Talanoa ki he Moʻuí
Ko e Ngāue Maʻá e Niʻihi Kehé ʻOkú Ne Fakasiʻisiʻi ʻa ʻEte Faingataʻaʻiá
FAKAMATALA FAI ʻE JULIÁN ARIAS
ʻI he 1988, ʻi hoku taʻu 40, naʻe hā ngali malu ʻa ʻeku ngāue ʻi he kahaʻú. Ko e talēkita fakafeituʻu au ʻo ha kautaha fakavahaʻapuleʻanga. ʻI heʻeku ngāué naʻe foaki mai ai kiate au ha kā totongi mamafa, ko ha vāhenga lelei, mo ha ʻōfisi fakaʻofoʻofa ʻi he uhouhonga ʻo Madrid, Sipeini. Naʻe toe aʻu ʻo fakasisi mai ʻa e kautahá te nau fokotuʻu au ko ʻenau talēkita fakafonuá. Naʻe ʻikai haʻaku ʻaloʻiloa naʻe ene ke hoko ha fuʻu liliu lahi ki heʻeku moʻuí.
ʻI HE ʻaho ʻe taha ʻi he taʻu ko iá, naʻe fakahā mai ai ʻe heʻeku toketaá kia au ʻoku ou maʻu ʻa e multiple sclerosis, ko ha mahaki ʻa ia ʻoku ʻikai hano faitoʻo. Naʻá ku ongoʻi lōmekina. Ki mui ai, ʻi heʻeku lau fekauʻaki mo e meʻa ʻe lava ke fai ʻe he multiple sclerosis ki ha tahá, naʻá ku ilifia.a Ne hā ngali hangē ia te u moʻui fakataha mo ha fakatamaki ʻoku tuʻunuku mai ki he toenga ʻo ʻeku moʻuí. ʻE lava fēfē ke u tokangaʻi ʻa hoku uaifí, ʻa Milagros, pea mo hoku foha taʻu tolu ko Ismael? ʻE lava fēfē ke mau fekuki mo e tuʻungá? Lolotonga ʻeku kei fifili ki ha ngaahi tali ki he ongo fehuʻi ko ení, ne toe hoko mai ha meʻa fakamamahi ʻe taha kia au.
ʻI ha māhina nai ʻe taha hili e talanoa mai ʻa ʻeku toketaá fekauʻaki mo hoku mahakí, naʻe ui mai au ʻe hoku pulé ki hono ʻōfisí ʻo fakahā mai ʻoku fiemaʻu ʻe he kautahá ʻa e kakai ʻoku nau maʻu ha “fōtunga fakaʻofoʻofa.” Pea ko ha taha ʻokú ne maʻu ha mahaki kovi—naʻa mo ʻene ʻi hono muʻaki tuʻungá—ʻoku ʻikai te ne ʻomai ha ʻīmisi pehē. Ko ia, he taimi pē ko iá, naʻe fakanofo au ʻe hoku pulé. Fakafokifā pē, kuo ngata ʻeku ngāue fakamatelié!
ʻI he ʻao ʻo hoku fāmilí, naʻá ku feinga ke fakatoʻa, ka naʻá ku fakaʻamu ke u kiʻi nofo tokotaha, ʻo fakakaukau fekauʻaki mo hoku ngaahi tuʻunga foʻoú, pea ke fakalaulauloto ai ki hoku kahaʻú. Naʻá ku feinga ke tauʻi ha ongoʻi fakautuutu ʻo e loto-mafasiá. Ko e meʻa naʻá ne fakalotolaveaʻi lahi taha aú ko ʻeku hoko fakafokifā ʻo taʻeʻaonga ʻi he vakai mai ʻa ʻeku kautahá.
Maʻu ʻa e Mālohi mei he Vaivaí
Ko e meʻa mālié, ʻi he taimi fakalotomafasia ko ení, naʻe lava ke u falala ki ha ngaahi maʻuʻanga mālohi kehekehe. ʻI he taʻu nai ʻe 20 ki muʻá, naʻá ku hoko ai ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko ia ai, naʻá ku lotu fakamātoato kia Sihova fekauʻaki mo ʻeku ngaahi ongoʻí pea mo e ngaahi veiveiua fekauʻaki mo e kahaʻú. Ko hoku uaifí, ʻa ia ʻoku kau ʻi heʻeku tuí, ko ha taua ia ʻo e mālohi, pea naʻá ku maʻu ʻa e poupou ʻa e ngaahi kaumeʻa ofi ʻa ia ko ʻenau anga-leleí mo ʻenau manavaʻofá naʻe fakamoʻoniʻi ʻa ʻene mahuʻinga taʻehanotatau.—Palovepi 17:17.
