Fakahāhā ʻa e ʻAloʻofá ki he Faʻahinga ʻOku ʻI Ai ʻEnau Fiemaʻú
“Hokohoko atu ʻa e feʻaloʻofaʻakí.”—Sakalaia 7:9, NW.
1, 2. (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakahāhā ʻa e ʻaloʻofá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te tau lāulea ki aí?
KO E Folofola ʻa Sihova ko e ʻOtuá ʻoku enginaki mai ai kia kitautolu ke ʻofa ʻi he “ʻaloʻofá.” (Maika 6:8, NW, fakamatala ʻi laló) ʻOkú ne toe ʻomai kia kitautolu ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau fai peheé. ʻI he ʻuhinga ʻe tahá, “oku fai lelei e he tagata [ʻalo]ofa ki hono laumalie oona.” (Palovepi 11:17, PM) He moʻoni ē ko ia! Ko hono fakahaaʻi ʻa e ʻaloʻofá, pe ʻofa mateakí, ʻoku faʻu ai ʻa e ngaahi haʻi māfana mo tuʻuloa mo e niʻihi kehé. Ko hono olá, te tau maʻu ai ha ngaahi kaumeʻa mateaki—ko ha pale mahuʻinga moʻoni!—Palovepi 18:24.
2 ʻIkai ngata aí, ʻoku tala mai ʻe he ngaahi Konga Tohitapú kia kitautolu: “Ko ia oku tulituli bau ki he maonioni moe aloofa te ne maʻu ae moui.” (Palovepi 21:21, PM) ʻIo, ko ʻetau tuli ki he ʻaloʻofá ʻe ʻai ai ke ʻofeina kitautolu ʻe he ʻOtuá pea te ne ʻomai kia kitautolu ʻa e faingamālie ki he ngaahi tāpuaki ʻi he kahaʻú, ʻo kau ai ʻa e moʻui taʻengatá. Ka ʻe lava fēfē ke tau fakahaaʻi ʻa e ʻaloʻofá? Ko hai ʻoku totonu ke tau fakaaʻu ia ki aí? Pea ʻoku kehe ʻa e ʻaloʻofá mei he anga-ʻofa fakanatula fakaetangatá pe mei he anga-ʻofá fakalūkufua?
Anga-ʻOfa Fakaetangatá mo e ʻAloʻofá
3. ʻOku anga-fēfē ʻa e kehe ʻa e ʻaloʻofá mei he anga-ʻofa fakaetangatá?
3 Ko e anga-ʻofa fakanatula fakaetangatá mo e ʻaloʻofá ʻokú na fekehekeheʻaki ʻi he ngaahi founga kehekehe. Ko e fakatātaá, ko e faʻahinga ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e anga-ʻofa fakaetangatá ʻoku nau faʻa fai ia ʻo ʻikai ʻi ai ha felāveʻi, pe vahaʻangatae loloto mo fakafoʻituitui mo e faʻahinga tāutaha ʻoku nau fai anga-ʻofa ki aí. Kae kehe, kapau ʻoku tau fakahaaʻi ʻa e ʻaloʻofá ki ha taha, ʻoku tau fakafehokotaki ai kitautolu ʻi he ʻofa ki he tokotaha ko iá. ʻI he Tohitapú, ko e ngaahi fakahāhā ʻo e ʻaloʻofá ʻi he vahaʻa ʻo e tangatá naʻe makatuʻunga nai ia ʻi he ngaahi vahaʻangatae kuo ʻosi ʻi ai. (Senesi 20:13; 2 Samiuela 3:8; 16:17) Pe ʻoku fakatuʻunga nai kinautolu ʻi he ngaahi vahaʻangatae ʻoku hoko mai mei ha ngaahi ngāue anga-ʻofa ki muʻa. (Siosiua 2:1, 12-14; 1 Samiuela 15:6; 2 Samiuela 10:1, 2) Ke fakatātaaʻi ʻa e faikehekehe ko ení, tau fakahoa angé ha ongo fakatātā faka-Tohitapu, ko e taha ʻi he anga-ʻofá mo e taha ʻi he ʻaloʻofa naʻe fakahāhā ʻi he vahaʻa ʻo e tangatá.
