke toʻo ai ʻa e loto-moʻua fekauʻaki mo e faiangahala ki he laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová. ʻE toʻo ia ʻaki hono fai ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Mou aeva i he Laumalie, bea e ikai te mou fai ai ki he holi oe kakano.” (Kaletia 5:​16, PM) Kapau te tau tuku ke hanga ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻo tataki kitautolu, heʻikai ke ikuʻi kitautolu ʻe he ngaahi holi fakakakano taʻetotonú.​—Loma 8:​2-​10.

2, 3. Kapau ʻoku tau ʻaʻeva ʻi he laumālié, ʻe fēfē hono tākiekina ai kitautolú?

2 ʻI heʻetau “aeva i he Laumalie,” ʻe ueʻi ai kitautolu ʻe he ivi ngāue ʻo e ʻOtuá ke tau talangofua kia Sihova. Te tau fakahāhā ai ʻa e ngaahi ʻulungāanga fakaʻotuá ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú, ʻi he fakatahaʻangá, ʻi ʻapi pea ʻi ha feituʻu pē. Ko e fua ʻo e laumālié ʻe hā mahino ia ʻi heʻetau ngaahi feangainga mo hotau hoa malí, ko ʻetau fānaú, ko hotau kaungātuí pea mo e niʻihi kehé.

3 Ko e moʻui “o fakatatau ki he Otua i he laumalie” ʻoku ʻai ai ke tau malava ʻo fakaʻehiʻehi mei he angahalá. (1 Pita 4:​1-6, PM) Kapau ʻoku tau ʻi he malumalu ʻo e tākiekina ʻa e laumālié, heʻikai ʻaupito te tau fai ha angahala ʻoku taʻealafakamolemoleʻi. Ka ko e hā ʻa e ngaahi founga lelei kehe ʻe tākiekina ai kitautolu kapau ʻoku tau ʻaʻeva ai pē ʻi he laumālié?

Nofo Ofi Ai Pē ki he ʻOtuá mo Kalaisi

4, 5. ʻOku anga-fēfē hono hanga ʻe he ʻaʻeva ʻi he laumālié ʻo tākiekina ʻetau vakai kia Sīsuú?

4 Koeʻuhi ʻoku tau ʻaʻeva ʻi he laumālie māʻoniʻoní, ʻoku tau malava ai ke tauhi maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo e ʻOtuá mo hono ʻAló. ʻI heʻene tohi fekauʻaki mo e ngaahi meʻaʻofa fakalaumālié, naʻe tala ai ʻe Paula ki he kaungātui ʻi Kolinitoó: “ʻOku ou fakahā atu [kau tauhi ʻaitoli ki muʻa]; ʻoku ʻikai ha taha ʻoku fakalea ʻe he Laumalie ʻo e ʻOtua te ne pehe, Ko e malaʻia ʻa Sisu: pea ʻoku ʻikai ha taha te ne faʻa huaʻaki ʻo pehe, Ko Sisu ko e ʻEiki, ka ʻi heʻene Laumalie-Maʻoniʻoniʻia.” (1 Kolinito 12:​1-3) Ko ha faʻahinga laumālie pē ʻokú ne ueʻi ʻa e kakaí ke nau fakahā ʻoku malaʻia ʻa Sīsū kuo pau pē ko e tupu ia meia Sētane ko e Tēvoló. Ko ia ai, ʻi tuʻunga ko e kau Kalisitiane ʻoku ʻaʻeva ʻi he laumālie māʻoniʻoní, ʻoku tau tuipau naʻe fokotuʻu hake ʻe Sihova ʻa Sīsū mei he pekiá ʻo ʻai ia ke ne māʻolunga ange ʻi he meʻa fakatupu kehe kotoa pē. (Filipai 2:​5-​11) ʻOku tau tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa Kalaisí pea tali ʻa Sīsū ko e ʻEiki ia kuo fakanofo ʻe he ʻOtuá ke ne pule kia kitautolu.