Ko e ongoʻi ha fatongia ki he niʻihi kehé naʻe toe tokoni ia. Naʻá ku loto ke tauhi lelei hake ʻa hoku fohá, ke akoʻi ia, vaʻinga mo ia, pea akoʻi ia ki he ngāue fakamalangá. Ko ia ai, naʻe ʻikai te u foʻi. ʻIkai ko ia pē, ko ha mātuʻa au ʻi he taha ʻo e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea ko hoku fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiane ʻi aí naʻa nau fiemaʻu ʻeku poupoú. Kapau naʻá ku fakaʻatā ʻeku mamahí ke ne fakavaivaiʻi ʻa ʻeku tuí, ko e faʻahinga faʻifaʻitakiʻanga fēfē te u fai ki he niʻihi kehé?
ʻI ha tuʻunga taʻealakalofi, naʻe liliu ʻa ʻeku moʻuí ʻi he tuʻunga fakaesinó mo e fakaʻekonōmiká—ʻi he ngaahi founga ʻe niʻihi ki he kovi ange ka ʻi he ngaahi founga ʻe niʻihi ki he lelei ange. Naʻá ku fanongo ʻi he taimi ʻe taha ki he pehē ʻe ha toketā: “ʻOku ʻikai ke fakaʻauha ʻe ha mahaki ia ha taha; ka, ʻokú ne liliuʻi ia.” Pea kuó u ako ai ko e ngaahi liliú ʻoku ʻikai ke kovi kotoa.
ʻUluakí, ko hoku “tolounua i he kakano” naʻá ne tokoniʻi au ke u mahinoʻi lelei ange ʻa e ngaahi palopalema fakaemoʻui ʻa e kakai kehé pea ke kaungāongoʻi mo kinautolu. (2 Kolinito 12:7, PM) Naʻá ku mahinoʻi ai ʻo ʻikai ʻaupito ʻi ha toe taimi ki muʻa ʻa e ngaahi lea ʻo e Palovepi 3:5 (PM): “Falala kia Jihova aki ho loto kotoa; bea oua naa ke faaki ki ho boto oou.” Hiliō he meʻa kotoa, naʻe akoʻi kiate au ʻe hoku ngaahi tuʻunga foʻoú ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoni ʻi he moʻuí mo e meʻa ʻokú ne ʻomai ʻa e fiemālie moʻoní pea mo ha ongoʻi ʻoku ʻi ai hoto mahuʻinga. Naʻe kei toe lahi ʻa e meʻa naʻe lava ke u fai ʻi he kautaha ʻa Sihová. Naʻá ku ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga moʻoni ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsū: “ʻOku lahi ange ʻa e fiefiá ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.”—Ngāue 20:35, NW.
Ko ha Moʻui Foʻou
ʻI he hili pē ʻa e ʻiloʻi ʻo hoku mahakí, naʻe fakaafeʻi au ki ha seminā ʻi Madrid ʻa ia naʻe akoʻi ai ʻa e kau Kalisitiane ngāue pole ke nau fakatupulekina ha ngāue fāitaha ʻi he vahaʻa ʻo e kau toketaá mo ʻenau kau mahaki Fakamoʻoní. Ki mui ai, naʻe fokotuʻutuʻu ʻa e kau ngāue pole ko iá ki he ngaahi Kōmiti Fetuʻutaki Fakafalemahaki. Kiate au, naʻe hoko mai ʻa e seminā ko iá ʻi he taimi tonu mātē. Naʻá ku maʻu ai ha ngāue lelei ange, ko e ngāue ʻa ia te ne ʻomai kia au ʻa e fiemālie lahi mamaʻo ange ʻi ha ngāue fakakomēsiale pē.