4, 5. ʻOku anga-fēfē hono fakatātaaʻi ʻe he ongo fakatātā faka-Tohitapu ʻoku hā hení ʻa e faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e anga-ʻofa fakaetangatá mo e ʻaloʻofá?
4 Ko e fakatātā ʻe taha ʻo e anga-ʻofa fakaetangatá ʻoku felāveʻi ia mo ha kulupu ʻo ha kakai naʻa nau ngoto ʻi ha vaka, ʻo kau ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá. Naʻa nau tēkina ai ki ʻuta ki he motu ko Mēlita. (Ngāue 27:37–28:1) Neongo naʻe ʻikai ha fekauʻaki ki muʻa ʻa e kau Mēlitá mo e kau folau tukuvakaá pe ko ha vahaʻangatae ne ʻosi ʻi ai mo kinautolu, naʻe tali ʻe he kakai ʻo e motú ʻi he anga-talitali kakai ʻa e kau solá, ʻo fakahaaʻi kia kinautolu ʻa e “anga-ʻofa fakaetangata makehe.” (Ngāue 28:2, 7, NW) Ko ʻenau anga-talitali kakaí naʻe anga-ʻofa, ka naʻe hokonoa ia pea fakahāhā ki he kau solá. Ko ia ai, ko ha anga-ʻofa fakaetangata ia.
5 ʻI hono fakahoá, fakakaukau angé ki he anga-talitali kakai naʻe fakahaaʻi ʻe Tuʻi Tēvita kia Mefipōseti, ko e foha ʻo hono kaumeʻa ko Sionatané. Naʻe tala ʻe Tēvita kia Mefipōseti: “Ko koe te ke tokoni ʻi hoku tepile maʻu pe.” ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga naʻá ne fai ai ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení, naʻe tala ange ʻe Tēvita kiate ia: “Te u matuʻaki fai [ʻalo]ʻofa kiate koe, koeʻuhi ko hoʻo ʻeiki ko Sionatane.” (2 Samiuela 9:6, 7, 13) Ko e anga-talitali kakai hokohoko ʻa Tēvitá ʻoku lave totonu ki ai ko ha fakahaaʻi ia ʻo e ʻaloʻofá, ʻo ʻikai ko e anga-ʻofá pē, he ko ha fakamoʻoni ia ʻo ʻene mateaki ki ha vahaʻangatae kuo ʻosi fokotuʻu. (1 Samiuela 18:3; 20:15, 42) ʻI he founga meimei tatau ʻi he ʻahó ni, ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻa e anga-ʻofa fakaetangatá ki he faʻahinga ʻo e tangatá fakalūkufua. Neongo ia, ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e ʻaloʻofa, pe ʻofa mateaki hokohoko, ki he faʻahinga ʻa ia ʻoku nau maʻu mo ia ha vahaʻangatae fakahōifua ki he ʻOtuá.—Mātiu 5:45; Kaletia 6:10.
6. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo e ʻaloʻofa ʻoku fakahaaʻi ʻi he vahaʻa ʻo e tangatá ʻoku fakaeʻa ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá?
6 Ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga lahi ange ʻo e ʻaloʻofá, te tau vakai nounou ki ha fakamatala faka-Tohitapu ʻe tolu ʻoku fakaeʻa ai ʻa e ʻulungaanga ko ení. Mei he ngaahi meʻá ni, te tau fakatokangaʻi ai ko e ʻaloʻofa ʻoku fakaaʻu atu ʻe he tangatá ʻoku (1) fakahaaʻi ia ʻaki ʻa e ngaahi ngāue pau, (2) fakaaʻu loto-lelei, pea (3) ʻoku fakahaaʻi ia tautefito ki he faʻahinga ʻoku ʻi ai ʻenau fiemaʻú. ʻIkai ngata aí, ko e ngaahi fakamatala ko ení ʻoku fakatātaaʻi ai ʻa e founga ʻe lava nai ai ke tau ngāueʻi he ʻahó ni ʻa e ʻaloʻofá.