5 Ko e kau Kalisitiane taku ʻe niʻihi ʻo e ʻuluaki senitulí naʻa nau fakaʻikaiʻi naʻe haʻu ʻa Sīsū ʻi he kakanó. (2 Sione 7-​11) Ko hono tali ʻa e fakakaukau hala ko iá naʻe fakatupunga ai ʻa e niʻihi ke nau siʻaki ʻa e ngaahi akonaki moʻoni fekauʻaki mo Sīsū ko e Mīsaiá. (Maake 1:​9-​11; Sione 1:​1, 14) Ko e ʻaʻeva ʻi he laumālie māʻoniʻoní ʻokú ne maluʻi ai kitautolu mei he tō ki he tafoki pehē mei he moʻoní. Ka ko e nofoʻaki ʻāʻā fakalaumālié pē ʻe lava ai ke tau hokohoko atu hono maʻu ʻa e ʻofa maʻataʻatā ʻa Sihová pea “eveeva i he mooni.” (3 Sione 3, 4, PM) Ko ia tau fakapapauʻi ke talitekeʻi ʻa e kau tafoki kotoa mei he moʻoní koeʻuhi ke tau lava ai ʻo tauhi maʻu ha vahaʻangatae mālohi mo ʻetau Tamai fakahēvaní.

6. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻoku fakatupu ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi he faʻahinga ʻoku ʻaʻeva ʻi he laumālié?

6 Naʻe lisi ʻe Paula ʻa e tafoki ʻo tauhi ʻaitolí mo e ngaahi lotu heé fakataha mo e “gaahi gaue ae kakano” hangē ko ia ko e feʻauakí mo e ʻulungāanga tākatuʻú. Ka naʻá ne fakamatala: “Ko kinautolu oku a Kalaisi, kuo nau tutuki ki he akau ae kakano mo hono gaahi ofa mo hono gaahi holi. Kabau oku tau moui i he Laumalie, ke tau aeva foki i he Laumalie.” (Kaletia 5:​19-21, 24, 25, PM) Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻoku fakatupu ʻe he ivi ngāue ʻo e ʻOtuá ʻi he faʻahinga ʻoku nau moʻui mo ʻaʻeva ʻi he laumālié? “Ko e fua ʻo e laumālié,” ko e tohi ia ʻa Paulá, “ko e ʻofa, fiefia, melino, kātaki-fuoloa, anga-lelei, lelei, tui, anga-malū mo e mapuleʻi-kita.” (Kaletia 5:​22, 23, NW) Tau vakai angé ki he ngaahi tafaʻaki ko eni ʻo e fua ʻo e laumālié.

“Ke Tau Feʻofaʻaki”

7. Ko e hā ʻa e ʻofá, pea ko e hā ʻa e niʻihi ʻo hono ngaahi angá?

7 Ko e ʻofá​—ʻa e tafaʻaki ʻe taha ʻo e fua ʻo e laumālié—ʻoku faʻa kau ki ai ʻa e ongoʻi mālohi mo e tokanga taʻesiokita ki he niʻihi kehé, fakataha mo e pīkitai māfana kia kinautolu. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e “ʻOtua ko e ʻOfa” koeʻuhi ʻoku hā sino tonu ai ʻa e ʻulungāanga ko iá. Ko e ʻofa lahi ʻa e ʻOtuá mo hono ʻAló ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku fakahāhā tonu ia ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsū Kalaisi. (1 Sione 4:8; Sione 3:16; 15:13; Loma 5:8) ʻI he tuʻunga ko e kau muimui ʻo Sīsuú, ʻoku ʻiloʻi kitautolu ʻi heʻetau feʻofaʻakí. (Sione 13:​34, 35) Ko hono moʻoní, ʻoku fekauʻi kitautolu “ke tau feʻofaʻaki.” (1 Sione 3:23) Pea ʻoku pehē ʻe Paula ko e ʻofá ʻoku kātaki-fuoloa mo anga-lelei. ʻOku ʻikai te ne meheka, ʻoku ʻikai te ne fai ke ongoongoa, fai taʻetaau, pe kumi ki he lelei pē ʻaʻaná. Ko ʻofá ʻoku ʻikai te ne fakaʻita pe lau ʻa e koví. ʻOkú ne fiefia ʻi he moʻoní, ʻo ʻikai ʻi he taʻemāʻoniʻoní. Ko e ʻofá ʻoku ʻūkuma, tui, ʻamanaki mo kātaki ʻi he meʻa kotoa pē. ʻIkai ko ia pē, ʻoku ʻikai te ne kaʻanga ʻi ha taimi.—1 Kolinito 13:​4-8.

8. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakahāhā ʻa e ʻofa ki hotau kaungālotu kia Sihová?

8 Kapau ʻoku tau fakaʻatā ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne fakatupu ʻa e ʻofá ʻi loto ʻia kitautolu, ʻe hā leva ʻa e ʻulungāanga ko iá ʻi hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá pea mo e kaungāʻapí. (Mātiu 22:​37-​39) “Ko ia ʻoku ʻikai ke ʻofa ʻoku ne ʻi he mate ai pe” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Sioné. “Ko ia ʻoku ne fehiʻa ki hono tokoua ko e tamate-tangata ia: pea ʻoku mou ʻilo, ʻilonga ha tamate-tangata, ʻoku ʻikai te ne maʻu ʻa e nofoʻi ia ʻe he moʻui taʻengata.” (1 Sione 3:​14, 15) Ko ha tokotaha tāmate tangata naʻe lava ke ne maʻu ʻa e maluʻanga ʻi ha kolo hūfanga ʻi ʻIsileli ʻo kapau pē naʻe ʻikai te ne fehiʻa ki he tokotaha kuo tāmateʻí. (Teutalonome 19:​4, 11-​13) Kapau kuo tākiekina kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní, te tau fakahāhā ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá, kaungālotú pea mo e niʻihi kehé.

“Koe Fiefia a Jihova ko Ho Mou Malohi”

9, 10. Ko e hā ʻa e fiefia, pea ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi ke fiefia aí?

9 Ko e fiefiá ko ha tuʻunga ia ʻo e nēkeneka lahi. Ko Sihová ko e “ʻOtua fiefia.” (1 Timote 1:​11, NW; Sāme 104:31) ʻOku fiefia ʻa e ʻAló ke fai ʻa e finangalo ʻo ʻene Tamaí. (Sāme 40:8; Hepelu 10:​7-9) Pea “koe fiefia a Jihova ko [hotau] malohi.”—Nehemaia 8:​10, PM.

10 Ko e fiefia ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ʻokú ne ʻomai kia kitautolu ʻa e fiemālie lahi ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e finangalo fakaʻotuá naʻa mo e ʻi he ngaahi taimi faingataʻá, mamahí pe fakatangá. He fiefia moʻoni ē ʻoku ʻomai kia kitautolu ʻe he “ʻiloʻi ʻo e ʻOtua”! (Palovepi 2:​1-5) Ko hotau vahaʻangatae fiefia mo e ʻOtuá ʻoku makatuʻunga ia ʻi he ʻilo totonu mo e tui kiate ia pea ki he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú. (1 Sione 2:​1, 2) Ko e hoko ko e konga ʻo e fetokouaʻaki fakavahaʻapuleʻanga moʻoni pē tahá ko ha toe matavai ia ʻo e fiefiá. (Sefanaia 3:9; Hakeai 2:7) Ko ʻetau ʻamanaki ki he Puleʻangá mo e monū maʻongoʻonga ko hono talaki ʻa e ongoongo leleí ʻokú ne ʻai ai kitautolu ke tau fiefia. (Mātiu 6:​9, 10; 24:14) ʻOku pehē mo e ʻamanaki ki he moʻui taʻengatá. (Sione 17:3) Koeʻuhi ʻoku tau maʻu ha ʻamanaki maʻongoʻonga pehē, ʻoku totonu ai ke tau “fiefia pe.”—Teutalonome 16:15.

Fakamelino mo Kātaki-Fuoloa

11, 12. (a) Te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e melinó? (e) Ko e hā ʻa e ola ʻoku fakahoko ʻe he melino fakaʻotuá kia kitautolú?

11 Ko e melinó​—ko ha toe tafaʻaki ia ʻe taha ʻo e fua ʻo e laumālié—ko ha tuʻunga ia ʻo e nonga mo e ʻatā mei he loto-hohaʻá. Ko ʻetau Tamai fakahēvaní ko e ʻOtua ia ʻo e melino, pea ʻoku fakapapauʻi mai ai kia kitautolu: “Ko Sihova te ne ʻatu ki hono kakai ʻa e melino monau tapuaki.” (Sāme 29:11; 1 Kolinito 14:33) Naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “Oku ou tuku ae melino kiate kimoutolu, ko eku melino oku ou foaki kiate kimoutolu.” (Sione 14:​27, PM) ʻE tokoniʻi fēfē ʻe he meʻa ko iá ʻa hono kau muimuí?

