LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w03 11/1 p. 8-13
  • Kau Fefine Naʻa Nau ʻAi ke Fiefia ʻa e Loto ʻo Sihová

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Kau Fefine Naʻa Nau ʻAi ke Fiefia ʻa e Loto ʻo Sihová
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ongo Fefine Naʻá Na Fakafetau ki ha Felo
  • ʻOmai ʻe ha Paʻumutu ki Muʻa ʻa e Fiefia ki he Loto ʻo Sihová
  • Tāpuakiʻi ko ʻEne Fakapotopotó
  • ʻE Lava Ke Ke Hangē ko ʻApikalé?
  • Naʻá Ne Maʻu “ʻa e Totongi Fakapalofita”
  • Ko ʻApikale mo Tēvita
    Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú
  • Ko e Hā ʻa e Ngafa ʻo e Kakai Fefiné ʻi he Taumuʻa ʻa Sihová?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
  • “Ke Faitāpuekina Koe ʻi Hoʻo Fakakaukau Leleí!”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • Ko e Ngafa ʻo e Fefiné ʻi he Tohitapú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
w03 11/1 p. 8-13

Kau Fefine Naʻa Nau ʻAi ke Fiefia ʻa e Loto ʻo Sihová

“ʻOfa ke fakaai hoʻo ngaue ʻe he ʻEiki, pea ke maʻu kakato hoʻo totongi meia Sihova.”​—LUTE 2:​12.

1, 2. ʻE anga-fēfē nai ʻetau maʻu ʻaonga mei he fakakaukauloto atu ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻi he Tohitapú ʻo e kau fefine naʻa nau ʻai ke fiefia ʻa e loto ʻo Sihová?

NAʻE ueʻi ʻe he manavahē ki he ʻOtuá ha ongo fefine ke na fakafetau ki ha Felo. Naʻe ueʻi ʻe he tuí ha paʻumutu ke ne ʻai ʻene moʻuí ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki koeʻuhi ke maluʻi ha ongo asiasi ʻIsileli. Ko e fakapotopoto mo e anga-fakatōkilalo ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmakí naʻá ne tokoniʻi ha fefine ke ne fakahaofi ha ngaahi moʻui lahi pea taʻofi ai ha tokotaha pani ʻa Sihova mei he hoko ʻo halaia ʻi he totó. Ko e tui kia Sihova ko e ʻOtuá fakataha mo ha laumālie ʻo e anga-talitali kakaí naʻá ne ueʻi ha uitou mo faʻē ke ne foaki ʻa e konga fakaʻosi ʻo ʻene meʻakaí ki ha palōfita ʻa e ʻOtuá. Ko ha niʻihi pē ʻeni ʻo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu lahi ʻo e kau fefine naʻa nau ʻai ke fiefia ʻa e loto ʻo Sihová.

2 Ko e anga e vakai ʻa Sihova ki he kau fefine ko ʻení pea mo e ngaahi tāpuaki naʻá ne foaki kiate kinautolú ʻoku fakahāhaaʻi mai ai ko e meʻa ʻokú ne fakahōifuaʻi lahi taha iá ko e ngaahi ʻulungaanga fakalaumālié, ʻa ia ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he tuʻunga ko ha tangata pe fefiné. ʻI he māmani ʻo e ʻaho ní, ʻa ē ʻoku maʻunimā ʻe he fakamatelié, ko ha pole ia ʻa hono fakamuʻomuʻa ʻa hoto tuʻunga fakalaumālié. Ka ʻoku malava ke fekuki mo e pole ko iá, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahāhā ʻe he laui miliona ʻo e kakai fefine manavahē-ʻOtua ʻa ia ʻoku faʻuʻaki kinautolu ha konga lahi ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní. ʻOku faʻifaʻitaki ʻa e kakai fefine Kalisitiane ko ʻení ki he tui, fakapotopoto, anga-talitali kakai, mo e ngaahi ʻulungaanga lelei kehe naʻe fakahāhā ʻe he kau fefine manavahē-ʻOtua ʻoku lave ki ai ʻi he Tohitapú. Ko e moʻoni, ʻoku loto foki mo e kakai tangata Kalisitiané ke faʻifaʻitaki ki he ngaahi ʻulungaanga naʻe fakahāhaaʻi ʻe he kau fefine alafaʻifaʻitakiʻanga pehē ʻo e ngaahi taimi ʻo e kuonga muʻá. Ke sio pe ʻe anga-fēfē nai haʻatau fai pehē ʻi ha tuʻunga kakato angé, tau fakakaukau fakaikiiki ange ki he ngaahi fakamatala ʻa e Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e kau fefine naʻe lave ki ai ʻi he kamatá.​—Loma 15:4; Semisi 4:8.

