LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w10 8/15 p. 21-25
  • Tuku ʻa e “Lao ʻOfa” Ke Ne Maluʻi Ho ʻEleló

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tuku ʻa e “Lao ʻOfa” Ke Ne Maluʻi Ho ʻEleló
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Taimi ʻOku Ueʻi Ai ʻa e Anga-Leleí ʻe he ʻOfa Mateakí
  • Fiemaʻu Pau ʻa e Fakalaulauloto mo e Lotu
  • ʻI he ʻElelo ʻo e Ngaahi Hoa Malí
  • Fakahāhā ʻa e ʻOfa Mateaki ki he Kaungātuí
  • Ko e Tangata “Aloofa Te Ne Maʻu ae Moui”
  • Maʻu ʻAonga mei he ʻAloʻofa ʻa Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • Fakahāhā ʻa e ʻAloʻofá ki he Faʻahinga ʻOku ʻI Ai ʻEnau Fiemaʻú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • Fakamālō ki he ʻAloʻofa ʻa Sihová
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—2005
  • Ko e Hā ʻa e ʻUhinga ʻo e Hoko ʻo Mateakí?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
w10 8/15 p. 21-25

Tuku ʻa e “Lao ʻOfa” Ke Ne Maluʻi Ho ʻEleló

“Ko e toʻo hono ngutu ko e koto poto; pea naʻe nofo ʻa e lao ʻofa [pe ʻaloʻofá] ʻi hono funga ʻelelo.”—PAL. 31:26.

1, 2. (a) Ko e hā ʻa e ʻulungaanga ʻoku fakaʻaiʻai ʻa e kau lotu ʻa Sihová ke nau fakatupulekiná? (e) Ko e hā ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

KO E pōpoaki mahuʻinga naʻe maʻu ʻe Tuʻi Lēmiueli ʻo e kuonga muʻá mei heʻene faʻeé naʻe kau ki ai ha tuʻunga taau mahuʻinga ʻo ha uaifi lelei. “Ko e toʻo hono ngutu ko e koto poto,” ko e meʻa ia naʻe fakahaaʻi kiate iá, “pea naʻe nofo ʻa e lao ʻofa [pe ʻaloʻofá] ʻi hono funga ʻelelo.” (Pal. 31:1, 10, 26) Ko e ʻaloʻofá ʻoku fakaʻofoʻofa ia ʻi he ʻelelo ʻo ha fefine poto pea pehē ki he niʻihi kehe kotoa ʻoku nau loto ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova ko e ʻOtuá. Ko e ʻaloʻofá ʻoku totonu ke hā mahino ia ʻi he lea ʻa e kau lotu moʻoní kotoa.

2 Ko e hā ʻa e ʻaloʻofa? Ko hai ʻoku fiemaʻu ke fakahāhā ki aí? Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻai ʻa e ‘lao ʻo e ʻaloʻofá’ ʻi hotau ʻeleló? ʻE anga-fēfē kaunga ʻetau fai iá ki heʻetau fetuʻutaki mo e ngaahi mēmipa ʻi he fāmilí pea mo e kaungā Kalisitiané?

Taimi ʻOku Ueʻi Ai ʻa e Anga-Leleí ʻe he ʻOfa Mateakí

3, 4. (a) Ko e hā ʻa e ʻaloʻofá? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa e kehe ʻa e ʻaloʻofá mei he anga-lelei anga-mahení, pe anga-lelei ʻa e tangatá?

3 ʻOku kau ki he ʻaloʻofá ʻa e ʻulungaanga ko e ʻofa mo e anga-lelei. ʻOku fekauʻaki ia mo e anga-lelei, ʻa ia ko e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻi he niʻihi kehé pea fakahāhā ʻa e tokanga ko iá ʻaki ʻa e ngaahi ngāue ʻaonga mo e ngaahi lea fakakaukauʻi lelei. Koeʻuhi ko e ʻofá ko ha toe meʻa tefito ia, ko hono fakahāhā ʻa e ʻaloʻofá ʻoku fiemaʻu ki ai ha mahuʻingaʻia ʻi he lelei ʻa e niʻihi kehé tupu mei he ʻofa kia kinautolu. Kae kehe, ko e muʻaki foʻi lea ki he ʻaloʻofá ʻoku ʻuhinga ia ki he meʻa lahi ange ʻi he anga-lelei pē tupu mei he ʻofá. Ko e ʻaloʻofá ko e anga-lelei ia ʻa ia ʻoku pipiki loto-lelei mo mateaki ki ha taha kae ʻoua ke fakahoko ʻa ʻene taumuʻa fekauʻaki mo e tokotaha ko iá.