12 Ko e melino naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá naʻá ne fakanonga honau lotó mo e ʻatamaí pea fakasiʻisiʻi ai ʻenau manavaheé. Naʻe tautefito ʻenau maʻu ʻa e melinó ʻi he taimi naʻa nau maʻu ai ʻa e laumālie māʻoniʻoni ko ia naʻe talaʻofá. (Sione 14:26) ʻI he malumalu ʻo e tākiekina ʻa e laumālié pea ʻi he tali ki heʻetau ngaahi lotu he ʻaho ní, ʻoku tau hokosia ai ʻa e “melino [taʻefakatataua] oe Otua,” ʻa ia ʻokú ne fakanonga hotau lotó mo e ʻatamaí. (Filipai 4:​6, 7, PM) ʻIkai ngata aí, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he laumālie ʻo Sihová ke tau nonga pea fakamelino ki he kaungātuí mo e niʻihi kehé.​—Loma 12:18; 1 Tesalonaika 5:​13.

13, 14. Ko e hā ʻa e kātaki-fuoloa, pea ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakahāhā iá?

13 Ko e kātaki-fuoloá ʻoku felāveʻi ia mo e fakamelinó, he ko ʻetau ʻūkuma anga-kātaki ia ʻo e fakatupu ʻitá pe faihalá ʻi he ʻamanaki ʻe lelei ange ai ʻa e tuʻungá. Ko e ʻOtuá ʻoku kātaki-fuoloa. (Loma 9:​22-​24) Naʻe toe fakahāhā foki ʻe Sīsū ʻa e ʻulungāangá ni. ʻE lava ke tau maʻu ʻaonga ai, he naʻe tohi ʻe Paula: “ʻA ia ʻoku ou fungani ai: ka naʻe fai meesi kiate au koeʻuhi ko e meʻa ni, koeʻuhi ke fakaha ʻe Kalaisi Sisu ʻiate au ko e fungani angahala hono katokātoa o ʻene kātaki [fuoloa], moʻo taipe maʻanautolu te nau tui falala kiate ia ʻamui ke maʻu ʻa e moʻui taʻengata.”—1 Timote 1:16.

14 Ko e ʻulungāanga kātaki-fuoloá ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau kātaki ʻi he taimi ʻoku leaʻaki ai pe fai ʻe he niʻihi ha ngaahi meʻa taʻefakakaukauʻí. Naʻe ekinaki ʻa Paula ki he kaungā Kalisitiané: “Mou angamokomoko [pe kātaki-fuoloa] ki he kakai kotoa pe.” (1 Tesalonaika 5:14) Koeʻuhi ko kitautolu kotoa ʻoku tau taʻehaohaoa pea fai ʻa e ngaahi fehālaaki, ko e moʻoni ʻoku tau fiemaʻu ke hanga ʻe he kakaí ʻo kātakiʻi kitautolu, ke nau kātaki-fuoloa ʻi he taimi ʻoku tau fehālaaki ai ʻi heʻetau ngaahi feangainga mo kinautolú. Ko ia ai, tau feinga ke “kataki fuoloa i he fiefia.”—Kolose 1:​9-12, PM.

Fakahāhā ʻa e Anga-Lelei mo e Lelei

15. Fakamatalaʻi ʻa e anga-leleí, pea lave ki hano ngaahi fakatātā.

15 Ko e anga-leleí ʻoku hā ia ʻi he taimi ʻoku tau fakahāhā ai ʻa e mahuʻingaʻia ʻi he niʻihi kehé fakafou ʻi he ngaahi lea mo e tōʻonga anga-fakakaumeʻa mo ʻaonga. ʻOku anga-lelei ʻa Sihova, pea ʻoku pehē pē mo hono ʻAló. (Loma 2:4; 2 Kolinito 10:1) ʻOku ʻamanekina ʻa e anga-leleí mei he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá mo Kalaisí. (Maika 6:8; Kolose 3:​12) Naʻa mo e niʻihi ko ia ʻoku ʻikai hanau vahaʻangatae fakafoʻituitui mo e ʻOtuá kuo nau fakahāhā “ʻa e angalelei” makehe. (Ngāue 27:3; 28:2) ʻOku pau moʻoni leva, ʻe lava ke tau fakahāhā ʻa e anga-leleí kapau ʻoku tau “aeva i he Laumalie.”

16. Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ʻoku totonu ke ne ueʻi ai kitautolu ke tau fakahāhā ʻa e anga-leleí?

16 ʻE lava ke fakahāhā ʻa e anga-leleí neongo kapau kuo tau hoko ʻo ʻita totonu koeʻuhi ko ha ngaahi lea fakalotomamahi pe ngaahi tōʻonga taʻefakaʻatuʻi ʻa ha taha. “Ke mou ita, kae oua naa fai agahala ai,” ko e lea ia ʻa Paulá. “Oua naa tuku ke alu hifo ae laa mo hoo mou ita. Bea oua naa fakaataatā ki he tevolo. Kae feagaleleiaki akimoutolu kiate kimoutolu, o manavaofa, o fefakamolemoleaki akimoutolu, o hage koe fakamolemolea akimoutolu e he Otua koeuhi ko Kalaisi.” (Efeso 4:​26, 27, 32, PM) ʻOku tautefito ʻa e feʻungamālie hono fakahāhā ʻa e anga-leleí ki he faʻahinga ʻoku nau hokosia ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. Ko e moʻoni, ʻe ʻikai fakahaaʻi ʻe ha mātuʻa Kalisitiane ia ʻa e anga-leleí kapau ʻoku ʻikai lava ke ne fai ha akonaki Fakatohitapu koeʻuhi pē ko ʻene fakaʻehiʻehi naʻa ongoʻi mamahi ai ha taha ʻoku hā mahino ʻoku ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo hano liʻaki ʻa e ʻalunga “lelei . . . mo e totonu mo e moʻoni.”—Efeso 5:9.

17, 18. ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻo e leleí, pea ko e hā ʻa e ngafa ʻoku totonu ke fakahoko ʻe he ʻulungāangá ni ʻi heʻetau moʻuí?

17 Ko e leleí ko e ʻulungāanga lelei, tuʻunga mōlale lelei ʻaupito, pe ko e anga pe tuʻunga ʻo e hoko ʻo lelei. Ko e ʻOtuá ʻoku lelei ia i he ʻuhinga fakaʻaufuli. (Sāme 25:8; Sakalaia 9:​17) Ko Sīsuú ʻoku ʻulungāanga lelei mo maʻu ʻa e tuʻunga mōlale lelei ʻaupito. Neongo ia, naʻe ʻikai te ne tali ʻa e “lelei” ko ha hingoa kiate ia ʻi he taimi naʻe ui ai ia ko e “Tangataʻeiki lelei.” (Maake 10:​17, 18) Naʻe hā mahino ko e ʻuhingá he naʻá ne ʻiloʻi ko e ʻOtuá ko e fakatātā taupotu ia ʻo e leleí.

18 Ko ʻetau malava ke fai leleí ʻoku fakatuaiʻi ia koeʻuhi ko e angahala tukufakaholó. (Loma 5:​12) Ka neongo ia, ʻe lava ke tau fakahāhā ʻa e ʻulungāangá ni kapau ʻoku tau lotu ki he ʻOtuá ke ne ‘akoʻi kiate kitautolu ʻa e leleí.’ (Sāme 119:66) Naʻe tala ʻe Paula ki hono kaungātui ʻi Lomá: “Siʻoku kainga, ʻoku ou matuʻaki tui ʻe au foki, ko e koto fai lelei kimoutolu foki, ko e koto potopotoʻi kimoutolu.” (Loma 15:14) Ko ha ʻovasia Kalisitiane kuo pau ke ne “ʻofa ki he meʻa ʻoku lelei.” (Taitusi 1:​7, 8) Kapau ʻoku tataki kitautolu ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá, te tau hoko ai ʻo ʻiloa ʻi he leleí, pea ko Sihová te ne manatuʻi ʻa e “lelei” kuo tau faí.—Nehemaia 5:19; 13:​31, PM.