Fakahaaʻi ʻe ha Tamai ʻa e ʻAloʻofá
7. Ko e hā naʻe tala ʻe he tamaioʻeiki ʻa ʻĒpalahamé kia Petueli mo Lēpaní, pea ko e hā ʻa e ʻīsiu naʻe langaʻi hake ʻe he tamaioʻeikí?
7 ʻOku fakamatala ʻa e Senesi 24:28-67 ki he toenga ʻo e talanoa fekauʻaki mo e tamaioʻeiki ʻa ʻĒpalahamé, ʻa ia naʻe lave ki ai ʻi he kupu ki muʻá. Hili ʻene fetaulaki mo Lepeká, naʻe fakaafeʻi ia ki he ʻapi ʻo ʻene tamai, ko Petuelí. (Sen 24 Veesi 28-32) ʻI aí, naʻe fakalau fakaikiiki ai ʻe he tamaioʻeikí ʻa ʻene kumi ki ha uaifi maʻá e foha ʻo ʻĒpalahamé. (Sen 24 Veesi 33-47) Naʻá ne fakamamafaʻi naʻá ne vakai ki he lavameʻa kuó ne aʻu ki aí ko ha fakaʻilonga ia meia Sihova, “ʻa ia kuó ne taki au ʻi he hala totonu ke [ʻave] ʻa e ʻofefine ʻo e tokoua oʻeku ʻeiki maʻa hono foha.” (Sen 24 Veesi 48) ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe ʻamanaki ʻa e tamaioʻeikí ko ʻene fakalau fakamātoato ʻa e meʻa naʻe hokó ʻe fakatuipauʻi ai ʻa Petueli mo hono foha ko Lēpaní naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e ngāue ko ení. Fakaʻosí, naʻe pehē ʻe he tamaioʻeikí: “Kapau ʻoku mou pehe ke fai ʻa e [ʻalo]ʻofa mo e moʻoni ki heʻeku ʻeiki, tala mai: pea ka ʻikai, pea tala mai; kau afe ki he toʻomataʻu, pe ki he toʻohema.”—Sen 24 Veesi 49.
8. Ko e hā ʻa e tali ʻa Petueli ki he ngaahi meʻa fekauʻaki mo Lepeká?
8 Naʻe ʻosi fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa e ʻaloʻofá kia ʻĒpalahame. (Senesi 24:12, 14, 27) ʻE loto-lelei ʻa Petueli ke fai ʻa e meʻa tatau ʻaki hono fakaʻatā ʻa Lepeka ke ʻalu mo e tamaioʻeiki ʻa ʻĒpalahamé? ʻE fakakakato ʻa e ʻaloʻofa fakaʻotuá ʻaki ʻa e ʻaloʻofa fakaetangatá? Pe ʻe kulanoa ʻa e fononga lōloa ʻa e tamaioʻeikí? Kuo pau pē naʻe mātuʻaki fakafiemālie ki he tamaioʻeiki ʻa ʻĒpalahamé ke fanongo ki he pehē ʻe Lēpani mo Petueli: “Oku haʻu ae mea ni mei a Jihova.” (Sen 24 Veesi 50, PM) Naʻá na ʻiloʻi ʻa e kau ʻa Sihova ʻi he ngaahi meʻá pea naʻá na tali he taimi pē ko iá ʻa ʻene filí. Ko hono hokó, naʻe fakahaaʻi ʻe Petueli ʻa ʻene ʻaloʻofá ʻaki ʻene tānaki atu ki ai: “Ko Lepeka ʻena, ʻave; pea tuku ke ne hoko ko e uaifi ʻo e foha ʻo hoʻo ʻeiki, ʻo hange ko e folofola ʻa Sihova.” (Sen 24 Veesi 51) Naʻe ʻalu loto-lelei ʻa Lepeka fakataha mo e tamaioʻeiki ʻa ʻĒpalahamé, pea naʻá ne hoko leva ko e uaifi ʻofeina ʻo ʻAisake.—Sen 24 Veesi 49, 52-58, 67.
ʻAloʻofa Naʻe Fakahaaʻi ʻe ha Foha
9, 10. (a) Ko e hā naʻe kole ʻe Sēkope ki hono foha ko Siosifá ke fai maʻaná? (e) Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Siosifa ʻa e ʻaloʻofá ki heʻene tamaí?
