LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w02 5/1 p. 30-31
  • Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • “Ko e Falelotu Moʻo e Kakai Kotoa Pe”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
  • E11 Tuʻuʻanga Māʻolunga ʻo e Temipalé ʻi he ʻUluaki Senitulí
    Liliu Tohi Tapu ʻo e Māmani Foʻoú ʻo e Tohi Tapu Māʻoniʻoní
  • Naʻe Langa ʻe Solomone ʻa e Temipalé
    Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú
  • Koloaʻaki Ho Monū ke Lotu ʻi he Temipale Lahi Fakalaumālie ʻo Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2023
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
w02 5/1 p. 30-31

Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí

ʻI he sio ʻa Sione ki hono fai ʻe he “fuʻu kakai lahi” ʻa e ngāue toputapu ʻi he temipale ʻo Sihová, ʻi he konga fē ʻo e temipalé naʻa nau fai ai ení?​—Fakahā 7:​9-​15.

ʻOku ʻuhinga lelei ke pehē ʻoku lotu ʻa e fuʻu kakai lahí kia Sihova ʻi he taha ʻo e ngaahi lotoʻā fakaemāmani ʻo hono temipale lahi fakalaumālié, ko e lotoʻā tefito ia ʻoku fehoanakimālie mo e lotoʻā ʻi tuʻa ʻo e temipale ʻo Solomoné.

ʻI he ngaahi taimi ki muʻá, ne pehē ai ko e fuʻu kakai lahí ʻoku nau ʻi ha tuʻunga fakalaumālie tatau, pe ko ha tuʻunga ʻikai fakataipe ia ʻo e Lotoʻā ʻo e Senitailé ʻa ia naʻe ʻi ai ʻi he ʻaho ʻo Sīsuú. Kae kehe, kuo fakahaaʻi ʻi ha fekumi lahi ange ʻa e ʻuhinga ʻikai siʻi hifo he nimá ʻoku ʻikai pehē ai iá. ʻUluakí, naʻe ʻikai ke maʻu ʻe he tafaʻaki kotoa ʻo e temipale ʻo Hēlotá ha tuʻunga ʻikai fakaetaipe ʻi he temipale lahi fakalaumālie ʻo Sihová. Ko e fakatātaá, naʻe ʻi he temipale ʻo Hēlotá ha Lotoʻā ʻo e Kakai Fefiné mo ha Lotoʻā ʻo ʻIsileli. Ko e kakai tangatá mo e kakai fefiné fakatouʻosi naʻe lava ke nau hū ki he Lotoʻā ʻo e Kakai Fefiné, ka ko e kakai tangatá pē naʻe fakangofua ki he Lotoʻā ʻo ʻIsilelí. ʻI he ngaahi lotoʻā fakaemāmani ʻo e temipale lahi fakalaumālie ʻo Sihová, ʻoku ʻikai ke fakamavahevaheʻi ai ʻa e kakai tangatá mo e kakai fefiné ʻi heʻenau lotú. (Kaletia 3:​28, 29) Ko ia ai, ʻoku ʻikai ha tuʻunga tatau ʻo e Lotoʻā ʻo e Kakai Fefiné pea mo e Lotoʻā ʻo ʻIsilelí ʻi he temipale fakalaumālié.

Ko hono uá, naʻe ʻikai ha Lotoʻā ʻo e Senitailé ʻi he ngaahi palani fakaelanga naʻe tokonaki fakaʻotua ʻo e temipale ʻo Solomoné pe ko e temipale fakaevīsone ʻa ʻIsikelí; pea naʻe ʻikai ha taha ʻi he temipale ne toe langa ʻe Seluipēpelí. Ko ia ai, ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ke pehē ai ʻoku fiemaʻu ha Lotoʻā ʻo e Senitailé ke ne fakahoko ha tafaʻaki ʻi he fokotuʻutuʻu fakaetemipale lahi fakalaumālie ʻa Sihova ki he lotú, tautefito ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻa e vakai ki he poini hono hokó.

Ko hono tolú, ko e Lotoʻā ʻo e Senitailé naʻe langa ia ʻe he tuʻi ʻĪtomi ko Hēlotá ke fakalāngilangiʻi ai ia pea ke maʻu ai ha tuʻunga leleiʻia mei Loma. Naʻe kamata fakaleleiʻi ʻe Hēlota ʻa e temipale ʻo Seluipēpelí mahalo ʻi he taʻu 18 pe 17 K.M. ʻOku fakamatala ʻi he The Anchor Bible Dictionary: “Ko e ngaahi manako ʻi he māmani Kalisi mo Lomá fekauʻaki mo e mālohi fakaeʻemipaea ki he Hihifó [Loma] . . . naʻe fiemaʻu ai ha temipale lahi ange ʻi he ngaahi temipale ko ia ʻo e ngaahi kolo meimei tatau fakahahaké.” Kae kehe, ko e ngaahi fua ʻo e temipalé tonu naʻe ʻosi fokotuʻu ia. ʻOku fakamatala ʻa e tikisinalé: “Lolotonga ko e temipalé tonu naʻe pau ke ne maʻu ʻa e ngaahi fua tatau mo e ongo temipale ki muʻa aí [ʻo Solomone mo Seluipēpelí], ko e Tuʻuʻanga Temipalé naʻe ʻikai ke fakangatangata ai ʻa hono lahi naʻe malava ke aʻu ki aí.” Ko ia ai, naʻe fakalahi ʻe Hēlota ʻa e ʻēlia ʻo e temipalé ʻaki hono tānaki atu ki ai ʻa e meʻa kuo ui ʻi onopooni ko e Lotoʻā ʻo e Senitailé. Ko e hā ʻe hoko ai ha langa fakataha mo ha puipuituʻa pehē ʻo ʻi ai hano tuʻunga ʻikai fakataipe ʻi he fokotuʻutuʻu fakaetemipale fakalaumālie ʻa Sihová?