4 Ko e ʻaloʻofá ʻoku kehe ia mei he anga-leleí ʻi ha toe ʻuhinga ʻe taha. Ko e anga-lelei anga-mahení, pe anga-lelei ʻa e tangatá, ʻoku lava ke fakahāhā ia ʻo aʻu ki he kau solá. Ko e ʻapositolo ko Paulá mo e toko 275 kehe ʻa ia naʻa nau ʻi ha vaka ne toloto ʻi ha fakaevaha, naʻe fakahāhā kia kinautolu ʻa e faʻahinga anga-lelei ko ení ʻe he kau nofo ʻi he motu ko Mēlitá—ko e kakai naʻe ʻikai ʻaupito ke nau fetaulaki ki muʻa. (Ng. 27:37–28:2) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e ʻaloʻofá ʻoku kaunga ia ki he fepikitaki mateaki ʻi he vahaʻa ʻo e faʻahinga tāutaha kuo nau ʻosi fokotuʻu ha vahaʻangatae.a Ko e meʻa eni naʻe fakahāhā ʻe he haʻa Keiní ki he “haʻa Isileli kotoa ʻi heʻenau ʻalu hake mei Isipite.”—1 Sam. 15:6.

Fiemaʻu Pau ʻa e Fakalaulauloto mo e Lotu

5. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke ʻai piti hotau ʻeleló?

5 Ko e fakakaukauloto ki he ʻaloʻofá ʻi heʻetau leá ʻoku ʻikai ʻaupito ko ha meʻa faingofua. ʻI he lave ki he ʻeleló, naʻe tohi ʻe he ākonga ko Sēmisí: “Ko e ʻelelo kuo teʻeki mafakalalata ʻe he tangata; ko e kovi matemateʻaliku, ko e koto kona fakamate.” (Sem. 3:8) Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻai piti ʻa e kupu ko eni ʻo e sinó ʻa ia ʻoku fuʻu faingataʻa ke mapuleʻí? Ko e lea ʻa Sīsū ki he kau taki lotu ʻo hono ʻahó ʻoku ʻomai ai kia kitautolu ha fakamaama. Naʻá ne pehē: “Ko e talanoa ʻa e ngutu ʻoku mei he meʻa ʻi he loto ʻoku hulu atu.” (Mt. 12:34) Ke ʻai ʻa e ʻaloʻofá ke ne maluʻi hotau ʻeleló, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻai ʻa e ʻulungaanga ko iá ki hotau lotó—ʻa hotau tangata ʻi lotó. Tau sio angé ki he anga hono tokoniʻi kitautolu ʻe he fakalaulaulotó mo e lotú ke tau fai ʻa e meʻa tofu pē ko iá.

6. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakalaulauloto houngaʻia ki he ngaahi ngāue ʻaloʻofa ʻa Sihová?

6 Ko Sihova ko e ʻOtuá ʻoku “fonu ʻi he Kelesi [pe ʻaloʻofa],” ko e fakamatala ia ʻa e Tohi Tapú. (Eki. 34:6) “E Jihova, oku fonu a mamani,” ko e hiva ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé, “i hoo aloofa.” (Sāme 119:64, PM) ʻOku ʻi he Tohi Tapú ʻa e fakamatala lahi fau ki he anga hono fakahāhā ʻe Sihova ʻa e ʻaloʻofá ki heʻene kau lotú. Ko hono vaheʻi ʻa e taimi ke fakalaulauloto houngaʻia ai ki he ‘ngaahi ngaue ʻa Sihová’ ʻoku lava ke fakahūhū ai ʻia kitautolu ʻa e holi ke fakatupulekina ʻa e ʻulungaanga fakaʻotua ko ení.—Lau ʻa e Sāme 77:12.

