LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w03 6/1 p. 12-17
  • “ʻOua Naʻa Mou Manavahe, pea ʻOua Naʻa Mou Tailiili”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “ʻOua Naʻa Mou Manavahe, pea ʻOua Naʻa Mou Tailiili”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Kehe ʻa e Tuʻu-ʻAtā Faka-Kalisitiané mei he Tautoitoí
  • Taʻemanavahē Neongo ʻa e ʻOhofi ʻOku Tuʻunuku Maí
  • Tuʻu Maʻu ʻo Mamata ki he Fakamoʻui ʻa Sihová!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Melino Leva ʻi he Māmaní!
    ʻĀ Hake!—2006
  • Fehuʻi mei he Kau Lautohí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2015
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
w03 6/1 p. 12-17

“ʻOua Naʻa Mou Manavahe, pea ʻOua Naʻa Mou Tailiili”

“ʻOua naʻa mou manavahe, pea ʻoua naʻa mou tailiili . . . ʻoku ō mo kimoutolu ʻa Sihova.”​—2 KALONIKALI 20:17.

1. Ko e hā ʻa e uesia kuo fai ʻe he tautoitoí ki he kakaí, pea ko e hā ʻoku mahinongofua ai ʻenau manavaheé?

TAUTOITOI! Ko e foʻi leá tonu ʻokú ne langaʻi ʻa e manavahē ʻi he lotó, ʻo fakatupunga ʻa e ngaahi ongoʻi ʻo e ʻikai malu mo e masiva tokoni. ʻOkú ne langaʻi hake ʻa e ngaahi ongo tuifio ʻo e fakalilifu, loto-mamahi, mo e ʻita. Pea ko ha foʻi lea ia ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku manavahē ki ai ʻa e tokolahi ʻi he pehē te ne uesia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he ngaahi taʻu lahi ka hoko maí. Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo hono tauʻi ʻe he ngaahi fonua ʻe niʻihi he ngaahi hongofuluʻi taʻu ʻa e tautoitoí ʻi hono ngaahi founga lahi kae ʻikai ke loko lavameʻá ʻokú ne ʻomai ʻa e makatuʻunga ki he manavahē peheé.

2. ʻOku anga-fēfē ʻa e tali ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he palopalema ʻo e tautoitoí, ʻo taki atu ai ki he ongo fehuʻi ko e hā?

2 Ka neongo ia, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻuhinga moʻoni ki he ʻamanakí. Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻa ia ʻoku nau malanga longomoʻui ʻi he ngaahi fonua ʻe 234 mo e ngaahi feituʻu ʻo e māmaní, ʻoku nau mātuʻaki fakatuʻamelie. ʻI he ʻikai ke manavahē ʻo pehē ʻe ʻikai ʻaupito ke toʻo fakaʻaufuli atu ʻa e tautoitoí, ʻoku nau tuipau ʻe toʻo atu ia—pea ʻoku vavé ni. ʻOku mahuʻinga ke kau ʻi heʻenau fakatuʻamelié? Ko hai ia ʻe faifai peá ne lavameʻa ʻi hono toʻo atu mei he māmaní ʻa e tautea ko ʻení, pea ʻe malava fēfē ke hoko ia? Koeʻuhi kuo uesia kotoa nai kitautolu ʻe he fakamālohí ʻi ha faʻahinga founga, ʻe lelei ke sivisiviʻi ʻa e makatuʻunga ki he fakatuʻamelie peheé.

3. Ko e hā ʻa e ngaahi tupuʻanga ki he manavaheé ʻoku lolotonga ʻi aí, pea ko e hā ʻoku tomuʻa tala ʻo fekauʻaki mo hotau taimí?