Ongo Fefine Naʻá Na Fakafetau ki ha Felo

3, 4. (a) Ko e hā naʻe fakafisi ai ʻa Sīfila mo Pua ke talangofua kia Felo ʻi he taimi naʻá ne tuʻutuʻuni ai ke tāmateʻi ʻa e pēpē foʻou tangata ʻIsileli kotoa peé? (e) Naʻe anga-fēfē hono fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa e ongo māʻulí ʻi heʻena loto-toʻa mo manavahē fakaʻotuá?

3 ʻI he ngaahi hopo Nuremberg, naʻe fai ʻi Siamane ʻi he hili ʻa e Tau II ʻa Māmaní, ko e tokolahi ʻa ia naʻe fakahalaiaʻi ʻi he fakapō tokolahí naʻa nau feinga ke fakatonuhiaʻi ʻa e ngaahi faihia naʻa nau faí ʻaki hono taukaveʻi ʻo pehē ko ʻenau talangofua pē ki he ngaahi tuʻutuʻuní. Sai, fakahoa angé ʻa e faʻahinga tāutaha ko ʻení ki he ongo māʻuli ʻIsileli ʻe toko ua, ko Sīfila mo Pua, ʻa ia naʻá na moʻui ʻi ʻIsipite ʻo e kuonga muʻá ʻi he lolotonga ʻa e pule fakatuʻi ʻa ha Felo anga-fakamamahi ka ʻoku ʻikai fakahaaʻi hono hingoá. ʻI he manavahē ki he tupulekina lahi fakaʻulia ʻa e tokolahi ʻo e kau Hepeluú, naʻe tuʻutuʻuni ai ʻa Felo ki he ongo māʻulí ke na fakapapauʻi ke tāmateʻi ʻa e pēpē foʻou tangata Hepelū kotoa pē. Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa e ongo fefiné ki he fekau fakalilifu ko iá? “Naʻe ʻikai te na fai ʻo hange ko e tuʻutuʻuni ʻa e Tuʻi Isipite kiate kinaua, ka naʻa na tuku ke moʻui ʻa e tamaiki tangata.” Ko e hā naʻe ʻikai ke tō ai ʻa e ongo fefiné ni ki he manavahē-tangatá? Koeʻuhi naʻá na “manavahe kia Elohimi.”—Fakaʻītali ʻamautolu; Ekisoto 1:​15, 17; Senesi 9:6.

4 ʻIo, naʻe hūfanga ʻa e ongo māʻulí ʻia Sihova, pea ʻi heʻene tafaʻakí, naʻe fakamoʻoniʻi ʻa ʻene hoko ko ha “fakaū” kiate kinaua, ʻo maluʻi kinaua mei he houhau ʻa Feló. (2 Samiuela 22:31; Ekisoto 1:​18-20) Ka naʻe ʻikai ke ngata pē ai ʻa e tāpuaki ʻa Sihová. Naʻá ne fakapaleʻi ʻa Sīfila mo Pua ʻaki hona ongo fāmilí tonu. Naʻe aʻu ʻo ne fakalāngilangiʻi ʻa e ongo fefiné ni ʻaki hono ʻai hona hingoá mo ʻena ngaahi ngāué ke lēkooti ʻi heʻene Folofola fakamānavaʻí ke lau ʻe he ngaahi toʻutangata ʻi he kahaʻú, lolotonga ia ko e hingoa ʻo e Feló kuo fuoloa ʻene pulia ʻana ʻi he faai mai ʻa e taimí.—Ekisoto 1:21; 1 Samiuela 2:30e; Palovepi 10:7.

5. ʻOku anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he kau fefine Kalisitiane tokolahi he ʻahó ni ʻa e fakakaukau tatau naʻe ʻia Sīfila mo Puá, pea ʻe anga-fēfē hono fakapaleʻi kinautolu ʻe Sihová?