7, 8. (a) Ko e hā ʻa e ngāue ʻo e ʻaloʻofa naʻe fakahoko ʻe Sihova kia Lote mo hono fāmilí? (e) Naʻe anga-fēfē ongoʻi ʻa Tēvita fekauʻaki mo ʻene maʻu ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá?

7 Ko e fakatātaá, fakakaukau fekauʻaki mo e anga hono fakahaofi ʻe Sihova ʻa Lote naʻe fohaʻaki ʻe ʻĒpalahamé mo hono fāmilí ʻi Heʻene fakahoko ʻa e fakaʻauha ki Sōtoma, ʻa e kolo naʻa nau nofo aí. ʻI he ofi ange ʻa e taimi ko iá, ko e ongo ʻāngelo naʻá na omi kia Loté naʻá na fakaʻaiʻai ia ke ne ʻave hono fāmilí pea nau mavahe vave mei he koló. “Ka ka uatei pe ia,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú, “ko ia naʻe hanga ʻa e ongo [ʻāngeló], ʻo na puke hono nima, mo e nima ʻo hono uaifi, mo e nima ʻo hono ongo ʻofefine; ko e meʻa ʻi he fai fakaalaala ʻa Sihova kiate ia: ʻo nau taki ia, ʻo tuku ki he tuaʻa kolo.” ʻIkai ʻoku maongo ki hotau lotó ʻa e taimi ʻoku tau fakakaukauloto atu ai ki he ngāue faifakahaofi ko ení, pea ʻikai ʻoku ueʻi ai kitautolu ke tau fakahaaʻi ko ha fakahāhā ia ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá?—Sen. 19:16, 19.

8 Toe fakakaukau atu foki ki he fakatātā fekauʻaki mo Tuʻi Tēvita ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, ʻa ia naʻá ne hiva: “[Ko Sihova] ʻoku ne fakamolemole hoʻo angahala fuape; ʻa ia ʻoku ne faitoʻo ho ngaahi mahaki kotoa pe.” He houngaʻia lahi ē kuo pau naʻe hoko kia Tēvita ʻi hono fakahāhā kiate ia ʻa e fakamolemole ʻi heʻene angahala mo Patisepá! Naʻá ne fakavīkivikiʻi ʻa Sihova, ʻaki ʻene pehē: “Hange ko e maʻolunga ʻa e langi ki he fonua, ʻoku pehe ʻa e lahi o ʻene ʻaloʻofa kiate kinautolu ʻoku ʻapasia kiate ia.” (Sāme 103:3, 11) Ko e fakalaulauloto ki heni mo e ngaahi fakamatala Fakatohitapu kehé ʻoku fonu ai hotau lotó ʻi he houngaʻia ki he ʻaloʻofa ʻa Sihová, pea ʻoku ueʻi ai kitautolu ke fakahīkihiki mo fakamālō kiate ia. Ko e lahi ange ʻetau loto-houngaʻiá, ko e lahi ange ia ʻetau hehema ke hoko ko e kau faʻifaʻitaki ki he ʻOtua moʻoní.—Ef. 4:32e (5:1, PM).