9 Ko e mokopuna ʻo ʻĒpalahame ko Sēkopé naʻe toe fakahaaʻi ki ai ʻa e ʻaloʻofá. Hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Senesi vahe 47, naʻe nofo ʻa Sēkope ʻi he taimi ko iá ʻi ʻIsipite, pea “naʻe fakaofiofi mai ʻa e taimi [kiate ia] ke pekia.” (Sen 47 Veesi 27-29) Naʻá ne hohaʻa koeʻuhi he te ne mate ʻi tuʻa mei he fonua ne talaʻofa ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpalahamé. (Senesi 15:18; 35:10, 12; 49:29-32) Kae kehe, naʻe ʻikai loto ʻa Sēkope ke tanu ia ʻi ʻIsipite, ko ia naʻá ne fokotuʻutuʻu ke ʻave ʻa hono ʻangaʻangá ki he fonua ko Kēnaní. Ko hai te ne ʻi ha tuʻunga lelei ange ke fakapapauʻi ʻe fakahoko ʻa ʻene fakaʻamú ʻi hono foha maʻu mafai ko Siosifá?
10 ʻOku pehē ʻe he fakamatalá: “Pea ne ui ange [ʻe Sēkope] hono foha ko Siosifa, ʻo ne pehe ki ai, ʻE kapau leva ʻokú ke ʻofa kiate au, ke ke . . . [ʻalo]ʻofa kiate au mo ke fai moʻoni, ʻo ʻoua ʻaupito te ke tanu au ʻi Isipite; kau ka tokoto mo ʻeku ngaahi kui, pea te ke ʻave au mei Isipite, pea tanu au ʻi honau tanuʻanga.” (Senesi 47:29, 30) Naʻe palōmesi ʻa Siosifa ke fai ki he kole ko ení, pea naʻe mate ʻa Sēkope ʻi ha taimi nounou mei ai. Ko Siosifa mo e ngaahi foha kehe ʻo Sēkopé naʻa nau ʻave hono sinó “ki Kenani, ʻo nau tanu ia ʻi he ʻana ʻo e ʻapi ko Makipila, ʻa ia naʻe fakatau ʻe Epalahame.” (Senesi 50:5-8, 12-14) Ko ia naʻe ngāueʻi ʻe Siosifa ʻa e ʻaloʻofá ki heʻene tamaí.
ʻAloʻofa mei ha Tama-ʻi-he-Fono
11, 12. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Lute ʻa e ʻaloʻofá kia Nāomí? (e) ʻI he founga fē naʻe lelei ange ai ʻa e “tuʻunga ki mui” ʻo e ʻaloʻofa ʻa Luté ʻi he “ʻuluaki”?
11 Ko e tohi ʻa Luté ʻoku fakamatala ai ki he anga hono fakahaaʻi ʻa e ʻaloʻofá ki he uitou ko Nāomí mei heʻene tama-ʻi-he-fono Mōape ko Luté, ʻa ia ko ha uitou foki mo ia. ʻI he fili ʻa Nāomi ke foki ki Pētelihema ʻi Siutá, naʻe fakahāhā ʻe Lute ʻa e ʻaloʻofa mo e fakapapau, ʻo ne pehē: “Ko e potu ʻokú ke ʻalu ki ai, te u ʻalu ki ai au; pea ko e potu ʻokú ke mohe ai, te u mohe ai: ko ho kakai ko hoku kakai, pea ko ho ʻOtua ko hoku ʻOtua.” (Lute 1:16) Naʻe fakahaaʻi ʻe Lute ki mui ʻa ʻene ʻaloʻofá ʻi heʻene fakahaaʻi ʻa ʻene loto-lelei ke mali mo e kāinga taʻumotuʻa ʻo Nāomi ko Pōasí.a (Teutalonome 25:5, 6; Lute 3:6-9) Naʻá ne tala kia Lute: “ʻOku lahi hake hoʻo fai [ʻalo]ʻofa [ʻi he tuʻunga] ki mui ʻi he ʻuluaki [tuʻungá], ʻi he ʻikai te ke tokanga talavou, pe masiva pe koloaʻia.”—Lute 3:10.