Naʻa mau ako ʻi he seminaá ko e ngaahi Kōmiti Fetuʻutaki Fakafalemahakí ne toki fokotuʻu foʻoú naʻe pau ke nau ʻaʻahi ki he ngaahi falemahakí, fakaʻekeʻeke ʻa e kau toketaá, pea fai ʻa e ngaahi fakaʻaliʻali ki he kau ngāue ki he moʻuí, ʻi he taumuʻa kotoa ki hono fakatupulekina ʻa e ngāue fāitaha pea taʻofi ʻa e ngaahi fakafepakí. ʻOku tokoniʻi ʻe he ngaahi kōmití ʻa e kaungā Kau Fakamoʻoní ke maʻu ʻa e kau toketā ʻoku nau loto-lelei ke fakahoko ʻa e ngaahi founga fakafaitoʻo taʻekau ai hono ngāueʻaki ʻa e totó. Ko e moʻoni, ʻi he tuʻunga ko ha taha ʻikai potó, naʻe lahi ʻa e meʻa ke u ako fekauʻaki mo e ngaahi kupuʻi lea fakafaitoʻó, ngaahi ʻēfika fakafaitoʻó, mo e kautaha fakafalemahakí. Neongo ia, hili ʻa e seminā ko iá naʻá ku foki ki ʻapi ko ha tangata foʻou, kuo teuʻi ʻaki ha pole foʻou ʻa ia naʻá ne ʻai au ke u fiefia.
Ngaahi ʻAʻahi Fakafalemahakí—Ko ha Matavai ʻo e Fiemālie
Neongo naʻe fakamamateaʻi taʻefakavaivai mo māmālie au ʻe hoku mahakí, ko hoku ngaahi fatongia ʻi he tuʻunga ko ha mēmipa ʻo ha Kōmiti Fetuʻutaki Fakafalemahakí naʻe tupulaki ia. Ne ʻomai kiate au ha penisoni ki he faingataʻaʻia fakasinó, ko ia naʻá ku ala maʻu ai ʻa e taimi ke fai ʻa e ngaahi ʻaʻahi fakafalemahakí. Neongo ʻa e ngaahi fakalotomamahi ʻi he taimi ki he taimi, ko e ngaahi ʻaʻahí ni naʻe fakamoʻoniʻi ʻa ʻene faingofua mo fakafiemālie ange ʻi he meʻa naʻá ku ʻamanekiná. Neongo ʻoku ou heka saliote he taimí ni, kuo ʻikai hoko eni ko ha fakafaingataʻaʻiaʻanga lahi. ʻOku ou ʻalu fakataha maʻu pē mo ha kaungā mēmipa ʻi he kōmití. ʻIkai ko ia pē, ʻoku anga ʻa e kau toketaá ki he talanoa mo e kakai ʻalu salioté, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku hā ngali ʻoku nau fanongo anga-fakaʻapaʻapa ange ʻi he taimi ʻoku nau sio ai ki he feinga ʻoku ou fai ke ʻaʻahi kia kinautolú.
ʻI he taʻu ʻe hongofulu fakamuimuí, kuó u ʻaʻahi ai ki he kau toketā ʻe laui teau. Naʻe loto-lelei ʻa e niʻihi ke tokoniʻi kimautolu mei he kamatá pē. Ko Dr. Juan Duarte—ko ha toketā tafa mafu ʻi Madrid ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e fiemālie ʻi hono tokaʻi ʻa e konisēnisi ʻo ha tokotaha mahakí—naʻá ne meʻaʻofaʻaki mai he taimi pē ko iá ʻene ngāué. Talu mei ai, kuó ne fakahoko ʻa e ngaahi tafa laka hake he 200 ʻo ʻikai ngāueʻaki ʻa e totó ki he kau mahaki Fakamoʻoni mei he ngaahi konga lahi ʻo Sipeini. ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú kuo kamata ke fakahoko ai ʻe he kau toketā tokolahi ange ʻa e tafa taʻekau ai ʻa e totó. Ko ʻemau ngaahi ʻaʻahi tuʻumaʻú ko e konga ia ʻo e ʻuhingá, ka ko e fakalakalaká naʻe toe tupu ia mei he laka ki muʻa fakafaitoʻó pea mo e ngaahi ola lelei kuo lavaʻi ʻi he tafa taʻekau ai ʻa e totó. Pea kuo mau tuipau kuo tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻemau ngaahi feingá.