3 ʻI he ʻahó ni ʻoku manavahē mo tailiili ʻa e kakaí ʻi ha ngaahi ʻuhinga kehekehe. Fakakaukau atu ki he kakai tokolahi ʻoku ʻikai te nau kei malava ke tokangaʻi kinautolu koeʻuhi ko e hoholo ke motuʻá, ko e faʻahinga tāutaha kuo nau hoko ʻo vaivai tupu mei he ngaahi mahaki ʻoku ʻikai ala faitoʻo, pea mo e ngaahi fāmili ʻoku nau fāinga fakaʻekonōmika ke maʻu ʻa e ngaahi fiemaʻu tefito ʻo e moʻuí. Ko hono moʻoní, fakakaukau atu ki he taʻepau ʻo e moʻuí tonu! Ko e mate fakafokifā tupu mei he fakatuʻutāmakí pe fakatamakí ʻoku hā ngali malava ke hoko ia ʻi he feituʻu kotoa pē, ʻo mateuteu ke ne fakangata ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau koloaʻakí. Ko e manavahē mo e loto-moʻua peheé, tānaki atu ki ai mo e ngaahi fepaki fakafoʻituitui lahi fakaʻulia mo e ngaahi ʻamanaki tōnoa, kuo nau ʻai hotau taimí ʻo hangē tofu pē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko eni ʻa e meʻa ke ke sinaki ʻilo ki ai; ka hokosia ʻa e kuonga fakamui, ʻe ai ha ngaahi taimi faingataʻa. He ko hono kakai te nau ʻofa kiate kinautolu pe, . . . ko e kau taeʻofa-ki-hoʻota, ko e kau taʻe fakamolemole, ko e kau fakakovi, ko e kau taʻefakamaʻumaʻu, ko e kau angafakamanu, ko e kau taeʻofa ki he lelei.”—2 Timote 3:​1-3.

4. Ko e hā ʻa e tafaʻaki lelei ki he ʻata fakatupu-manavahē ʻoku fakahaaʻi ʻi he 2 Timote 3:​1-3?

4 Neongo ʻoku fakahaaʻi ʻe he konga Tohitapú ni ha tuʻunga fakatupu-manavahē, ʻokú ne tuhu ki ha ʻamanaki. Fakatokangaʻi ko e ngaahi taimi faingataʻá ʻe hoko ia ʻi he “kuonga fakamui” ʻo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu lolotonga ʻa Sētané. ʻOku ʻuhinga ʻení ʻoku ofi mai ha fiemālie pea ʻoku vavé ni ke fetongi ʻa e māmani fulikivanu ko ʻení ʻe he pule ʻa e Puleʻanga haohaoa ʻo e ʻOtuá, ʻa ē naʻe akoʻi ʻe Sīsū hono kau muimuí ke nau lotu ʻo kolé. (Mātiu 6:​9, 10) Ko e Puleʻanga ko iá ko e founga-pule fakahēvani ia ʻa e ʻOtuá, ʻa ia “ʻe ʻikai fulihi ʻo taʻengata,” ko e lau ia ʻa e palōfita ko Tanielá, ka “te ne laiki mo fakaʻauha ʻa e ngaahi puleʻanga ko ia [ʻo e tangatá], kae tuʻu pe ia ʻo taʻengata.”—Taniela 2:44.