5 ʻOku ʻi ai ha kau fefine hangē ko Sīfila mo Puá he ʻahó ni? ʻIo, ko e moʻoni! ʻI he taʻu taki taha, ʻoku laui afe ʻa e kau fefine pehē ʻoku nau malangaʻaki taʻemanavahē ʻa e pōpoaki fakahaofi-moʻui ʻa e Tohitapú ʻi he ngaahi fonua ʻa ia ʻoku tapui ai ʻe he “fekau ʻa e tuʻi,” ʻo ʻai ai ʻenau tauʻatāiná pe naʻa mo ʻenau moʻuí ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. (Hepelu 11:23; Ngāue 5:​28, 29) ʻI hono ueʻi ʻe he ʻofa ki he ʻOtuá mo e kaungāʻapí, ʻoku ʻikai fakaʻatā ʻe he kau fefine loto-toʻa peheé ha taha ke ne taʻofi kinautolu mei hono vahevahe atu ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki he niʻihi kehé. Ko ia ai, ʻoku fāinga ʻa e kau fefine Kalisitiane tokolahi mo e fakafepaki pea mo e fakatanga. (Maake 12:​30, 31; 13:​9-13) Hangē pē ko Sīfila mo Puá, ʻoku lāuʻilo kakato ʻa Sihova ki he ngaahi ngāue ʻa e kau fefine lelei ʻaupito mo loto-toʻa peheé, pea te ne fakahāhā ʻene ʻofa kiate kinautolú ʻaki hono fakatolonga honau ngaahi hingoá ʻi heʻene “Tohi ʻo e Moʻui,” kapau te nau kātaki loto-tōnunga ai pē ʻo aʻu ki he ngataʻangá.—Filipai 4:3; Mātiu 24:13.

ʻOmai ʻe ha Paʻumutu ki Muʻa ʻa e Fiefia ki he Loto ʻo Sihová

6, 7. (a) Ko e hā naʻe ʻilo ʻe Lēhapi ʻo fekauʻaki mo Sihova mo ʻene kakaí, pea naʻe anga-fēfē hono ueʻi ia ʻe he ʻilo ko ʻení? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakalāngilangiʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa Lēhapí?

6 ʻI he taʻu 1473 K.M., naʻe nofo ai ha fefine paʻumutu ko hono hingoá ko Lēhapi ʻi he kolo Kēnani ko Sielikō. ʻOku ngalingali, ko Lēhapí ko ha fefine naʻe ʻilo talanoa lahi. ʻI he kumi hūfanga ʻa e ongo asiasi ʻIsilelí ki hono ʻapí, naʻá ne malava ke fakamatala kiate kinaua ʻa e ngaahi fakaikiiki totonu ʻo fekauʻaki mo e ʻEkisoto fakaemana ʻa ʻIsileli mei ʻIsipité, neongo naʻe hoko ia ʻi he taʻu ʻe 40 ki muʻá! Naʻá ne toe ʻilo ki he ngaahi ikuna lahi ange ki mui ʻa ʻIsileli ʻi he ongo tuʻi ʻĀmoli ko Sīhoni mo ʻOkí. Fakatokangaʻi ʻa e anga ʻo hono ueʻi ia ʻe he ʻilo ko iá. Naʻá ne pehē ki he ongo asiasí: “ʻOku ou ʻilo kuo foaki ʻe Sihova ʻa e fonua ni kiate kimoutolu . . . he ko homou ʻOtua ko Sihova ko ia ʻoku ʻOtua ʻi langi ʻi ʻolunga, pea ki mamani ʻi lalo.” (Siosiua 2:​1, 9-11) ʻIo, ko e meʻa naʻe ʻilo ʻe Lēhapi fekauʻaki mo Sihova mo ʻene ngaahi ngāue maʻa ʻIsilelí naʻá ne ueʻi hono lotó ke ne fai ha tali lelei pea fakatupunga ai ia ke ne tui kiate Ia.—Loma 10:10.