Ko hono faá, ko ha meimei taha pē—ko e kui, ko e pipiki, mo e kau Senitaile taʻekamú —ne lava ke nau hū ki he Lotoʻā ʻo e Senitailé. (Mātiu 21:​14, 15) Ko e moʻoni, naʻe fakahoko ʻe he lotoʻaá ha taumuʻa ki he kau Senitaile taʻekamu tokolahi ʻa ia naʻa nau fakaʻamu ke fai ha ngaahi feilaulau ki he ʻOtuá. Pea ko ia naʻe lea ai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa Sīsū ki he fuʻu kakaí peá ne kapusi tuʻo ua ʻa e kau fetongi paʻangá mo e kau fefakatauʻakí, ʻo pehē kuo nau taʻefakaʻapaʻapaʻi ʻa e fale ʻo ʻene Tamaí. (Mātiu 21:​12, 13; Sione 2:​14-​16) Neongo ia, ʻoku pehē ʻe he The Jewish Encyclopedia: “Ko e lotoʻā ʻi tuʻa ko ení naʻe ʻikai ʻaupito ko ha konga ia ʻo e Temipalé. Ko hono kelekelé naʻe ʻikai ke toputapu, pea naʻe lava ke hū ki ai ha taha pē.”

Ko hono nimá, ko e foʻi lea faka-Kalisi ko e (hi·e·ron’) naʻe liliu ko e “temipalé” ʻa ia ʻoku ngāueʻaki fakataha mo e ʻuhinga ki he Lotoʻā ʻo e Senitailé “ʻoku ʻuhinga ia ki he langá kotoa, ʻo ʻikai fakahangatonu ki he fale Temipalé pē,” ko e lau ia ʻa e A Handbook on the Gospel of Matthew, ʻa Barclay M. Newman mo Philip C. Stine. ʻI hono kehé, ko e foʻi lea faka-Kalisi ko e (na·os’) naʻe liliu ko e “temipale” ʻi he vīsone ʻa Sione fekauʻaki mo e fuʻu kakai lahí ʻoku fakahangatonu ange ia. ʻI he potutohi ʻo e temipale ʻi Selusalemá, ʻoku faʻa lave ia ki he Potu Fungani Toputapú, ko e fale temipalé, pe ko e ʻapi temipalé. ʻOku lave ki ai he taimi ʻe niʻihi ko e “Fale Tapu.”​—Mātiu 27:​5, 51; Luke 1:​9, 21; Sione 2:20.

Ko e kau mēmipa ʻo e fuʻu kakai lahí ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú. ʻOku nau maʻa fakalaumālie, ʻi hono “fō honau kofu, ʻo fakahinehina ʻi he taʻataʻa ʻo e Lami.” Ko ia ai, ʻoku fakahaaʻi ʻoku nau māʻoniʻoni fakataha mo ha ʻamanaki ke hoko ko e ngaahi kaumeʻa ʻo e ʻOtuá pea hao atu ʻi he fuʻu mamahi lahí. (Semisi 2:​23, 25) ʻI he ngaahi founga lahi, ʻoku nau hangē ai ko e kau ului Siu ʻi ʻIsileli naʻa nau fakamoʻulaloa ki he fuakava Laó pea lotu fakataha mo e kau ʻIsilelí.

Ko e moʻoni, ko e kau ului Siu ko iá naʻe ʻikai te nau ngāue ʻi he lotoʻā ʻi lotó, ʻa ia naʻe fakahoko ai ʻe he kau taulaʻeikí honau ngaahi fatongiá. Pea ko e kau mēmipa ʻo e fuʻu kakai lahí ʻoku ʻikai te nau ʻi he lotoʻā ʻi loto ʻo e temipale lahi fakalaumālie ʻo Sihová, ʻa ia ko e lotoʻā ia ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e tuʻunga ʻo e foha fakaetangata haohaoa mo māʻoniʻoni ʻo e “tuʻunga taulaʻeiki tapu” ʻa Sihová lolotonga ʻenau ʻi māmaní. (1 Pita 2:5) Kae hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe he mātuʻa fakahēvaní kia Sioné, ko e fuʻu kakai lahí ʻoku nau ʻi ai moʻoni ʻi he temipalé, ʻo ʻikai ʻi tuʻa mei he ʻēlia ʻo e temipalé ʻi ha feituʻu naʻe vakai ki ai ko e Lotoʻā fakalaumālie ʻo e Senitailé. Ko ha monū ē ko ia! Pea he fakamamafaʻi ē ʻe he meʻa ko iá ʻa e fiemaʻu ki he tokotaha taki taha ke ne tauhi maʻu ha tuʻunga maʻa fakalaumālie mo fakaeʻulungaanga ʻi he taimi kotoa pē!

[Taiakamani/Fakatātā ʻi he peesi 31]

(Ki he konga tohi kuo fokotuʻú, sio ki he tohí)

Temipale ʻo Solomoné

1. Fale Temipalé

2. Lotoʻā ʻi Lotó

3. Lotoʻā ʻi Tuʻá

4. Sitepu ki he Lotoʻā ʻo e Temipalé

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share