12 Ko e “ʻuluaki tuʻunga” ʻo e ʻaloʻofa ʻa Luté naʻe ʻuhinga ia ki he taimi naʻá ne liʻaki ai ʻa hono kakaí pea pikimaʻu kia Nāomí. (Lute 1:14; 2:11) Naʻa mo e ngāue ko iá naʻe lelei ange ai ʻa e “tuʻunga ki mui” ʻo e ʻaloʻofá—ko e loto-lelei ʻa Lute ke mali mo Pōasí. ʻE malava leva ʻa Lute he taimi ko ení ke ʻomai ha ʻea kia Nāomi, ʻa ia naʻá ne fakalaka ʻi he taʻu ʻo e maʻu fānaú. Naʻe fakahoko ʻa e malí, pea ʻi he taimi naʻe fāʻele ai ki mui ʻa Luté, naʻe kalanga ʻa e kau fefine ʻo Pētelihemá: “Kuo fanauʻi ha tamasiʻi kia [Nāomi].” (Lute 4:14, 17) Ko e moʻoni ko Luté “koe fefine agalelei,” ʻa ia naʻe fakapaleʻi ai ia ʻe Sihova ʻaki ʻa e monū fakaofo ʻo e hoko ko ha kui-fefine ʻa Sīsū Kalaisi.—Lute 2:12; 3:11, PM; Lute 4:18-22; Mātiu 1:1, 5, 6.
Fakahaaʻi ʻAki ʻa e Ngaahi Ngāue
13. Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻi ʻe Petueli, Siosifa pea mo Lute ʻa ʻenau ʻaloʻofá?
13 Naʻá ke fakatokangaʻi ʻa e anga ʻo hono fakahaaʻi ʻe Petueli, Siosifa mo Lute ʻenau ʻaloʻofá? Naʻa nau fai ia ʻo ʻikai ngata pē ʻaki ʻa e ngaahi lea anga-ʻofa kae fakataha mo e ngaahi ngāue pau. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he pehē ʻe Petueli, “Ko Lepeka ʻena” ka naʻá ne “tukuange [moʻoni atu ʻa] Lepeka.” (Senesi 24:51, 59) Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he pehē ʻe Siosifa, “Te u fai pe ʻo hangē ko hoʻo meʻa” ka ko ia mo hono fanga tokouá naʻa nau fai kia Sēkope “ʻo hange ko ʻene tuʻutuʻuni kiate kinautolu.” (Senesi 47:30; 50:12, 13) Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he pehē ʻe Lute, “Ko e potu ʻokú ke ʻalu ki ai, te u ʻalu ki ai” ka naʻá ne liʻaki ʻa hono kakaí pea ʻalu fakataha mo Nāomi, ʻo na “fononga ai kinaua, ʻo na aʻu ki Petelihema.” (Lute 1:16, 19) ʻI Siutá, naʻe toe ngāue ai ʻa Lute “o hage koia kotoabe nae fekau e he ene faʻe i he fono kiate ia.” (Lute 3:6, PM) ʻIo, ko e ʻaloʻofa ʻa Luté, hangē ko ia ko e toko ua kehe ko eé, naʻe fakahaaʻi ʻaki ia ʻa e ngaahi ngāue.
14. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he kau sevāniti lolotonga ʻa e ʻOtuá ʻa e ʻaloʻofá ʻaki ʻa e ngaahi ngāué? (e) Ko e hā ha ngaahi ngāue ʻaloʻofa ʻokú ke ʻiloʻi ʻi he lotolotonga ʻo e kau Kalisitiane ʻi ho feituʻú?