9. Ko e hā ʻa e ʻuhinga mālohi ke fakahāhā ai ʻe he kau lotu ʻa Sihová ʻa e ʻaloʻofá ʻi heʻenau moʻui fakaʻahó?

9 Ko e ngaahi fakatātā Fakatohitapú ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku fakaaʻu ʻe Sihova ʻene ʻaloʻofá—ʻa ʻene ʻofa mateakí—ki he faʻahinga kuo nau ʻosi maʻu ha vahaʻangatae fakahōifua mo ia. Fēfē kinautolu ʻoku ʻikai hanau haʻi vāofi pehē mo e ʻOtua moʻuí? ʻOku anga-fefeka pe ʻikai anga-lelei ʻa Sihova kia kinautolu? ʻIkai ʻaupito. “[Ko e ʻOtuá] ʻoku angalelei ia ki he taʻehounga mo e faikovi,” ko e fakamatala ia ʻi he Luke 6:35. “ʻOku ne fakahopo ʻene laʻā ki he kovi mo e lelei, pea ʻoku ne fakaʻuha ki he faitotonu mo e faihala.” (Mt. 5:45) Ki muʻa ke ako ʻa e moʻoní pea ngāueʻaki iá, naʻa tau maʻu ʻa e anga-lelei ʻa e ʻOtuá, pe ko e anga-lelei anga-mahení. Kae kehe, ʻi he tuʻunga ko ʻene kau lotú, kuo tau hoko ai ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa ʻene ʻofa mateakí—ʻa ʻene ʻaloʻofa tuʻumaʻú. (Lau ʻa e Aisea 54:10.) He fakamālō ē ko kitautolu ʻi he meʻa ko iá! Pea ko ha ʻuhinga mālohi ē ko ia ki hono fakahāhā ʻo e ʻaloʻofá ʻi heʻetau leá pea pehē ki he ngaahi tafaʻaki kehe ʻo ʻetau moʻui fakaʻahó!

10. Ko e hā ko ha tokoni mahuʻinga lahi ai ʻa e lotú ʻi hono ʻai ʻa e ʻaloʻofá ko ha konga ʻo hotau angaʻitangatá?

10 Ko ha tokoni mahuʻinga lahi ki heʻetau fakatupulekina ʻa e ʻaloʻofá ko e monū ʻo e lotú. ʻOku peheé koeʻuhí ko e ʻofá mo e anga-leleí—ʻa e ongo ʻelemēniti ʻo e ʻaloʻofá—ko e ongo tafaʻaki ia ʻo e fua ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová. (Kal. 5:22) ʻE lava ke tau fakahūhū ʻa e ʻaloʻofá ki hotau lotó ʻaki ʻa e hoko ʻo ʻi he malumalu ʻo e tākiekina ʻa e laumālie ko iá. Ko e founga hangatonu taha ke maʻu ai ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová ko hono kole ia ʻi he lotu. (Luke 11:13) ʻOku feʻungamālie ke tau toutou lotu ʻo kole ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá pea tali ʻa ʻene tatakí. ʻIo, ko e fakalaulaulotó mo e lotú ʻoku fiemaʻu pau ia kapau ʻoku fiemaʻu ke tau ʻai ʻa e lao ʻo e ʻaloʻofá ʻi hotau ʻeleló.

ʻI he ʻElelo ʻo e Ngaahi Hoa Malí

11. (a) ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova ʻa e ngaahi husepānití ke nau fakahāhā ʻa e ʻaloʻofa ki honau uaifí? (e) ʻI he founga fē ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻe he lao ʻo e ʻaloʻofá ha husepāniti ke ne maluʻi ʻa hono ʻeleló?

11 Naʻe ekinaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he ngaahi husepānití: “Mou ʻofa ki homou ngaahi uaifi, ʻo hange foki ko Kalaisi ne ne ofaʻi ʻa e Siasi, ʻo ne liʻoa ʻa ʻEne ʻAfio koeʻuhi ko ia.” (Ef. 5:25) ʻOku toe fakamanatu ʻe Paula kia kinautolu ʻa e meʻa naʻe tala ʻe Sihova kia ʻĀtama mo ʻIví. ʻOku tohi ʻa e ʻapositoló: “ʻE tukuange ʻe he tangata ʻa e tamai mo e faʻe kae pikitai ki hono uaifi; pea te na hoko ko e kakano pe taha.” (Ef. 5:31) ʻOku hā mahino, ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova ʻa e ngaahi husepānití ke nau pipiki mateaki ki honau uaifí, ʻo fakahāhā maʻu pē kia kinautolu ʻa e ʻaloʻofa. Ko ha husepāniti ʻa ia ʻoku puleʻi ʻa hono ʻeleló ʻe he ʻofa mateakí, ʻoku ʻikai te ne fakaeʻa ʻa e ngaahi fehālaaki ʻa hono uaifí ʻi he kakaí pe lea ʻo tuku hifo ia. ʻOkú ne fiefia ke fakahīkihikiʻi ia. (Pal. 31:28) Kapau ʻoku malanga hake ʻi ha ʻuhinga ha fetēleni ʻi hona vaá, ko e ʻaloʻofá ʻoku ueʻi ai ʻa e husepānití ke ne taʻotaʻofi ʻa hono ʻeleló mei he lea ʻo fakamaaʻi ʻa hono uaifí.