7 Naʻe ueʻi ʻe he tui ʻa Lēhapí ia ke ne fai ha meʻa. Naʻá ne tali ʻi ha founga “lelei” ʻa e ongo asiasi ʻIsilelí, pea naʻá ne talangofua ki heʻena ngaahi fakahinohino fakahaofi-moʻuí ʻi he taimi naʻe ʻohofi ai ʻe ʻIsileli ʻa Sielikoó. (Hepelu 11:31; Siosiua 2:​18-21) ʻOku ʻikai ha toe veiveiua ko e ngaahi ngāue ʻo e tui ʻa Lēhapí naʻá ne ʻoatu ʻa e fiefia ki he loto ʻo Sihová, he naʻá Ne fakamānavaʻi ʻa e ākonga Kalisitiane ko Sēmisí ke ne fokotuʻu ʻa e hingoa ʻo Lēhapí fakataha mo e hingoa ʻo ʻĒpalahamé, ko e kaumeʻa ʻo e ʻOtuá, ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki he kau Kalisitiané ke nau faʻifaʻitaki ki ai. Naʻe tohi ʻe Sēmisi: “Pea pehe foki, ʻIkai naʻe fakatonuhia ʻa Lehapi feʻauaki mei he ngaue, heʻene tali ʻa e ongo talafekau, ʻo ne fakatoʻotoʻo ʻena ō ʻi ha hala kehe?”—Semisi 2:25.

8. Naʻe anga-fēfē hono tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa Lēhapi ʻi heʻene tuí mo e talangofuá?

8 Naʻe fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa Lēhapi ʻi ha ngaahi founga lahi. Ko e meʻa ʻe taha, naʻá ne fakahaofi fakaemana ʻene moʻuí pea mo e moʻui ʻa e faʻahinga kotoa naʻa nau kumi hūfanga ki hono falé—ʻa ia ko e “fale o ʻene tamai mo ia kotoa pe naʻe ʻiate ia.” Hili iá naʻá ne fakaʻatā ʻa e faʻahingá ni ke nau nofo “ʻi he lotolotonga ʻo Isileli,” ʻa ia naʻe tauhi ai kinautolu ʻo hangē pē ha kau tupuʻi fonuá. (Siosiua 2:13; 6:​22-25; Livitiko 19:​33, 34) Ka naʻe ʻikai ke ngata pē ai. Naʻe toe ʻoange ʻe Sihova kia Lēhapi ʻa e lāngilangi ʻo e hoko ko ha kui fefine ʻa Sīsū Kalaisi. Ko ha fakahāhā lahi fau ē ʻo e ʻaloʻofá ki ha fefine ʻa ia naʻe hoko ʻi ha taimi ʻe taha ko ha Kēnani lotu-ʻaitoli!a​—Sāme 130:​3, 4.

9. ʻOku malava fēfē ke hoko ʻa e vakai ʻa Sihova kia Lēhapi mo e kau fefine Kalisitiane ʻe niʻihi ʻi he ʻuluaki senitulí ko ha fakalototoʻa ia ki he kau fefine ʻe niʻihi ʻi he ʻahó ni?

9 ʻI he hangē ko Lēhapí, ko e kau fefine Kalisitiane ʻe niʻihi, mei he ʻuluaki senitulí ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni, kuo nau liʻaki ha founga moʻui taʻetaau koeʻuhi ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá. (1 Kolinito 6:​9-11) ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e niʻihi ʻo kinautolu naʻa nau tupu hake ʻi ha ʻātakai ʻoku ala fakatatau ki Kēnani ʻo e kuonga muʻá, ʻa ia naʻe failahia ai ʻa e ʻulungaanga taʻetāú pea aʻu ʻo vakai pē ki ai ko ha meʻa lelei pē ia. Ka, naʻa nau liliu ʻenau ngaahi foungá, ʻi hono ueʻi ʻe he tui makatuʻunga ʻi ha ʻilo totonu ki he ngaahi Konga Tohitapú. (Loma 10:17) Ko ia ai, ʻoku toe malava ke pehē ʻo fekauʻaki mo e kau fefine peheé “ʻoku ʻikai māʻi kinautolu ʻe he ʻOtua ke ui ia ko honau ʻOtua.” (Hepelu 11:16) Ko ha lāngilangi lahi ē!

Tāpuakiʻi ko ʻEne Fakapotopotó

10, 11. Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga naʻe kau ki ai ʻa Nāpale mo Tēvita naʻá ne ueʻi ʻa ʻApikale ke ne fai ha meʻá?