14 ʻOku fakalotomāfana ke sio ki he anga ʻo e hokohoko atu he ʻahó ni ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ke fakahaaʻi ʻenau ʻaloʻofá ʻaki ʻa e ngaahi ngāué. Ko e fakatātaá, fakakaukau atu ki he faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e poupou fakaeongo hokohoko ki he kaungātui vaivaí, loto-mafasiá, pe lōmekina ʻi he mamahí. (Palovepi 12:25) Pe fakakaukau atu ki he Kau Fakamoʻoni tokolahi ʻa Sihova ʻoku nau ʻave loto-tōnunga ʻa e kau taʻumotuʻá ki he Fale Fakatahaʻangá ke nau maʻu ʻa e ngaahi fakataha fakauike ʻa e fakatahaʻangá. Ko Anna taʻu 82, pea naʻe tofanga ʻi he langa-huí, ʻokú ne lea maʻá e tokolahi kehé ʻi heʻene pehē: “Ko hono ʻave au ki he kotoa ʻo e ngaahi fakatahá ko ha tāpuaki ia meia Sihova. ʻOku ou fakamālō loto-moʻoni kiate ia ʻi hono foaki mai kiate au ha fanga tuongaʻane mo ha fanga tokoua ʻofa pehē.” ʻOkú ke kau ʻi ha ngaahi ngāue pehē ʻi hoʻo fakatahaʻangá? (1 Sione 3:17, 18) Kapau ko ia, ke ke loto-falala ʻoku fakahoungaʻi loloto ʻa hoʻo ʻaloʻofá.
Ngāueʻi Loto-Lelei
15. Ko e hā ʻa e ʻulungaanga ʻo e ʻaloʻofá ʻoku toe fakaeʻa ʻe he fakamatala faka-Tohitapu ʻe tolu kuo tau lāulea ki aí?
15 Ko e ngaahi talanoa faka-Tohitapu kuo tau lāulea ki aí ʻoku toe fakahaaʻi ai ʻoku fakaaʻu tauʻatāina mo loto-lelei atu ʻa e ʻaloʻofá, ʻo ʻikai fakakounaʻi. Naʻe ngāue fāitaha loto-lelei ʻa Petueli mo e tamaioʻeiki ʻa ʻĒpalahamé, pea naʻe pehē pē mo Lepeka. (Senesi 24:51, 58) Naʻe fakahaaʻi ʻe Siosifa ʻa ʻene ʻaloʻofá ʻo ʻikai fakaʻaiʻai ia ʻe ha taha. (Senesi 50:4, 5) Ko Lute naʻe “loto malohi be ia ke [ʻalu mo Nāomi].” (Lute 1:18, PM) ʻI he fokotuʻu ange ʻe Nāomi kia Lute ke fakaofiofi kia Pōasí, naʻe ueʻi ʻe he ʻaloʻofá ʻa e fefine Mōapé ke ne fakahaaʻi: “Te u fai ʻo hange tofu pe ko hoʻo lea mai.”—Lute 3:1-5.
16, 17. Ko e hā ʻokú ne ʻai ʻa e ʻaloʻofa ʻa Petueli, Siosifa mo Luté ke tautefito ʻa ʻene mohu ʻuhingá, pea ko e hā naʻá ne ueʻi kinautolu ke nau fakahāhā ʻa e ʻulungaanga ko ení?
16 Ko e ʻaloʻofa naʻe fakahaaʻi ʻe Petueli, Siosifa mo Luté ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia koeʻuhi ko ʻĒpalahame, Sēkope mo Nāomí naʻe ʻikai te nau ʻi ha tuʻunga ke fai hano fakalotoʻi kinautolu. He ko ē ko Petuelí naʻe ʻikai te ne ʻi ha malumalu ʻo ha ngafa fakalao ke māvae ai mo hono ʻofefiné. Naʻe mei lavangofua pē ke ne tala ki he tamaioʻeiki ʻa ʻĒpalahamé: ‘ʻIkai, ʻoku ou loto ke tauhi maʻu pē heni ʻa ʻeku taʻahine ngāue mālohí.’ (Senesi 24:18-20) ʻI he founga tatau, naʻe tauʻatāina pē ʻa Siosifa ke fili pe te ne fai ki he kole ʻa ʻene tamaí pe ʻikai, he ʻe mate ʻa Sēkope pea ʻe ʻikai lava ke ne fakamālohiʻi ia ke fai ki heʻene leá. Naʻe fakahaaʻi tonu ʻe Nāomi naʻe tauʻatāina ʻa Lute ke nofo ʻi Mōape. (Lute 1:8) Naʻe toe tauʻatāina ʻa Lute ke mali mo e taha ʻo e kau “talavou” kae ʻikai ko e taʻumotuʻa ko Pōasí.