Kehe ʻa e Tuʻu-ʻAtā Faka-Kalisitiané mei he Tautoitoí

5. Kuo anga-fēfē ʻa e tali ki muí ni ʻa e ngaahi puleʻangá ki he fakamanamana ʻa e tautoitoí?

5 Kuo toʻo atu ʻe he tautoitoí ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻu ʻa e moʻui ʻe laui afe. ʻOku fakautuutu fakaʻulia ʻa e lāuʻilo ʻa māmani lahi fekauʻaki mo e fakatuʻutāmakí ni ʻi he hili ʻa e ongo ʻohofi ʻi Kolo Lahi Niu ʻIoké mo Uāsingatoni D.C., ʻi Sepitema 11, 2001. ʻI he vakai atu ki he lahi fau mo e tuʻunga fakaemāmani lahi ʻo e tautoitoí, ʻoku fakatahataha fakavavevave ai ʻa e ngaahi puleʻanga takatakai ʻi he māmaní ke tauʻi ia. Ko e fakatātaá, ʻi Tīsema 4, 2001, fakatatau ki he fakamatala ʻa e mītiá, “ko e kau minisitā ki muli ʻe toko 55 mei he ngaahi fonua ʻIulopé, ʻAmelika Tokelau mo ʻĒsia Lotolotó naʻa nau loto-taha ʻo ngāueʻaki ha palani” ʻa ia naʻe faʻufaʻu ke fakatahatahaʻi ai ʻenau ngaahi feingá. Naʻe fakamālōʻiaʻi ʻe ha ʻōfisa māʻolunga U.S. ʻa e foʻi ngāue ko ʻení ʻi he tuʻunga ko hono ʻoatu ia “ha tuʻunga foʻou ʻo e mālohí” ki he feinga fakafepakiʻi ʻo e tautoitoí. Fakafokifā, ne kau lahi atu ʻa e kakai ʻe laui teau miliona ki he meʻa ko ia naʻe ui ʻe he The New York Times Magazine “ko e kamataʻanga ʻo ha faitau lahi.” ʻOku kei toe ke mātā pe ʻe lavameʻa fēfē ʻa e ngaahi feinga ko iá. Kae kehe, ko e ngaahi haʻahaʻa ʻo ha tau fakafepaki pehē ki he tautoitoí kuó ne langaʻi ʻa e ongoʻi ʻo e manavahē mo e ilifia ʻi he tokolahi, kae ʻikai ʻi he faʻahinga ʻoku falala kia Sihová.

6. (a) Ko e hā ʻoku faingataʻa nai ai ki he niʻihi ʻi he taimi lahi ke tali ʻa e tuʻunga tuʻu-ʻatā ʻa e Kalisitiané ʻoku fai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? (e) Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga fekauʻaki mo e ngāue fakapolitikalé naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū maʻa hono kau muimuí?

6 ʻOku ʻiloa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi heʻenau tuʻu-ʻatā fakapolitikalé. Lolotonga ʻoku loto-lelei nai ʻa e kakai tokolahi tahá ke tali ʻa e tuʻungá ni ʻi he ngaahi taimi ʻo e melinó, ʻoku nau hoko ʻo ʻatamai-fiefanongo siʻisiʻi pē ʻi he taimi ʻoku malanga hake ai ha ngaahi tuʻunga ʻoku taha kehe atú. ʻOku faʻa hoko, ko e manavahē mo e taʻepau ʻoku fakatupunga ʻe he taú ʻoku langaʻi hake ai ʻa e ngaahi ongoʻi mālohi ʻo e mamahiʻi-fonuá. ʻOku hanga nai ʻe he meʻá ni ʻo ʻai ke faingataʻa ke mahino ki he niʻihi ʻa e ʻuhinga ʻe toupīkoi ai ha taha ke poupou ki he ngaahi feingatau fakapuleʻanga manakoá. Ka neongo ia, ʻoku ʻiloʻi ʻe he kau Kalisitiane moʻoní kuo pau ke nau talangofua ki he fekau ʻa Sīsū ke “ʻikai ʻo māmani.” (Sione 15:19; 17:​14-16; 18:36; Semisi 4:4) ʻOku fiemaʻu ʻi he meʻá ni ke nau tauhi maʻu ʻa e tuʻu-ʻatā ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé pe fakasōsialé. Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū tonu ʻa e faʻifaʻitakiʻanga totonú. ʻI he vakai atu ki hono poto haohaoá mo e ngaahi malava tuʻu-ki-muʻá, naʻá ne mei malava ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻa e tangatá ʻi hono ʻahó. Ka, naʻá ne fakamamaʻo mei he kau ʻi he meʻa fakapolitikalé. ʻI he kamataʻanga ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne talitekeʻi fakapapau ʻa e tuʻuaki ange ʻe Sētane ʻa e tuʻunga-pule ki he kotoa ʻo e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní. Ki mui aí, naʻá ne fakaʻehiʻehi taʻetoeveiveiua mei ha feinga ke fokotuʻu ki ha lakanga fakapolitikalé.—Mātiu 4:​8-10; Sione 6:14, 15.