12. ʻE lava fēfē ke fakahaaʻi ʻi he lea ʻa e uaifí ko e lao ʻo e ʻaloʻofá ʻokú ne puleʻi ʻa hono ʻeleló?

12 Ko e lao ʻo e ʻaloʻofá ʻoku totonu ke ne toe puleʻi ʻa e ʻelelo ʻo e uaifí. Ko ʻene leá ʻoku ʻikai totonu ke tākiekina ia ʻe he laumālie ʻo e māmaní. ʻI he “fakaʻapaʻapa ki hono husepaniti,” ʻokú ne lea lelei fekauʻaki mo ia ʻi he kakaí pea ʻoku toe ʻāsili ai ʻa e fakaʻapaʻapa kuo ʻosi maʻu nai ʻe he niʻihi kehé kiate iá. (Ef. 5:33) ʻI he ʻikai loto ke holoki ʻa e fakaʻapaʻapa ʻa e fānaú ki heʻenau tamaí, ʻokú ne fakaʻehiʻehi mei he taʻefelotoi mo ia pe fehuʻia ʻa ʻene fakakaukaú ʻi he ʻi ai ʻa e fānaú. ʻOkú ne fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻa peheé fakaekinaua. “Oku laga hake hono fale e he fefine kotoabe oku boto,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. (Pal. 14:1, PM) Ko hono ʻapí ko ha feituʻu fakafiefia mo fakafiemālie ia ki he fāmilí kotoa.

13. Ko fē ʻoku tautefito ʻa e totonu ke pule ai ʻa e lao ʻo e ʻaloʻofá, pea ʻe lava fēfē ke pehē?

13 Naʻa mo e ʻi he tuʻunga fakaekinaua ʻi hona ʻapí, ko e ongo meʻa malí kuo pau ke hokohoko atu ʻena ngāueʻaki ʻa hona ʻeleló ʻi ha founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻokú na fefakaʻapaʻapaʻaki. “Ke mou tuku ʻe kimoutolu foki ʻa e meʻa pehe kotoa pe,” ko e tohi ia ʻa Paulá, “ʻa e ʻita, ʻa e lili, ʻa e lotokovi; taʻofi homou ngutu mei he lauʻikovi mo e kape.” Naʻá ne tānaki mai ki ai: “Mou ʻai; ʻa e fatu ʻoku langa ʻi he fai meesi mo e angaʻofa mo e fakaʻakiʻakimui mo e angakataki mo e angamokomoko; . . . mou kofutuʻaʻaki ʻa e ngaahi meʻa ko ia katoa ʻa e ʻofa, ʻa ia ko e fakamaʻu ʻo e haohaoa.” (Kol. 3:8, 12-14) ʻI he taimi ʻoku anga ai ʻa e fānaú he fanongo ki he lea ʻofa mo e anga-lelei ʻi ʻapí, ʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻenau lavameʻá ka ʻoku ngalingali ange ai te nau faʻifaʻitaki ki he founga lea ʻa ʻenau mātuʻá.

14. ʻI he founga fē ʻe lava ke ngāueʻaki ai ʻe he ngaahi ʻuluʻi fāmilí ʻa honau ʻeleló ke fakafiemālieʻi ʻaki ʻa e faʻahinga ʻoku nau tokangaʻí?