17 Ko Petueli, Siosifa mo Luté naʻa nau fakahāhā loto-lelei ʻa e ʻaloʻofá; naʻe ueʻi kinautolu ke fai pehē mei honau lotó. Naʻa nau ongoʻi ko ha fatongia totonu ia ke fakahāhā ʻa e ʻulungāngá ni ki he faʻahinga naʻe ʻi ai honau vahaʻangatae mo iá, hangē ko ia ko e ongoʻi ki mui ʻe Tuʻi Tēvita ʻokú ne moʻuaʻaki ke fakahāhā ia ʻi he fekauʻaki mo Mefipōsetí.
18. (a) Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻoku “tauhi [ʻaki] ʻa e fanga sipi” ʻe he kau mātuʻa Kalisitiané? (e) Naʻe anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe ha mātuʻa ʻe taha ʻa ʻene ongoʻi fekauʻaki mo hono tokoniʻi ʻo e kaungātuí?
18 Ko e ʻaloʻofá ʻoku kei hoko ia ko ha fakaʻilonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá, ʻo kau ai ʻa e kau tangata ʻoku nau tauhi ʻa e tākanga ʻa e ʻOtuá. (Sāme 110:3; 1 Tesalonaika 5:12) Ko e kau mātuʻa pe kau ʻovasia peheé, ʻoku nau ongoʻi ko ha fatongia ia ke moʻui ʻo fakatatau ki he falala ʻoku tuku kia kinautolu koeʻuhí ko honau fakanofó. (Ngāue 20:28) Naʻa mo ia, ko ʻenau ngāue fakatauhisipí mo e ngaahi ngāue ʻaloʻofa kehe maʻá e fakatahaʻangá ʻoku fakahoko ia “ʻo ʻikai ʻi he fakakounaʻi, ka ʻi he loto-lelei.” (1 Pita 5:2, NW) ʻOku tauhi ʻe he kau mātuʻá ʻa e tākangá koeʻuhi ʻoku nau maʻu fakatouʻosi ha fatongia mo ha holi ke fai ia. ʻOku nau fakahaaʻi ʻa e ʻaloʻofa ki he fanga sipi ʻa Kalaisí koeʻuhi ʻoku fiemaʻu ke nau fai pea ʻoku nau loto ke fai eni. (Sione 21:15-17) “ʻOku ou saiʻia ke fai ha ʻaʻahi ki he ngaahi ʻapi ʻo e fanga tokouá pe telefoni kia kinautolu koeʻuhí pē ke fakahaaʻi ai ʻoku ou fakakaukau atu kia kinautolu,” ko e lau ia ʻa ha mātuʻa Kalisitiane ʻe taha. “Ko hono tokoniʻi ʻo e fanga tokouá ko ha matavai ia ʻo e fiefia mo e fakafiemālie lahi kiate au!” Ko e kau mātuʻa tokangá ʻi he feituʻu kotoa pē ʻoku nau loto-tatau ʻaufuatō ki ai.
Fakahāhā ʻa e ʻAloʻofá ki he Faʻahinga ʻOku ʻI Ai ʻEnau Fiemaʻú
19. Ko e hā ʻa e moʻoniʻi meʻa fekauʻaki mo e ʻaloʻofá ʻoku fakamamafaʻi ʻe he ngaahi fakamatala faka-Tohitapu ʻoku fakamatalaʻi ʻi he kupu ko ení?