7, 8. (a) Ko e hā ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ki ai ʻa e tuʻu-ʻatā fakapolitikale ʻoku fakahāhaaʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea ko e hā hono ʻuhingá? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa e ʻikai fakakau ʻi he Loma 13:​1, 2 ʻa e ngaahi ngāue fakamālohi fakafepaki ki he ngaahi founga-pulé?

7 Ko e tuʻunga tuʻu-ʻatā ʻoku fai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai totonu ke maʻuhala ia ʻo ʻuhingaʻi ʻoku nau poupou pe tukunoaʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻo e fakamālohí. Kiate kinautolu ko hono fai iá ʻe fakaʻikaiʻi ai ʻenau taukaveʻi ko e kau sevāniti kinautolu ʻa e “ʻOtua ʻo e ʻofa mo e melino.” (2 Kolinito 13:11) Kuo nau ako ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo e fakamālohí. Naʻe tohi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “ʻOku sivi ʻe Sihova ʻa e maʻoniʻoni: ka ko e angakovi, mo e ʻofa ki he fakamalohi, ʻoku fehiʻa ki ai ʻene moʻui.” (Sāme 11:5) ʻOku nau toe lāuʻilo ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ki he ʻapositolo ko Pitá: “Fakafoki hoʻo heletā ki hono tuʻunga: he ʻilonga kinautolu ʻoku ala ki he heletā te nau mate heletā.”—Mātiu 26:52.

8 Neongo ʻoku fakahaaʻi mahino ʻe he hisitōliá kuo faʻa hanga ʻa e kau Kalisitiane loí ki he “heletā,” ʻoku ʻikai ke hoko pehē ia ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku nau fakamamaʻo mei he ngaahi ngāue pehē kotoa pē. ʻOku talangofua loto-tōnunga ʻa e Kau Fakamoʻoní ki he fekau ʻi he Loma 13:​1, 2: “Ke anganofo ʻa e tangata kotoa pe ki he ngaahi pule ʻoku maʻolunga [kau pule fakapuleʻangá]: he ʻoku ʻikai ha pule, ka ʻoku mei he ʻOtua pe; pea ko e ngaahi pule ʻoku ʻi ai ni ko e fokotuʻu ʻe he ʻOtua. Ko ia, ʻilonga ʻa ia ʻoku angatuʻu ki he pule, ko ʻene tuʻu ia ki he tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtua: pea ko e meʻa ʻe maʻu ai ʻe he kau angatuʻu, ko hanau tautea.”

9. ʻI he ongo founga fē ʻoku tauʻi ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e tautoitoí?

9 Kae kehe, koeʻuhi ʻoku mātuʻaki kovi ʻa e tautoitoí, ʻikai ʻoku totonu ke fai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha meʻa ke tokoni ki hono tauʻi iá? ʻIo, ʻoku totonu, pea ʻoku nau fai ia. ʻUluakí, ʻoku nau fakamamaʻo mei ha faʻahinga ngāue pehē pē. Uá, ʻoku nau akoʻi ʻa e kakaí ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Kalisitiane ʻa ia ʻi he muimui ki aí ʻe toʻo atu ai ʻa e fakamālohí ʻi hono ngaahi foungá kotoa.a ʻI he taʻu kuo ʻosí, naʻe fakamoleki ai ʻe he Kau Fakamoʻoní ʻa e houa ʻe 1,202,381,302 ʻi hono tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau ako ki he founga faka-Kalisitiané ni. Naʻe ʻikai ko hano fakamoleki noa ʻeni ʻo e taimí, he ko e ola ʻo e ngāue ko ʻení, naʻe papitaiso ai ʻa e kakai ʻe toko 265,469 ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova, ʻo fakahāhaaʻi fakahāhā ai ʻenau talitekeʻi fakaʻaufuli ʻa e fakamālohí.

10. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻamanaki ki hono tafiʻi atu ʻa e fakamālohí mei he māmani ʻo e ʻaho ní?

10 Tānaki atu ki ai, ʻoku ʻiloʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová heʻikai ʻaupito malava ʻiate kinautolu pē ke nau toʻo atu ʻa e koví mei he māmaní. Ko e ʻuhinga ia ʻoku nau falala kakato ai ki he tokotaha te ne malavá—ko Sihova ko e ʻOtuá. (Sāme 83:18) Neongo ʻa e ngaahi feinga loto-totonú, heʻikai malava ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ia ke ne fakangata ʻa e fakamālohí. Naʻe tomuʻa fakatokanga mai pē ʻa e tokotaha-tohi Tohitapu fakamānavaʻí kiate kitautolu ʻo fekauʻaki mo hotau taimí, “ʻa e kuonga fakamui,” ʻo pehē: “Ko e kakai kovi mo fakahekeheke te nau fakaaʻau atu mei he kovi ki he kovi, heʻenau kākāʻi ʻa e kakai kehe, pea kākāʻi mo kinautolu.” (2 Timote 3:​1, 13) ʻI he vakai mei he fakakaukau ko ʻení, ko e ngaahi ʻamanaki ʻa e tangatá ki he ikuna ʻi he faitau fakafepakiʻi ʻo e koví ʻoku ngalingali ʻe ʻikai lelei ia. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku malava ke tau falala kia Sihova ke ne toʻo atu fakaʻaufuli mo tuʻuloa ʻa e fakamālohí.—Sāme 37:​1, 2, 9-11; Palovepi 24:​19, 20; Aisea 60:18.

Taʻemanavahē Neongo ʻa e ʻOhofi ʻOku Tuʻunuku Maí

11. Ko e hā ʻa e ngaahi sitepu kuo ʻosi fai ʻe Sihova ke toʻo ʻaki ʻa e fakamālohí?

11 Koeʻuhi ʻoku fehiʻa ʻa e ʻOtua ʻo e melinó ʻi he fakamālohí, ʻoku malava ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga kuó ne kamata ai ʻi ha ngaahi sitepu ke fakaʻauha ʻa hono tupuʻanga tefitó, ʻa Sētane ko e Tēvoló. Ko hono moʻoní, kuó Ne ʻosi ʻai ʻa Sētane ke tofanga ʻi ha ʻulungia fakamā ʻi he nima ʻo e ʻāngelo-pule ko Maikelí—ʻa e Tuʻi ne toki fakanofo ʻa e ʻOtuá, ʻa Kalaisi Sīsū. ʻOku peheni hono fakamatalaʻi ia ʻe he Tohitapú: “Naʻe hoko ha tau ʻi he langi: ko Maikeli mo ʻene kau ʻangelo naʻa nau fai tau mo e Talakoni, pea naʻe tau ʻa e Talakoni mo ʻene kau ʻangelo aʻana, ka naʻe ʻikai te nau lava; ʻio, naʻe ʻikai kei maʻu hanau potu ʻi he langi. Pea naʻe kapusi ʻa e Talakoni lahi, ʻa ia ko e Ngata ʻo ono ʻaho, ʻa e toko taha ʻoku ui ko e Tevolo mo Setane, ʻa e toko taha ʻoku ne kākāʻi ʻa mamani kātoa: naʻe li ia ki mamani, pea li mo ia ʻene kau ʻangelo.”—Fakahā 12:​7-9.