14 Naʻe tohi ʻa e tokotaha-tohi-sāmé fekauʻaki mo Sihova: “Oku ou kole kiate koe, tuku ke fakafiemalieʻi au e hoo aloofa.” (Sāme 119:76, PM) Ko ha founga tuʻu-ki-muʻa ʻa ia ʻoku fakafiemālieʻi ai ʻe Sihova ʻa hono kakaí ko hono ʻoange kia kinautolu ʻa e ekinaki mo e tataki. (Sāme 119:105) ʻE lava fēfē ke maʻu ʻaonga ʻa e ngaahi ʻuluʻi fāmilí mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻetau Tamai fakahēvaní pea ngāueʻaki ʻa honau ʻeleló ke fakafiemālieʻi ʻaki ʻa e faʻahinga ʻoku nau tokangaʻí? ʻE lava ke nau fai pehē ʻaki hono tokonaki ʻa e tataki mo e fakalototoʻa ʻoku fiemaʻú. Ko ha faingamālie lelei moʻoni ē ʻoku tokonaki mai ʻi he efiafi Lotu Fakafāmilí ke ʻilo ai ʻa e ngaahi koloa fakalaumālié!—Pal. 24:4.

Fakahāhā ʻa e ʻOfa Mateaki ki he Kaungātuí

15. ʻE ngāueʻaki fēfē nai ʻe he kau mātuʻá mo e faʻahinga matuʻotuʻa fakalaumālie kehé ʻa honau ʻeleló ke maluʻiʻaki ʻa e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá?

15 “Tuku ke tauhi [pe maluʻi] mau ai be au e hoo aloofa mo hoo mooni,” ko e lotu ia ʻa Tuʻi Tēvitá. (Sāme 40:11, PM) ʻE faʻifaʻitaki fēfē nai ʻa e kau mātuʻa Kalisitiané mo e faʻahinga matuʻotuʻa fakalaumālie kehe ʻi he fakatahaʻangá kia Sihova ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni? Ko hono ngāueʻaki ʻa hotau ʻeleló ke fakahanga ʻa e tokangá ki he fakamatala Fakatohitapú ko ha ngāue moʻoni ia ʻo e ʻaloʻofa.—Pal. 17:17.

16, 17. Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻa ia ʻe lava ke tau fakahāhā ai ko ʻetau leá ʻoku puleʻi ʻe he lao ʻo e ʻaloʻofá?

16 Ko e hā ʻoku totonu ke tau faí kapau ʻoku tau sio ki ha Kalisitiane ʻoku huʻu ki ha ʻalunga ʻa ia ʻoku fepaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú? ʻIkai ʻe ueʻi kitautolu ʻe he ʻaloʻofá ke tau ngāueʻaki ʻa hotau ʻeleló ʻo feinga ke fakatonutonuʻi ia? (Sāme 141:5) Kapau te tau hoko ʻo ʻilo ki he angahala mamafa kuo fai ʻe ha kaungātui, ko e ʻofa mateakí ʻe ueʻi ai kitautolu ke tau fakaʻaiʻai ʻa e tokotaha faihalá ke ne “ui ange ʻa e kau matuʻa ʻo e siasi” koeʻuhi ke lava ʻo nau “lotua ia, ʻo tākai ʻaki ʻa e lolo ʻi he huafa ʻo e ʻEiki.” (Sem. 5:14) Kapau ʻoku ʻikai lava ke fetuʻutaki ʻa e tokotaha faihalá ki he kau mātuʻá, ko e ʻikai ke tau līpooti ʻa e meʻá ʻoku ʻikai ko haʻatau ʻofa ia pe anga-lelei. Ko e niʻihi ʻo kitautolu ʻoku tau loto-siʻi nai, taʻelata, faingataʻaʻia ʻi he ongoʻi taʻetaau, pe lōmekina ʻe he ʻamanaki-tōnoá. Ko ha founga lelei ke tau fakahāhā ai ʻoku ʻi hotau ʻeleló ʻa e lao ʻo e ʻaloʻofá ko ʻetau lea “fakafiemalie ki he kau loto foi.”—1 Tes. 5:14, PM.