Kuo fakalototoʻaʻi au tautefito ʻe he tali ʻa e kau toketā tafa ʻe niʻihi ʻa ia ʻoku nau ngāue makehe ki he faitoʻo ʻo e fānaú. ʻI he taʻu ʻe ua naʻa mau ʻaʻahi ai ki ha timi ʻe taha ʻa e ongo toketā tafa ʻe toko ua pea mo ʻenau kau fai fakamohé. Naʻa mau ʻoange kia kinautolu ʻa e ʻū tohi fakafaitoʻo ʻa ia naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe he kau toketā kehe ʻi he malaʻe ko ení. Naʻe fakapaleʻi ʻemau ngaahi feingá ʻi he 1999 lolotonga ʻa e Konifelenisi Fakafaitoʻo ki he Tafa Kātiovasikulā ʻo e Tamaikí. Ko e ongo toketā tafá—ʻi hono fakahinohino pōtoʻi ʻe ha toketā tafa ngāue fāitaha mei ʻIngilani—naʻá na fakahoko ha tafa mātuʻaki faingataʻa ki ha pēpē Fakamoʻoni ʻa ia ko e valo ʻo hono ʻeiotá naʻe fiemaʻu ke fai ha kiʻi liliu ki ai.b Naʻá ku fiefia fakataha mo e ongo mātuʻá ʻi he taimi naʻe ʻasi mai ai ʻa e taha ʻo e ongo toketā tafá mei he loki tafá ke fakahaaʻi ne lavameʻa ʻa e tafá pea kuo tokaʻi ʻa e konisēnisi ʻo e fāmilí. ʻI he taimí ni ko e ongo toketā ko ení ʻokú na tali hokohoko ʻa e kau mahaki Fakamoʻoni mei he tapa kotoa ʻo Sipeiní.
Ko e meʻa ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku fakafiemālie moʻoni fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga peheé ko hono ʻiloʻi ʻe lava ke u tokoniʻi ʻa hoku fanga tokoua Kalisitiané. ʻOku faʻa hoko, ko e taha ʻo e ngaahi taimi faingataʻa taha ʻi heʻenau moʻuí, ʻa e taimi ʻoku nau fetuʻutaki ai ki ha Kōmiti Fetuʻutaki Fakafalemahakí. ʻOku nau fehangahangai mo ha tafa, pea ko e kau toketā ʻi he falemahaki fakalotofonuá ʻoku ʻikai te nau loto pe ʻikai malava ke faitoʻo kinautolu taʻekau ai ha toto. Kae kehe, ʻi hono ʻiloʻi ʻe he fanga tokouá ʻoku ʻi ai ha kau toketā tafa ʻoku nau loto-lelei ke ngāue fāitaha ʻi he kotoa ʻo e ngaahi malaʻe fakafaitoʻó ʻi heni ʻi Madrid, ʻoku nau fiemālie lahi ai. Kuó u ʻosi sio ki he liliu ʻi he mata ʻo ha tokoua mei he hohaʻá ki he nongá, ʻi heʻemau ʻi ai pē ʻi hono tafaʻakí ʻi he falemahakí.
Ko e Māmani ʻo e Kau Fakamāú mo e Ngaahi ʻĒfika Fakafaitoʻó
ʻI he ngaahi taʻu ki mui ní, kuo toe fai ai ʻe he ngaahi mēmipa ʻo e ngaahi Kōmiti Fetuʻutaki Fakafalemahakí ʻa e ngaahi ʻaʻahi ki he kau fakamāú. Lolotonga ʻa e ngaahi ʻaʻahi ko iá, ʻoku mau ʻoange ai kia kinautolu ha tohi ʻoku ui ko e Family Care and Medical Management for Jehovah’s Witnesses, ʻa ia naʻe teuteuʻi tautefito ke fakahinohino ʻa e kau ʻōfisiale peheé fekauʻaki mo homau tuʻunga ʻi hono ngāueʻaki ʻo e totó mo e ala maʻu ko ia ʻo e ngaahi fetongi fakafaitoʻo ʻikai ko e totó. Naʻe ʻi ai ha fiemaʻu lahi ki he ngaahi ʻaʻahi ko ení, koeʻuhi ʻi he taimi ʻe taha naʻe ʻikai ko ha meʻa foʻou ʻi Sipeini ke fakamafaiʻi ʻe he kau fakamāú ʻa e kau toketaá ke nau fai ha huhu toto ʻa ia naʻe fepaki mo e ngaahi fakaʻamu ʻa e tokotaha mahakí.