12, 13. (a) Ko e hā ʻoku mahuʻinga fekauʻaki mo e taʻu 1914? (e) Ko e hā ʻoku tomuʻa tala ʻe he kikite ʻa ʻIsikelí ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau poupouʻi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

12 Ko e fakahokohoko taimi ʻa e Tohitapú mo e ngaahi meʻa kuo hoko ʻi he māmaní ʻoku nau fāitaha ʻi he fakahaaʻi ko e taʻu 1914 ko e taimi ia naʻe hoko ai ʻa e tau ʻi hēvaní. Talu mei he taimi ko iá, mo e kovi tuʻumaʻu ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Fakahā 12:12 ʻa e ʻuhingá, ʻo pehē: “Ko ia mou fiefia ʻa e ngaahi langi, mo kimoutolu ʻoku nofo tapanekale ʻi ai. Ka ʻoiaue ʻa e fonua mo e tahi! He kuo hoko hifo ʻa e Tevolo kiate kimoua, ʻoku ne ʻita lahi, ko ʻene ʻilo, ʻoku toesiʻi pe hono taimi.”

13 Ko hono moʻoní, ko e ʻita ʻa e Tēvoló kuo fakahanga tefito ia ki he kau lotu pani ʻa e ʻOtuá mo honau takanga ko e “fanga sipi kehe.” (Sione 10:16; Fakahā 12:17) Ko e fakafepaki ko ʻení ʻe vavé ni ke aʻu ki hono tumutumú ʻi he taimi ko ia ʻe fai ai ʻe he Tēvoló ha ʻohofi lahi ʻo e faʻahinga kotoa ʻoku nau poupou ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá kuo fokotuʻú pea ʻoku nau falala ki aí. Ko e ʻohofi mātuʻaki fakapapauʻí ni ʻoku lave ki ai ʻi he Isikeli vahe 38 ko ha ʻohofi ʻe “Koki ʻo e fonua ko Mekoki.”

14. Ko e hā ʻa e ngaahi feinga maluʻi kuo maʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he kuohilí, pea ʻe hoko peheni maʻu pē?

14 Talu mei hono kapusi hifo ʻo Sētane mei hēvaní, kuo maluʻi ai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá mei he ngaahi ʻoho ʻa Sētané ʻe he ngaahi feinga ʻa ha ngaahi ʻelemēniti fakapolitikale ʻe niʻihi, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he lea fakaefakatātā ʻi he Fakahā 12:​15, 16. ʻI hono kehé, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ʻi he lolotonga ʻa e ʻoho fakaʻosi ʻa Sētané, ʻe ʻikai ha ngaahi fakafofonga fakaetangata te ne maluʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau falala kia Sihová. ʻOku totonu ke fakatupunga ʻe he meʻá ni ʻa e kau Kalisitiané ke nau hoko ʻo manavahē pe tailiili? ʻIkai ʻaupito!

15, 16. (a) Ko e ngaahi lea fakafiemālie ʻa Sihova ki heʻene kakaí ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Sihosafaté ʻokú ne ʻomai ki he kau Kalisitiane ʻo e ʻaho ní ʻa e tupuʻanga ʻo e fakatuʻamelie ki he hā? (e) Ko e hā ʻa e sīpinga naʻe fokotuʻu ʻe Sihosafate mo e kakaí maʻá e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní?

15 ʻE tokoniʻi ʻe he ʻOtuá ʻa hono kakaí ʻo hangē tofu pē ko ʻene poupouʻi hono puleʻanga fakaetaipé ʻi he ʻaho ʻo Tuʻi Sihosafaté. ʻOku tau lau: “Fanongo mai ʻa Siuta katoa, mo e nofo Selusalema, mo e ʻafio ʻa Sihosafate: ko e folofola eni ʻa Sihova kiate kimoutolu, ʻOua te mou manavahe, pea ʻoua te mou tailiili telia ʻa e fuʻu hosite ko é; he ʻoku ʻikai ʻamoutolu ʻa e tau, ka ʻa e ʻOtua pe. . . . ʻE ʻikai ʻamoutolu ke fai ha tau ʻi he potu ko ia; ka mou fakate pe ʻo tuʻu [maʻu], ʻo mamata ki he fakamoʻui ʻa Sihova kuo ō mo kimoutolu, ʻe Siuta mo Selusalema: ʻoua naʻa mou manavahe, pea ʻoua naʻa mou tailiili: ʻapongipongi mou ʻalu atu kiate kinautolu, he ʻoku ō mo kimoutolu ʻa Sihova.”—2 Kalonikali 20:​15-17.