“Tui Taʻeloi”

19. Fakamatalaʻi ʻa e tuí, ʻo fehoanaki pē mo e Hepelu 11:1.

19 Ko e tuí—ko e toe konga ia ʻo e fua ʻo e laumālié​—“ʻoku ne fakasino ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻamanekina, ʻoku ne mafakamoʻoni ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ha.” (Hepelu 11:1) Kapau ʻoku tau maʻu ʻa e tuí, ʻoku tau falala pau ko e meʻa kotoa ʻoku talaʻofa ʻe Sihová kuo pau moʻoni hono fakahokó. Ko e fakamoʻoni fakatuipau ʻo e ngaahi meʻa moʻoni ʻoku ʻikai haá ʻoku mātuʻaki mālohi ia ʻo lava ai ke pehē ko e tuí ʻoku tatau pē ia mo e meʻa moʻoni ko iá. Hangē ko ení, ko e ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa fakatupú ʻoku fakatuipauʻi ai kitautolu ʻoku ʻi ai ha Tokotaha-Fakatupu. Ko e faʻahinga tui ia te tau fakahāhaá kapau ʻoku tau hanganaki ʻaʻeva ʻi he laumālié.

20. Ko e hā ʻa e “angahala ʻoku tau moʻuangofua ki ai,” pea ʻe lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei ai pea mo e ngaahi ngāue ʻa e kakanó?

20 Ko e taʻetuí ko e “angahala ʻoku tau moʻuangofua ki ai.” (Hepelu 12:1) ʻOku fiemaʻu ke tau falala ki he laumālie ʻo e ʻOtuá koeʻuhi ke fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi ngāue ʻa e kakanó, tuli ki he meʻa fakamatelié mo e ngaahi akonaki loi ko ia ʻe lava ke ne fakaʻauha ʻa e tuí. (Kolose 2:8; 1 Timote 6:​9, 10; 2 Timote 4:​3-5) ʻOku fakatupu ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi he kau sevāniti ʻa Sihova he ʻaho ní ʻa e tui hangē ko ia ko e kau fakamoʻoni ʻi muʻa ʻi he Kalisitiané mo e niʻihi kehe ʻoku lēkooti ʻi he Tohi Tapú. (Hepelu 11:​2-​40) Pea ko e “tui taʻeloi” leva ʻatautolú ʻe fakaivia nai ai ʻa e tui ʻa e niʻihi kehé.—1 Timote 1:5; Hepelu 13:7.

Fakahāhā ʻa e Anga-Malū mo e Mapuleʻi-Kita

21, 22. ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻa e anga-maluú, pea ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakahāhā iá?

21 Ko e anga-maluú ko e fakaalaala ia ʻi he ʻulungāangá mo e tōʻongá. Ko e taha ʻo e ngaahi ʻulungāanga ʻo e ʻOtuá ko e anga-maluú. ʻOku tau ʻiloʻi eni koeʻuhí ko Sīsuú, ʻa ia ko ha tangata naʻe anga-malū, naʻe tapua haohaoa mai meiate ia ʻa e ʻulungāanga ʻo Sihová. (Mātiu 11:​28-​30; Sione 1:​18; 5:​19) Ko e hā leva ʻoku fiemaʻu meia kitautolu ʻi hotau tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá?

22 ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku ʻamanekina kitautolu ke tau ‘fakaha ae agamalu ki he kakai kotoabe.’ (Taitusi 3:​2, PM) ʻOku tau fakahāhā ʻa e anga-maluú ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú. Ko e faʻahinga ʻoku nau taau fakalaumālié ʻoku akonekina ke nau fakatonutonu ha Kalisitiane faihala ʻi he “anga-malū.” (Kaletia 6:​1, NW) Ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau tokoni ki he fāʻūtaha mo e melino faka-Kalisitiané ʻaki hono fakahāhā ʻa e “fakaʻakiʻakimui mo e angamalū.” (Efeso 4:​1-3) ʻOku lava ke tau fakahāhā ʻa e anga-maluú kapau ʻoku tau ʻaʻeva maʻu pē ʻi he laumālié pea ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá.

23, 24. Ko e hā ʻa e mapuleʻi-kita, pea ʻoku anga-fēfē ʻene tokoniʻi kitautolú?