Ko e ngaahi loki ʻo e kau fakamāú ko e ngaahi feituʻu fakaueʻiloto ia, pea ʻi heʻeku ʻuluaki ʻaʻahí, naʻá ku ongoʻi mātuʻaki siʻisiʻi ʻi heʻeku fononga atu ʻi he ngaahi hala vahaʻa lokí ʻi hoku salioté. Ke ʻai ke toe kovi ange ʻa e ngaahi meʻá, ne hoko kia kimautolu ha kiʻi fakatamaki, pea naʻá ku tō tūʻulutui mei hoku seá. Ko ha kau fakamaau mo e kau loea ne nau sio mai ki hoku faingataʻá naʻa nau tokoniʻi au ʻi he anga-lelei, ka naʻá ku ongoʻi ngali vale ʻi honau haʻohaʻongá.
Neongo naʻe ʻikai fakapapauʻi ʻe he kau fakamāú ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻo ʻemau ʻaʻahi kia kinautolú, naʻe anga-lelei mai kia kimautolu ʻa e tokolahi tahá. Ko e ʻuluaki fakamaau naʻá ku ʻaʻahi ki aí naʻá ne ʻosi fakakaukauloto ki homau tuʻungá, pea naʻá ne pehē te ne saiʻia ke talanoa lahi mo kimautolu. ʻI heʻemau ʻaʻahi hono hokó, naʻá ne teke ai au ki hono lokí pea naʻá ne fanongo tokanga. Ko e ngaahi ola lelei mei he ʻuluaki ʻaʻahi ko ení naʻe fakalotolahiʻi ai au mo hoku kaungā feohí ke ikuʻi ʻemau manavaheé, pea naʻe vave ʻemau sio ai ki ha ngaahi ola lelei lahi ange.
Lolotonga ʻa e taʻu pē ko iá, naʻa mau tuku ai ha tatau ʻo e Family Care ki ha fakamaau ʻe taha, ʻa ia naʻá ne talitali kimautolu ʻi he anga-lelei pea palōmesi mai te ne lau ʻa e fakamatalá. Naʻá ku ʻoange ki ai ʻa ʻeku fika telefoní ʻi he tuʻunga naʻa fiemaʻu ke ne fetuʻutaki mai kia kimautolu ʻi ha meʻa fakavavevave. ʻI he uike ʻe ua ki mui ai naʻá ne telefoni mai ai ʻo pehē naʻe kole ange ʻe ha toketā tafa fakalotofonua kiate ia ke ne fakamafaiʻi ha huhu toto ke fai ki ha tokotaha Fakamoʻoni ʻa ia naʻe fiemaʻu ke fai hano tafa. Naʻe tala mai ʻe he fakamāú ʻokú ne loto ke mau tokoniʻi ia ke ne maʻu ha fakaleleiʻanga ʻa ia ʻe tokaʻi ai ʻa e holi ʻa e tokotaha Fakamoʻoní ke fakaʻehiʻehi mei he totó. Naʻe ʻikai ha fuʻu faingataʻa ʻi heʻemau maʻu ha toe falemahaki ʻe taha, ʻa ia naʻe fakahoko lavameʻa ai ʻe ha kau toketā tafa ʻa e tafá ʻo taʻekau ai ha toto. Naʻe fiefia ʻa e fakamāú ʻi heʻene fanongo ʻi he olá, pea naʻá ne fakapapauʻi mai kia kimautolu te ne kumi ki ha ngaahi fakaleleiʻanga tatau ʻi he kahaʻú.
Lolotonga ʻeku ngaahi ʻaʻahi fakafalemahakí, naʻe faʻa malanga hake ai ʻa e fehuʻi fekauʻaki mo e ngaahi ʻēfika fakafaitoʻó, koeʻuhi naʻa mau fiemaʻu ʻa e kau toketaá ke nau fakakaukauʻi ʻa e ngaahi totonu pea mo e konisēnisi ʻo e tokotaha mahakí. Ko ha falemahaki ngāue fāitaha ʻe taha ʻi Madrid naʻe fakaafeʻi mai ai au ke u kau ki ha koosi ʻi he ʻēfiká naʻa nau fakahoko. Naʻe ʻai au ʻe he koosi ko ení ke u malava ʻo ʻoatu ʻemau fakakaukau makatuʻunga faka-Tohitapú ki he kau mataotao tokolahi ʻi he malaʻe ko ení. Naʻe toe tokoniʻi ai au ke u mahinoʻi ʻa e ngaahi fili lahi faingataʻa kuo pau ke fai ʻe he kau toketaá.