16 Naʻe fakapapauʻi ki he kakai ʻo Siutá heʻikai fiemaʻu ke nau faitau. ʻOku pehē pē, ʻi hono ʻohofi ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻe Koki ʻo Mēkokí, te nau fakaʻehiʻehi mei he toʻo hake ha meʻatau ke maluʻi kinautolú. ʻI hono kehé, te nau “tuʻu maʻu, ʻo mamata ki he fakamoʻui ʻa Sihova” maʻanautolú. Ko hono moʻoní, ko e tuʻumaʻú ʻoku ʻikai te ne fakahaaʻi ʻe ia ha taʻelongomoʻui fakaʻaufuli, naʻa mo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Sihosafaté naʻe ʻikai te nau taʻelongomoʻui fakaʻaufuli. ʻOku tau lau: “Pea punou ʻa Sihosafate, ʻo foʻohifo; pea to ki lalo mo Siuta katoa mo e nofo Selusalema ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo hu ki he ʻEiki. . . . Pea kuo nau alea [ʻa Sihosafate] mo e kakai, pea ne tuʻutuʻuni ha niʻihi ke hiva kia Sihova, pea ke fai fakamalo ʻi he teunga tapuha ʻi heʻenau laka muʻomuʻa ʻi he tau, pea ke nau pehe, ‘Mou fai ʻa e fakafetaʻi kia Sihova, he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻene ʻaloʻofa.’” (2 Kalonikali 20:​18-21) ʻIo, naʻa mo e fehangahangai mo e ʻohofi mei he filí, naʻe hokohoko longomoʻui atu pē ʻa e kakaí ia ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihová. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he meʻá ni ha sīpinga ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke nau muimui ki ai ʻi he taimi ʻe fai mai ai ʻe Koki ʻene ʻohofi kinautolú.

17, 18. (a) Ko e hā ʻa e fakakaukau pau ʻoku maʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ʻahó ni ʻi he fekauʻaki mo e ʻoho ʻa Kokí? (e) Ko e hā ʻa e fakamanatu naʻe toki ʻomai ki muí ni ki he kau talavou Kalisitiané?

17 ʻI he teʻeki aʻu ki he taimi ko iá—pea naʻa mo e hili ʻa e kamata ʻoho ʻa Kokí—ʻe hokohoko atu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi heʻenau poupouʻi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Te nau hokohoko atu ke maʻu ʻa e mālohi mo e maluʻi ʻi he feohi mo e ngaahi fakatahaʻanga laka hake he 94,600 takatakai ʻi he māmaní. (Aisea 26:20) Ko ha taimi faingamālie lahi ē ka ko e taimí ni ke fakahīkihikiʻi loto-toʻa ai ʻa Sihova! Ko hono moʻoní, ko e moʻui ʻo ʻamanaki atu ki he ʻoho ʻa Koki ʻoku tuʻunuku maí ʻoku ʻikai te ne fakatupunga ʻe ia kinautolu ke nau holomui ai ʻi he manavahē. ʻI hono kehé, ʻoku fakaʻaiʻai ai kinautolu ia ke fakatupulekina ʻenau feilaulau ʻo e fakafetaʻí ki he lahi taha te nau ala aʻu ki aí.—Sāme 146:2.

18 Ko e fakakaukau pau ko ʻení ʻoku fakahāhaaʻi lelei ia ʻe he laui afe ʻo e toʻutupu takatakai ʻi he māmaní kotoa kuo nau fai ʻa e ngāue fakafaifekau taimi-kakató. Ke fakaeʻa ʻa e māʻolunga ange ʻo e fili ki ha ʻalunga moʻui peheé, ko e tuleki Youths​—What Will You Do With Your Life? naʻe tukuange mai ʻi he ngaahi fakataha-lahi fakavahe 2002. Ko e kau Kalisitiané, fakatouʻosi ʻa e kei siʻi mo e taʻumotuʻa, ʻoku nau houngaʻia ʻi he ngaahi fakamanatu taimi tonu peheé.—Sāme 119:​14, 24, 99, 119, 129, 146.