10 Naʻe fakahāhaaʻi ʻe ha kau fefine faitōnunga tokolahi ʻi he kuonga muʻá ʻi ha founga tuʻu-ki-muʻa ʻa e ʻulungaanga ko e fakapotopotó, ʻo ʻai ai kinautolu ko ha koloa mātuʻaki mahuʻinga ki he kakai ʻa Sihová. Ko ha fefine pehē ʻe taha ko ʻApikale, ko e uaifi ʻo e tokotaha ʻIsileli maʻu tofiʻa koloaʻia ko Nāpale. Naʻe tokoni ʻa e fakapotopoto ʻa ʻApikalé ki hono fakahaofi ʻo ha ngaahi moʻui pea taʻofi ai ʻa Tēvita, ko e tuʻi ʻIsileli ʻi he kahaʻú, mei haʻane hoko ʻo halaia ʻi he totó. ʻE lava ke tau lau fekauʻaki mo ʻApikale ʻi he fakamatala naʻe lēkooti ʻi he 1 Samiuela vahe 25.

11 ʻI he kamata ʻa e talanoá, ʻoku nofo ʻapitanga ʻa Tēvita mo hono kau muimuí ʻo ofi ki ha ngaahi tākanga ʻa Nāpalé, ʻa ia naʻa nau leʻohi taʻetotongi ia ʻi he ʻaho mo e pō ʻi heʻenau anga-ʻofa ki honau tokoua ʻIsileli ko Nāpalé. ʻI he fakaʻau ke ʻosi ʻa e ngaahi tokonaki ʻa Tēvitá, ʻokú ne fekau atu ha kau talavou ʻe toko hongofulu kia Nāpale ke kole ha meʻakai. ʻOku maʻu leva heni ʻe Nāpale ha faingamālie ke fakahāhā ai ʻene houngaʻia kia Tēvitá pea ke fakalāngilangiʻi ia ʻi he tuʻunga ko e pani ʻa Sihová. Ka naʻe fai ʻe Nāpale ia ʻa e meʻa kehe. ʻI ha ʻita tōlili, naʻá ne paetakuʻi ʻa Tēvita pea fakafoki halaʻatā mai ʻa e kau talavoú. ʻI he fanongo ʻa Tēvita ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni, ʻokú ne fakatahatahaʻi ʻene kau tangata toʻo naunau tau ʻe toko 400 pea ʻalu atu ke fai ha sāuni. ʻOku ʻilo ʻa ʻApikale ʻo fekauʻaki mo e tali anga-fefeka ʻa hono husepānití peá ne ngāue fakavavevave leva mo fakapotopoto ke fakalolou ʻa Tēvita ʻaki hono ʻave loto-fiefoaki ha ngaahi tokonaki lahi. Peá ne ʻalu ʻa ia tonu kia Tēvita.—1 Sam. vahe 25 Veesi 2-20.

12, 13. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe ʻApikale ʻokú ne fakapotopoto pea toe mateaki kia Sihova mo ʻene tokotaha paní? (e) Ko e hā naʻe fai ʻe ʻApikale ʻi heʻene foki ki ʻapí, pea naʻe iku fēfē kiate ia ʻa e ngaahi meʻá?

12 ʻI he fetaulaki ʻa ʻApikale mo Tēvitá, ko ʻene kole anga-fakatōkilalo ki ha mēsí ʻoku hā mei ai ʻene ʻapasia loloto ki he pani ʻa Sihová. “Koe mooni e gaohi e Jihova ki hoku eiki ae fale tuumau; koeuhi oku fai e hoku eiki ae gaahi tau a Jihova,” ko ʻene leá ia, ʻo tānaki atu ki ai ʻe fakanofo ʻe Sihova ʻa Tēvita ko ha taki ki ʻIsileli. (1 Sam. vahe 25 Veesi 28-30, PM) ʻI he taimi tatau pē, ʻoku fakahāhā ʻe ʻApikale ʻa e loto-toʻa lahi ʻaki hono tala kia Tēvita ko ʻene tuli ke fai sāuní, kapau heʻikai taʻofi, ʻe taki atu ai ki he halaia ʻi he totó. (1 Sam. vahe 25 Veesi 26, 31) ʻOku fakafoki ʻa e loto ʻo Tēvitá ʻe he anga-fakatōkilalo, ʻapasia loloto, mo e fakakaukau māʻalaʻala ʻa ʻApikalé. ʻOku tali ʻe Tēvita: “Malo mo e ʻEiki ko e ʻOtua ʻo Isileli ʻene fekau koe ke fakafetaulaki kiate au he ʻaho ni. Pea malo e fai fakapotopoto; ʻio, malo mo koe ʻa e taʻofi au he ʻaho ni mei he moʻua he toto.”—1 Sam. vahe 25 Veesi 32, 33.