Ko e taha ʻo e kau faiako ʻo e kōsí, ko Palōfesa Diego Gracia, ʻokú ne fokotuʻutuʻu maʻu pē ha koosi ʻi he ʻēfiká ke fai ʻe ha mataotao ʻiloa ki he kau toketā Sipeiní pea kuó ne hoko ko ha tokotaha poupou fefeka ʻo ʻemau totonu ke fakahaaʻi homau lotó ʻi he meʻa fekauʻaki mo e huhu totó.c Ko ʻemau fetuʻutaki maʻu pē mo iá ne iku ai ki ha fakaafe mai ki ha kau fakafofonga ʻo e ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Sipeiní ke nau fakamatalaʻi ʻemau tuʻú ki he kau ako maʻu mataʻitohi ʻa palōfesa Gracia, ko e niʻihi ai ʻoku vakai ki ai ko e kau toketā lelei taha ia ʻi he fonuá.
Fehangahangai mo e Tuʻunga Moʻoní
Ko e moʻoni, ko e ngāue fakafiemālie ko eni maʻá e kaungātuí kuo ʻikai te ne solova ʻa ʻeku ngaahi palopalema fakafoʻituituí kotoa. ʻOku fakautuutu taʻemotu ʻa hoku mahakí. Kae kehe, ko e meʻa mālié, ʻoku longomoʻui ʻa hoku ʻatamaí. ʻOku ou fakamālō ki hoku uaifí mo hoku fohá, ʻa ia ʻi he ʻikai ʻaupito te na lāungá, ʻoku ou kei lava ʻo fakahoko ai hoku ngaahi fatongiá. Ka ne taʻeʻoua ʻena tokoní mo e poupoú, ne mei taʻemalava eni. ʻOku aʻu ʻo ʻikai lava ke u fakamaʻu naʻa mo hoku talausesé pe tui ha kote. ʻOku ou fiefia tautefito ʻi he malanga he Tokonaki kotoa mo hoku fohá, ʻa Ismael, ʻa ia ʻokú ne teke holo au koeʻuhi ke u lava ai ʻo talanoa mo e faʻahinga kehekehe ʻi he ngaahi ʻapí. Pea ʻoku ou kei lava pē ʻo tokangaʻi hoku ngaahi fatongia ʻi he tuʻunga ko ha mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá.
Kuó u maʻu ha ngaahi mōmeniti ʻo e tōʻonga loto-mafasia lolotonga ʻa e taʻu ʻe 12 fakamuimuí. ʻI he sio he taimi ʻe niʻihi ki he anga hono uesia ʻe heʻeku faingataʻaʻia fakasinó ʻa hoku fāmilí kuó ne fakatupunga ʻa e langa mamahi lahi ange ia kiate au ʻi hoku mahaki totonú. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú na faingataʻaʻia, ka ʻokú na fai fakalongolongo pē. ʻIkai fuoloa atu ʻi loto ʻi he taʻu ʻe tahá, naʻe mate ai ʻa ʻeku faʻē-ʻi-he-fonó mo ʻeku tamaí. Lolotonga ʻa e taʻu tatau, naʻá ku taʻemalava ai ʻo ʻalu holo taʻeʻiai ha saliote. Ko ʻeku tamaí, ʻa ia naʻe nofo ʻi homau ʻapí, naʻá ne mate ʻi ha mahaki tōlalo ʻe taha. Ko Milagros, ʻa ia naʻá ne tokangaʻi iá, naʻá ne ongoʻi ʻo hangē kuó ne mātā tonu ʻa e meʻa ʻe hoko kiate au ʻi he kahaʻú.