19 Ko e ngaahi fakamatala faka-Tohitapu kuo tau lāulea ki aí ʻoku toe fakamamafaʻi ai ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia ko e ʻaloʻofá ʻoku totonu ke fakahaaʻi ia ki he faʻahinga ʻoku ʻi ai ʻenau fiemaʻu ʻo ʻikai te nau lava ke fakatōliʻá. Koeʻuhi ke hokohoko atu ʻa hono laine fakafāmilí, naʻe fiemaʻu ʻe ʻĒpalahame ʻa e tokoni fāitaha ʻa Petuelí. Ke ʻave hono ʻangaʻangá ki Kēnani, naʻe fiemaʻu ʻe Sēkope ʻa e tokoni ʻa Siosifá. Pea ke fakatupu ha ʻea, naʻe fiemaʻu ʻe Nāomi ʻa e tokoni ʻa Luté. Naʻe ʻikai lava ʻe ʻĒpalahame, Sēkope, pe ko Nāomi ke fakatōliʻa ʻa e ngaahi fiemaʻu ko iá ʻo taʻekau ai ha tokoni. ʻI he tuʻunga meimei tatau he ʻahó ni, ʻoku totonu ke fakahaaʻi ʻa e ʻaloʻofá tautefito ki he faʻahinga ʻoku ʻi ai ʻenau fiemaʻú. (Palovepi 19:17) ʻOku totonu ke tau faʻifaʻitaki ki he pēteliake ko Siopé, ʻa ia naʻá ne tokanga ki he “majiva nae tagi, ae tamai mate, mo ia nae ikai hano tokoni” pea pehē foki ki he taha “nae meimei mate.” Naʻe toe hanga ʻe Siope ʻo ‘fakafiefiaʻi ae loto oe fefine kuo mate hono unohó’ pea hoko ko e ‘mata ki he kuí, moe vaʻe ki he ketú.’—Siope 29:12-15, PM.
20, 21. Ko hai ʻokú ne fiemaʻu ʻa ʻetau fakahaaʻi ʻa e ʻaloʻofá, pea ko e hā ʻoku totonu ke fakapapauʻi ʻe he tokotaha taki taha ʻo kitautolu ke faí?
20 Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai ʻa e ‘kau majiva ʻoku tagi ki ha tokoni’ ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiane kotoa pē. Ko e tupu nai eni mei he ngaahi meʻa hangē ko e taʻelatá, loto-siʻí, ngaahi ongoʻi ʻikai ha mahuʻingá, loto-mamahi ki he niʻihi kehé, puke lahi, pe ko e mate ʻa ha taha ʻofeina. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tupuʻangá, ko e siʻi faʻahinga kotoa ko iá ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fiemaʻu ʻe lava pea ʻoku totonu ke fakatōliʻa ia ʻaki ʻetau ngaahi ngāue loto-lelei mo hokohoko ʻo e ʻaloʻofá.—1 Tesalonaika 5:14.
21 Ko ia ai, tau hokohoko atu ke faʻifaʻitaki kia Sihova ko e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku “fonu ʻi he ʻaloʻofá.” (Ekisoto 34:6, NW; Efeso 4:32 [Efeso 5:1, PM]) ʻE lava ke tau fai pehē ʻaki ʻa e fai loto-lelei ha ngāue pau, tautefito maʻá e faʻahinga ʻoku ʻi ai ʻenau fiemaʻú. Pea ko e moʻoni te tau fakalāngilangiʻi ai ʻa Sihova pea aʻusia ʻa e fiefia lahi ʻi heʻetau “hokohoko atu ʻa e feʻaloʻofaʻakí.”—Sakalaia 7:9, NW.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ki ha ngaahi fakaikiiki ki he faʻahinga mali naʻe kau ki hení, sio ki he Voliume 1, peesi 370, ʻo e Insight on the Scriptures, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
• ʻOku anga-fēfē ʻa e kehe ʻa e ʻaloʻofá mei he anga-ʻofa fakaetangatá?
• Ko e hā ʻa e ngaahi founga naʻe ngāueʻi ai ʻe Petueli, Siosifa mo Lute ʻa e ʻaloʻofá?
• Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻoku totonu ke tau fakahāhā ai ʻa e ʻaloʻofá?
• Ko hai ʻokú ne fiemaʻu ʻa ʻetau fakahāhaaʻi ʻa e ʻaloʻofá?
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Petueli ʻa e ʻaloʻofá?
[Fakatātā ʻi he peesi 21]
Ko e ʻofa mateaki ʻa Luté naʻe hoko ia ko ha tāpuaki kia Nāomi
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
Ko e ʻaloʻofa fakaetangatá ʻoku fakaaʻu loto-lelei atu ia, ʻoku fakahaaʻi ʻaki hono fai ha ngāue pau, pea ʻoku fakahāhā ia ki he faʻahinga ʻoku ʻi ai ʻenau fiemaʻú