17 ʻOku totonu ke fēfē ʻetau talí ʻi he taimi ʻoku ʻave takai holo ai ha lau fekauʻaki mo hotau kaungātuí ʻe he ngaahi fili ʻo e ʻOtuá? ʻI he ʻikai fehuʻia ʻa e anga-tonu ʻa hotau fanga tokouá, ʻoku totonu ke tau tukunoaʻi ʻa e talanoa peheé pe ʻeke ki he tokotaha ʻokú ne fai ʻa e tukuakiʻí, kapau ʻoku ʻi ai haʻane ʻuhinga lelei, pe ʻokú ne fakapapauʻi moʻoni ʻoku ʻi ai ha makatuʻunga ki heʻene fakamatalá. Kapau ʻoku feinga ʻa e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá ke ʻiloʻi ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa hotau fanga tokoua Kalisitiané koeʻuhi ke fai ha kovi kia kinautolu, ko e ʻofa mateaki ki hotau fanga tokouá ʻoku fiemaʻu ai ke ʻoua te tau ʻoange ha fakamatala.—Pal. 18:24.

Ko e Tangata “Aloofa Te Ne Maʻu ae Moui”

18, 19. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua naʻa mahuʻi ʻa e lao ʻo e ʻaloʻofá mei hotau ʻeleló ʻi heʻetau ngaahi feangainga mo e kaungālotú?

18 Ko e ʻofa mateakí ʻoku totonu ke hā mahino ia ʻi heʻetau feangainga kotoa mo hotau kaungālotu kia Sihová. Naʻa mo e ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga faingataʻá, ko e lao ʻo e ʻaloʻofá ʻoku totonu ke ʻoua naʻa mahuʻi ia mei hotau ʻeleló. ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa e ʻaloʻofa ʻa e fānau ʻIsilelí ʻo “hange ko e hahau ʻene mole vave,” naʻe ʻikai hōifua ki ai ʻa Sihova. (Ho. 6:4, 6) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku hōifua ʻa Sihova ki ha sīpinga tuʻumaʻu ʻo e ʻaloʻofá. Fakakaukau atu ki heʻene tāpuakiʻi ʻa e faʻahinga ʻoku tuli ki aí.

19 ʻOku fakahaaʻi ʻi he Palovepi 21:21 (PM): “Ko ia oku tulituli bau ki he maonioni moe aloofa te ne maʻu ae moui, moe maonioni, bea moe ogolelei.” ʻOku kau ʻi he ngaahi tāpuaki ʻe hokosia ʻe ha tokotaha pehē ʻa ʻene maʻu ʻa e moʻuí—ʻo ʻikai ko ha ʻi ai taimi nounou pē ka ko e moʻui taʻehanongataʻanga. ʻOku tokoniʻi ia ʻe Sihova ke ne “puke ki he moʻui moʻoni.” (1 Tim. 6:12, 19) ʻI he meʻa leva hono kotoa, tau hokohoko atu ʻa e ‘ʻofa [pe ʻaloʻofa] taki taha ki hono kainga.’—Sak. 7:9.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ki ha fetalanoaʻaki lahi ange ki he anga ʻo e kehe ʻa e ʻaloʻofá mei he mateakí, ʻofá mo e anga-leleí, sio ki he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Mē 15, 2002, peesi 12-13, 18-19.

ʻE Lava Ke Ke Fakamatalaʻi?

• ʻE fēfē haʻo fakamatalaʻi ʻa e ʻaloʻofá?

• Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e lao ʻo e ʻaloʻofá ʻi hotau ʻeleló?

• ʻE fēfē nai hano fakahāhā ʻe he ngaahi hoa malí ʻa e ʻofa mateakí ʻi heʻenau leá?

• Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ko e lao ʻo e ʻaloʻofá ʻoku ʻi hotau ʻeleló ʻi heʻetau ngaahi feangainga mo hotau kaungātuí?

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

Naʻe fakavīkivikiʻi ʻe Tēvita ʻa e ʻaloʻofa ʻa Sihová

[Fakatātā ʻi he peesi 24]

ʻOku ʻi ai hao efiafi Lotu Fakafāmili tuʻumaʻu?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share