23 Ko e mapuleʻi-kitá ʻokú ne ʻai ke tau malava ai ʻo taʻotaʻofi lelei ʻetau fakakaukaú, leá mo e tōʻongá. Ko Sihová naʻá ne “taʻofi” pe mapuleʻi-kita ʻi heʻene feangainga ko ia mo e kau Pāpilone naʻa nau fakaʻauha ʻa Selusalemá. (Aisea 42:14) Ko hono ʻAló naʻá ne ‘tuku mai ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kitautolu’ ʻi heʻene mapuleʻi-kita lolotonga ʻene faingataʻaʻiá. Pea naʻe akonaki ʻa Pita ki he kaungā Kalisitiané ke nau ‘maʻu ʻa e mafai ke ʻiló ke lava ʻa e angafakamaʻumaʻu [pe mapuleʻi-kita].’​—1 Pita 2:​21-23; 2 Pita 1:​5-8.

24 Ko e kau mātuʻa Kalisitiané ʻoku ʻamanekina te nau mapuleʻi-kita. (Taitusi 1:​7, 8) Ko hono moʻoní, ko e faʻahinga kotoa ʻoku tataki ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻoku lava ke nau ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá pea lava ai ke nau fakaʻehiʻehi mei he ʻulungāanga taʻetāú, lea koví, pe ha meʻa pē ʻe lava ke iku ʻo taʻehōifua mai ai ʻa Sihova. Kapau ʻoku tau fakaʻatā ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne fakatupu ʻia kitautolu ʻa e mapuleʻi-kitá, ʻe hā mahino eni ki he niʻihi kehé koeʻuhi ko ʻetau lea mo e tōʻonga fakaʻotuá.

Hanganaki ʻAʻeva ʻi he Laumālié

25, 26. ʻE anga-fēfē hanga ʻe he ʻaʻeva ʻi he laumālié ʻo tākiekina hotau ngaahi vahaʻangatae lolotongá mo ʻetau ngaahi ʻamanaki ki he kahaʻú?

25 Kapau ʻoku tau ʻaʻeva ʻi he laumālié, te tau hoko ai ko e kau fanongonongo faivelenga ʻo e Puleʻangá. (Ngāue 18:​24-​26) Te tau hoko ai ko e ngaahi feohi lelei, pea ko e kakai anga-līʻoa fakaʻotuá ʻe tautefito ʻenau fiefia ʻi he feohi mo kitautolú. ʻI he hoko ko e faʻahinga ʻoku tataki ʻe he laumālie māʻoniʻoní, te tau toe hoko ai ko e ngaahi matavai ʻo e fakalototoʻa fakalaumālie ki he kaungālotu kia Sihová. (Filipai 2:​1-4) ʻIkai ko e meʻa ia ʻoku loto ʻa e kau Kalisitiane kotoa ke nau ʻi aí?

26 ʻI he māmani ko eni ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Sētané, ʻoku ʻikai faingofua ke fou ʻi he laumālié. (1 Sione 5:​19) Ka neongo ia, ʻoku fai pehē ʻa e laui miliona he ʻahó ni. Kapau ʻoku tau falala kia Sihova ʻaki ʻa e kotoa ʻo hotau lotó, te tau fiefia ai ʻi he moʻuí he taimí ni pea tau malava ai ke hanganaki ʻaʻeva ʻo taʻengata ʻi he ngaahi founga māʻoniʻoni ʻa e Tokotaha-Tokonaki ʻofa ʻo e laumālie māʻoniʻoní.​—Sāme 128:1; Palovepi 3:​5, 6.

Ko e Hā Hoʻo Talí?

• ʻOku anga-fēfē hanga ʻe he “aeva i he Laumalie” ʻo tākiekina hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá pea mo hono ʻAló?

• Ko e fua ʻo e laumālie māʻoniʻoní ʻoku kau ki ai ʻa e ngaahi ʻulungāanga fē?

• Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe niʻihi ke fakahāhā ai ʻa e fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá?

• ʻOku anga-fēfē hanga ʻe he ʻaʻeva ʻi he laumālié ʻo tākiekina ʻetau moʻui lolotongá mo ʻetau ngaahi ʻamanaki ki he kahaʻú?

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

ʻOku hanga ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová ʻo pouaki ʻa e ʻofa ki hotau kaungātuí

[Fakatātā ʻi he peesi 24]

Fakahaaʻi ʻa e anga-leleí fakafou ʻi he ngaahi lea mo e ngāue ʻaonga

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share