13 ʻI he foki ki ʻapí, ʻoku feinga loto-toʻa ʻa ʻApikale ke ʻai ke ʻilo ʻa hono husepānití fekauʻaki mo ʻene meʻaʻofa kia Tēvitá. Kae kehe, ʻi heʻene ʻiloʻi iá, “kuo ne kona ʻaupito.” Ko ia ʻokú ne tatali kae ʻoua ke ne malele pea toki tala ange leva kiate ia. Ko e hā ʻa e tali ʻa Nāpalé? ʻOkú ne mātuʻaki tāfuʻua ʻo ikuʻi ai ia ʻe he meʻa hangē nai ha faʻahinga ʻo e mamateá. ʻI he ʻaho ʻe hongofulu mei ai ʻokú ne mate leva ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá. ʻI he ʻilo ʻa Tēvita ki he mate ʻa Nāpalé, ʻokú ne lea mali leva kia ʻApikale, ʻa ia ʻoku hā mahino ʻokú ne saiʻia mo ʻapasia loloto ki ai. ʻOku tali ʻe ʻApikale ʻa e kole ʻa Tēvitá.—1 Sam. vahe 25 Veesi 34-42.

ʻE Lava Ke Ke Hangē ko ʻApikalé?

14. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo ʻApikale ʻoku tau loto nai ke fakatupulekina ki ha tuʻunga lahi angé?

14 ʻOkú ke sio ki ha ngaahi ʻulungaanga ʻia ʻApikale ʻa ia ko kimoutolu—kakai tangata pea pehē ki he kakai fefiné—te mou saiʻia ke fakatupulekina ki ha tuʻunga lahi ange? Mahalo pē ʻokú ke loto ke ngāue ʻiloʻilo mo fakapotopoto ange ʻi he taimi ʻoku malanga hake ai ha ngaahi faingataʻá. Pe ʻokú ke loto nai ke lea ʻi ha founga mokomoko mo fakaʻatuʻi ʻi he taimi ʻoku taulōfuʻu ai ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa e niʻihi kehe takatakai ʻiate koé. Kapau ʻoku pehē, fēfē ke lotu kia Sihova ʻo fekauʻaki mo ia? ʻOkú ne talaʻofa ke foaki mai ʻa e poto, ʻiloʻilo mo e malava fakaefakakaukaú ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau “kole tui pe.”—Semisi 1:​5, 6; Palovepi 2:​1-6, 10, 11.

15. ʻI he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga fē ʻoku tautefito ai ʻa e mahuʻinga ki he kau fefine Kalisitiané ke nau fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga naʻe fakahāhaaʻi ʻe ʻApikalé?

15 ʻOku tautefito ʻa e mahuʻinga ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei peheé ki ha fefine mo ha husepāniti taʻetui ʻa ia ʻoku ʻikai te ne loko tokanga pe ʻikai tokanga ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohitapú. Mahalo pē ʻokú ne inu ʻo fuʻu tōtuʻa. ʻOku ʻi ai ʻa e ʻamanaki, ʻe liliu ʻe he kau tangata peheé ʻenau ngaahi foungá. Kuo fai pehē ʻa e tokolahi​—ʻo faʻa hoko ʻi heʻenau tali ki he founga anga-mokomoko, ʻapasia loloto, mo e ʻulungaanga maʻa ʻa honau ngaahi uaifí.—1 Pita 3:​1, 2, 4.

16. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻi ʻapí, ʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe ha tuofefine Kalisitiane ʻokú ne fakamahuʻingaʻi hono vahaʻangatae mo Sihová ʻo māʻolunga ia ʻi ha toe meʻa?