Neongo ia, ʻi he tafaʻaki leleí, ʻoku fāʻūtaha ʻa homau fāmilí ʻi heʻemau fehangahangai fakataha mo e ngaahi faingataʻá. Kuó u fetongi mei he sea ʻo e maʻu mafaí ki ha saliote, ka ʻoku lelei ange moʻoni ʻa ʻeku moʻuí he taimí ni koeʻuhi ʻoku līʻoa kakato ia ki he ngāue maʻá e niʻihi kehé. Ko e foakí ʻoku lava ke ne fakasiʻisiʻi ʻa e mamahí, pea ʻoku tauhi moʻoni ʻe Sihova ʻa ʻene talaʻofa ke fakaivimālohiʻi kitautolu ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. Hangē ko Paulá, ʻoku lava moʻoni ke u pehē: “ʻOku ou mafeia ʻa e meʻa kotoa pe ʻiate ia ʻoku ne fakakaukaua au.”—Filipai 4:13.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e multiple sclerosis ko ha mahaki ia ʻi he halanga neave tefitó. ʻOkú ne faʻa fakatupunga ha hoholo hokohoko ke kovi ange ʻi he mafamafatataú, ngāueʻaki ʻo e nimá mo e vaʻé, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e matá, leá, pe mahinó.
b Ko e tafá ni ʻoku ʻiloa ia ko e founga ʻa Ross.
c Sio ki he The Watchtower, Fepueli 15, 1997, peesi 19-20.
[Puha ʻi he peesi 24]
Ko e Vakai ʻa e Uaifí
Ki ha uaifi, ko e nofo mo ha hoa ʻoku faingataʻaʻia ʻi he multiple sclerosis ʻoku faingataʻa—fakaʻatamai, fakaeongo, mo fakaesino. Kuo pau ke u fakaʻatuʻi ʻi he meʻa ʻoku ou palani ke faí pea loto-lelei ke liʻaki ʻa e loto-moʻua ʻoku ʻikai fiemaʻu fekauʻaki mo e kahaʻú. (Mātiu 6:34) Neongo ia, ko e moʻui fakataha mo e faingataʻá ʻoku lava ke fakaeʻa ai ʻa e ʻulungaanga lelei ʻo ha tokotaha. ʻOku toe mālohi ange ʻema nofo malí ʻi he taimi ki muʻá, pea ʻoku ofi ange ʻa hoku vahaʻangatae mo Sihová. Ko e ngaahi talanoa ki he moʻuí ʻa e niʻihi kehe ʻi he ngaahi tuʻunga fakalotomafasia tataú kuó ne toe fakaivimālohiʻi lahi au. ʻOku ou kau ʻi he fiemālie ʻoku ongoʻi ʻe Julián ko e ola ia ʻo ʻene ngāue mahuʻinga maʻá e fanga tokouá, pea kuó u ʻiloʻi ʻe ʻikai ʻaupito liʻaki kimautolu ʻe Sihova, neongo ʻoku hoko mai ʻi he ʻaho taki taha ʻa e pole foʻou.
[Puha ʻi he peesi 24]
Ko e Vakai ʻa e Fohá
ʻI he laumālie kātaki mo fakatuʻamelie ʻa ʻeku tamaí, ʻoku ou maʻu ai ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito, pea ʻoku ou ongoʻi ʻaonga ʻi he taimi ʻoku ou teke takai holo ai iá. ʻOku ou ʻiloʻi ʻe ʻikai lava ke u fai maʻu pē ʻa e meʻa te u saiʻia ke faí. ʻOku ou taʻu hongofulu tupu lahi he taimí ni, ka ʻi he taimi te u motuʻa ange aí, te u saiʻia ke ngāue ko ha mēmipa ʻo ha Kōmiti Fetuʻutaki Fakafalemahaki. ʻOku ou ʻiloʻi mei he ngaahi talaʻofa ʻa e Tohitapú ʻoku fakataimi pē ʻa e faingataʻá pea ʻoku ʻi ai ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi ʻoku nau faingataʻaʻia lahi ange ʻia kimautolu.
[Fakatātā ʻi he peesi 22]
Ko hoku uaifí ko ha maʻuʻanga mālohi ia kiate au
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
Talanoa mo e toketā tafa mafu ko Dr. Juan Duarte
[Fakatātā ʻi he peesi 25]
ʻOku ou fiefia mo hoku fohá ʻi he ngāue fakataha ʻi he ngāue fakafaifekaú