19, 20. (a) Ko e hā ʻoku ʻikai ai ha ʻuhinga ki he kau Kalisitiané ke nau manavahē pe tailiilí? (e) Ko e hā ʻe fai ʻi he kupu ako hoko maí?

19 Neongo ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní, ʻoku ʻikai fiemaʻu ki he kau Kalisitiané ke nau manavahē pe tailiili. ʻOku nau ʻiloʻi ʻe vavé ni ke tafiʻi tā tuʻo taha atu ʻe he Puleʻanga ʻo Sihová ʻa e fakamālohí ʻi hono ngaahi founga kotoa pē. ʻOku nau toe maʻu ʻa e fiemālie ʻi hono ʻiloʻi ʻe hanga ʻe he toetuʻú ʻo toe fakafoki mai ki he moʻuí ʻa e tokolahi ʻa ia ne mole ʻenau moʻuí ʻi he fakamālohí. Lolotonga ʻe ʻoange ʻe he meʻá ni ki he niʻihi ʻa honau fuofua faingamālie ke ako ai fekauʻaki mo Sihová, ʻe fakaivia ai ʻa e niʻihi kehe ke nau hokohoko atu ʻi honau ʻalunga ʻo e ngāue fakatapui kiate iá.—Ngāue 24:15.

20 ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiane moʻoní, ʻoku tau mahinoʻi ʻa e fiemaʻu ke tauhi maʻu ʻa e tuʻu-ʻatā faka-Kalisitiané pea fakapapauʻi ke fai pehē. ʻOku fiemaʻu ke tau piki maʻu ki he ʻamanaki fakaofo ʻo e malava ke “tuʻu maʻu, ʻo mamata ki he fakamoʻui ʻa Sihova.” Ko e kupu hoko maí te ne fakaivimālohiʻi ʻetau tuí ʻaki hono ʻai kitautolu ke tau lāuʻilo ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko he ʻaho ní, ʻa ia ʻokú ne ʻomai hokohoko ʻa e fakamaama lahi ange ki he fakahoko ʻo e kikite ʻa e Tohitapú.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ki ha ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa e faʻahinga tāutaha ʻa ia naʻa nau liʻaki ʻa e moʻui fakamālohí koeʻuhi ka nau hoko ko e Kau Fakamoʻoní, sio ki he ongo ʻīsiu ʻo e Awake! ʻo Maʻasi 22, 1990, peesi 21; ʻAokosi 8, 1991, peesi 18; mo e ongo ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Sanuali 1, 1996, peesi 5; ʻAokosi 1, 1998, peesi 5.

ʻE Lava Ke Ke Fakamatalaʻi?

• Ko e hā ʻoku mātuʻaki fakatuʻatamaki ai ʻa e kakai tokolahi he ʻaho ní?

• Ko e hā ʻoku fakatuʻamelie ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻo fekauʻaki mo e kahaʻú?

• Ko e hā kuo ʻosi fai ʻe Sihova ʻo fekauʻaki mo e tupuʻanga ʻo e fakamālohi kotoa pē?

• Ko e hā ʻoku ʻikai ai ha ʻuhinga ke tau manavahē ki he ʻoho ʻa Kokí?

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e faʻifaʻitakiʻanga totonu ʻo e tuʻu-ʻatā faka-Kalisitiané

[Fakatātā ʻi he peesi 16]

Ko e laui afe ʻo e Kau Fakamoʻoni kei siʻí kuo nau fai ʻa e ngāue fakafaifekau taimi-kakató

[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 12]

UN PHOTO 186226/M. Grafman

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share