16 Tatau ai pē pe ko e hā ha ngaahi faingataʻa kuo pau nai ke ke fuesia ʻi ʻapí, manatuʻi ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa Sihova ke poupouʻi koe. (1 Pita 3:12) Ko ia, feinga ke fakaivimālohiʻi fakalaumālie koe. Lotu ki ha poto mo ha loto-mokomoko. ʻIo, ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova fakafou ʻi he ako Tohitapu tuʻumaʻu, lotu, fakalaulauloto mo e feohi mo e ngaahi kaungā Kalisitiané. Ko e ʻofa ʻa ʻApikale ki he ʻOtuá mo e anga ʻo ʻene fakakaukau ki heʻene sevāniti paní naʻe ʻikai ke uesia ia ʻe he fakakaukau taʻefakatohitapu ʻa hono husepānití. Naʻá ne ngāue ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoní. Naʻa mo ha ʻapi ʻa ia ko e husepānití ko ha sevāniti alafaʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻiloʻi ʻe ha uaifi Kalisitiane ʻoku fiemaʻu ke ne hokohoko atu ke ngāue mālohi ke langa hake mo tauhi maʻu ʻa hono tuʻunga fakalaumālie ʻoʻoná. Ko e moʻoni, ʻoku maʻu ʻe hono husepānití ʻa e ngafa Fakatohitapu ke tokangaʻi fakalaumālie mo fakamatelie ia, ka ʻi hono fakamulitukú, kuo pau ke ngāue ʻa e uaifí ia ‘ke lavaʻi hono fakamoʻui ʻoʻoná, ʻo fai ʻapasia pe mo tailiili.’—Filipai 2:12; 1 Timote 5:8.

Naʻá Ne Maʻu “ʻa e Totongi Fakapalofita”

17, 18. (a) Ko e hā ʻa e ʻahiʻahiʻi anga-kehe ʻo e tuí naʻe hoko ki he uitou Salepitá? (e) Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa e uitoú ki he kole ʻa ʻIlaisiaá, pea naʻe anga-fēfē hono fakapaleʻi ia ʻe Sihova ʻi he meʻá ni?

17 Ko e founga ʻa ia naʻe tokangaʻi ai ʻe Sihova ha uitou ʻi he taimi ʻo e palōfita ko ʻIlaisiaá ʻoku fakahaaʻi ai ʻokú ne houngaʻia loloto ʻi he faʻahinga ko ia ʻoku nau poupouʻi ʻa e lotu moʻoní ʻaki hono foaki atu kinautolu pea mo ʻenau ngaahi koloá. Koeʻuhi ko ha laʻalaʻā ne fuoloa ʻi he taimi ʻo ʻIlaisiaá, naʻe uesia ai ʻe he hōngeá ʻa e kakai tokolahi, ʻo kau ai ha uitou mo ʻene kiʻi tama naʻá na nofo ʻi Salepita. ʻI he aʻu mai ki heʻena houa kai fakaʻosí, ne aʻu atu ha tokotaha ʻaʻahi—ko e palōfita ko ʻIlaisiaá. Naʻá ne fai ha kole mātuʻaki anga-kehe. Neongo ʻa e lāuʻilo ki he tuʻutāmaki ʻa e fefiné, naʻá ne kole ange kiate ia ke ne ngaohi ange “ha kiʻi keke” maʻana, ʻo ngāueʻaki ʻa ʻene meʻi lolo mo e meʻi mahoaʻa fakaʻosí. Ka naʻá ne tānaki atu: “He ko eni ʻa e folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo Isileli, Ko e puha mahoaʻa ʻe ʻikai mamoli, pea ko e hina lolo ʻe ʻikai matuku, kaeʻoua ke hoko ʻa e ʻaho ʻe tuku mai ai ʻe Sihova ha ʻuha ki he funga kelekele.”—1 Tuʻi 17:​8-14.

18 Ne mei anga-fēfē haʻo tali ki he kole anga-kehe ko iá? ʻOku ngalingali naʻe ʻiloʻi ʻe he uitou Salepitá ko ʻIlaisiaá ko e palōfita ʻa Sihova, “ʻo fai ʻo hange ko e lea ʻa Ilaisia.” ʻI he founga fē naʻe fai ai ʻe Sihova ʻa e tali ki heʻene ngāue ʻo e anga-talitali kakaí? Naʻá ne tokonaki fakaemana mai ʻa e meʻakai ki he fefiné, ko ʻene tamá, mo ʻIlaisiā he lolotonga ʻa e laʻalaʻaá. (1 Tuʻi 17:​15, 16) ʻIo, naʻe ʻoange ʻe Sihova ki he uitou Salepitá “ʻa e totongi fakapalofita,” neongo naʻe ʻikai ko ha ʻIsileli ia. (Mātiu 10:41) Naʻe toe fakahīkihikiʻi ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻa e uitou ko ʻení ʻi heʻene ʻohake ia ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki he kakai taʻetui ʻo hono koló, ʻa Nasaleti.—Luke 4:​24-26.

19. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku tapua atu ai ʻe he kau fefine Kalisitiane tokolahi he ʻahó ni ʻa e laumālie ʻo e uitou Salepitá, pea ʻoku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Sihova ʻo fekauʻaki mo e faʻahingá ni?

19 ʻI he ʻahó ni, ʻoku tokolahi ʻa e kau fefine Kalisitiane ʻoku nau tapua atu ʻa e laumālie ʻo e uitou Salepitá. Ko e fakatātaá, ʻi he uike taki taha, ko e fanga tuofāfine Kalisitiane taʻesiokitá​—ko e tokolahi ʻo e faʻahinga ko iá ʻoku nau masiva mo maʻu ha ngaahi fāmili ke tokangaʻi—ʻoku nau fakaaʻu atu ʻa e anga-talitali kakaí ki he kau ʻovasia fefonongaʻakí mo honau ngaahi uaifí. ʻOku feʻinasiʻaki ʻa e niʻihi kehe ʻi he ngaahi houa kaí mo e kau faifekau taimi-kakato fakalotofonuá, tokoniʻi ʻa e masivá, pe foaki atu kinautolu pea mo ʻenau ngaahi koloá ʻi ha founga kehe ke poupouʻi ʻa e ngāue ʻo e Puleʻangá. (Luke 21:4) ʻOku fakatokangaʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi feilaulau peheé? ʻAupito! “Talaʻehai ʻoku fai taʻetotonu ʻa e ʻOtua ke ne fakangaloʻi hoʻomou ngaue, mo e ʻofa ki hono huafa naʻe ha ʻiate kimoutolu ʻi hoʻomou tokoni ki he kakai lotu, ʻa ia foki ʻoku mou kei fai.”—Hepelu 6:10.

20. Ko e hā ʻe lave ki ai ʻi he kupu hoko maí?

20 ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe maʻu ʻe ha kau fefine manavahē-ʻOtua ʻe niʻihi ʻa e monū ʻo hono tauhi ʻa Sīsū mo ʻene kau ʻapositoló. ʻI he kupu hoko maí, te tau lāulea ai ki he founga naʻe ʻoatu ai ʻe he kau fefiné ni ʻa e fiefia ki he loto ʻo Sihová, pea te tau fetalanoaʻaki ai ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kau fefine ʻi onopooni ʻoku nau tauhi loto-ʻaufuatō ʻa Sihova, neongo ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻá.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e tohi hohoko ʻo Sīsuú, hangē ko ia naʻe lēkooti ʻe Mātiú, ʻoku lave ai ki he hingoa ʻo e kau fefine ʻe toko fā—ko Tema, Lēhapi, Lute mo Mele. ʻOku fakamahuʻingaʻi lahi kotoa kinautolu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá.—Mātiu 1:​3, 5, 16.

ʻI he Fakamanatú

• Naʻe anga-fēfē hono ʻai ʻe he kau fefine ko ʻení ʻa e loto ʻo Sihová ke fiefiá?

• Sīfila mo Pua

• Lēhapi

• ʻApikale

• Ko e uitou Salepitá

• ʻE malava fēfē ke tokoniʻi fakafoʻituitui kitautolu ʻe he fakalaulauloto atu ki he faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe he kau fefiné ni? Fakatātaaʻi.

[Fakatātā ʻi he peesi 9]

Kuo tauhi ʻa e ʻOtuá ʻe he kau fefine manavahē-ʻOtua tokolahi neongo ʻa e “fekau ʻa e tuʻi”

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Ko e hā ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ai ʻa Lēhapi ʻo e tokotaha naʻá ne maʻu ʻa e tuí?

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga naʻe fakahāhā ʻe ʻApikale ʻokú ke loto ke ke faʻifaʻitakiʻí?

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

ʻOku tapua atu ʻe he kau fefine Kalisitiane tokolahi he ʻahó ni ʻa e laumālie ʻo e uitou Salepitá

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share