LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w03 11/1 p. 19-25
  • Akoʻi ʻe Sihova Talu mei Heʻeku Kei Siʻí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Akoʻi ʻe Sihova Talu mei Heʻeku Kei Siʻí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Muʻaki Tupulaki ʻi he Moʻoni Faka-Tohitapú
  • Kamata ʻi he Ngāue Fakafaifekau Taimi-Kakató
  • Ngāue ʻi he Pēteli Brooklyn
  • Ngaahi Liliu Lalahi ʻi Heʻeku Moʻuí
  • Ngāue ʻi Muli
  • Foki ki Brooklyn
  • Ngāue mei Heʻeku Kei Siʻí ʻo Faai Mai Ai
  • Ko e Ngāue Fakafaifekau Taimi-Kakató​—Feituʻu Kuó Ne Taki Au ki Aí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
  • Ko ha Moʻui Fakakoloa ʻi he Ngāue ʻa Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Kuo Faitāpuekina Au ʻi Heʻeku Ngāue mo e Kau Tangata Fakalaumālie
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • ‘Kuo Mau Fai Pē ʻa e Meʻa Naʻe Totonu ke Mau Faí’
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
w03 11/1 p. 19-25

Talanoa ki he Moʻuí

Akoʻi ʻe Sihova Talu mei Heʻeku Kei Siʻí

FAKAMATALA FAI ʻE RICHARD ABRAHAMSON

“ʻE ʻOtua, kuo ke akoʻi au talu ʻeku siʻi; pea kuo u fakaha hoʻo ngaahi ngaue fakaofo ʻo aʻu ki he taimi ni.” Tuku muʻa ke u fakamatala ki he ʻuhinga ʻoku ʻuhinga makehe ai kiate au ʻa e ngaahi lea ko ia ʻo e Sāme 71:17.

KO ʻEKU faʻeé, ko Fannie Abrahamson, naʻe fetuʻutaki ki ai ʻi he 1924 ʻa e Kau Ako Tohitapú, hangē ko ia naʻe uiʻaki ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he taimi ko iá. Naʻá ku taʻu taha pē ai. ʻI hono akoʻi ki he fineʻeikí ʻa e ngaahi moʻoni faka-Tohitapú, naʻá ne ʻaʻahi leva ki hono ngaahi kaungāʻapí ʻo tala kia kinautolu ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne akó, pea naʻá ne akoʻi foki au mo hoku taʻoketé pea mo hoku tuofefine lahí. Ki muʻa ke u lava ʻo lautohí, naʻá ne tokoniʻi au ke u ako maʻuloto ʻa e ngaahi konga Tohitapu lahi fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻI he konga ki mui ʻo e 1920 tupú, ko ʻemau kulupu Ako Tohitapu ʻi La Grande, ʻi he vahefonua ʻo Oregon, U.S.A., ʻa ia naʻe fāʻeleʻi mo ʻohake ai aú, naʻe kau ki ai ha kau fefine mo e fānau tokosiʻi. Neongo naʻa mau mavahe, naʻe ʻaʻahi mai tuʻo taha pe tuʻo ua ʻi he taʻu kia kimautolu ha kau faifekau fefonongaʻaki, ʻa ia naʻe ʻiloa ko e kau pilikimi. Ko e faʻahingá ni naʻa nau fai ha ngaahi malanga fakalototoʻa, ō mo kimautolu ʻi he ngāue fakafaifekau fale-ki-he-falé, pea fakahaaʻi ha mahuʻingaʻia anga-ʻofa ʻi he fānaú. Naʻe ʻi he haʻohaʻonga ʻo e siʻi faʻahinga ko iá ʻa Shield Toutjian, Gene Orrell, mo John Booth.

ʻI he 1931 naʻe ʻikai ha taha mei heʻemau kulupú naʻe malava ke ne maʻu ʻa e fakataha-lahi ʻi Columbus, Ohio, ʻa ia naʻe ohi ai ʻe he Kau Ako Tohitapú ʻa e hingoa ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ka ko e ngaahi kautahá, hangē ko ia naʻe uiʻaki ʻa e ngaahi fakatahaʻangá ʻi he taimi ko iá, mo e ngaahi kulupu mavahe naʻe ʻikai fakafofongaʻi ʻi he fakataha-lahí naʻa nau fakataha fakafeituʻu ʻi ʻAokosi ʻo e taʻu ko iá ke fai ai ha fakapapau ke tali ʻa e hingoá. Naʻe fai eni ʻe heʻemau kiʻi kulupu ʻi La Grande. ʻI he 1933 leva, ʻi he feingangāue ke tufaki ʻa e kiʻi tohi ko e Crisis, naʻá ku ako maʻuloto ai ha tuʻuaki faka-Tohitapu, pea ko e ʻuluaki taimi ia, naʻá ku faifakamoʻoni toko taha ai mei he fale ki he falé.

Lolotonga ʻa e 1930 tupú, naʻe ʻi ai ha fakafepaki fakautuutu ki heʻemau ngāué. Ke fekuki mo e meʻá ni, naʻe fakakulupu ai ʻa e ngaahi kautahá ki he meʻa naʻe ui ko e ngaahi vahe, ʻa ia naʻe fai ai ʻa e ngaahi ʻasemipilī iiki, pea kau ai ʻi he ngaahi ngāue fakamalanga naʻe ʻiloa ko e ngaahi feingangāue fakavahe, ʻo tuʻo taha pe tuʻo ua ʻi he taʻu. ʻI he ngaahi ʻasemipilī ko ení, naʻe fakahinohinoʻi ai kimautolu ki he ngaahi founga ʻo e malangá pea fakahaaʻi mai ai ʻa e founga ke feangainga anga-fakaʻapaʻapa ai ki he kau polisi naʻa nau kaunoaʻiá. Koeʻuhi naʻe toutou ʻave ʻa e Kau Fakamoʻoní ki he ʻao ʻo ha fakamaau polisi pe ko ha fakamaauʻanga tuʻumaʻu, naʻa mau ʻahiʻahiʻi ai ʻa e fakamatala mei ha lauʻipepa fakahinohino naʻe ui ko e Tuʻutuʻuni ʻo e Hopó. Naʻe teuʻi ʻe he meʻá ni kimautolu ke fekuki ai mo e fakafepakí.

Muʻaki Tupulaki ʻi he Moʻoni Faka-Tohitapú

Naʻá ku tupulaki ʻi hono mahinoʻi ʻa e ngaahi moʻoni faka-Tohitapú pea mo e ʻamanaki makatuʻunga faka-Tohitapu ʻo e moʻui taʻengata ʻi he māmaní ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá. ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻikai ke fakamamafaʻi lahi ʻa e papitaisó ki he faʻahinga naʻe ʻikai te nau maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e pule ʻi hēvani fakataha mo Kalaisí. (Fakahā 5:​10; 14:​1, 3) Neongo ia, naʻe tala mai kia au kapau kuó u fakapapauʻi ʻi hoku lotó ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻe taau ke u hoko ʻo papitaiso. Naʻá ku fai eni ʻi ʻAokosi 1933.

ʻI heʻeku taʻu 12, naʻe fakakaukau ʻa ʻeku faiakó naʻe lelei ʻa ʻeku lea fakahāhaá, ko ia naʻá ne fakaʻaiʻai ʻa e fineʻeikí ke fokotuʻutuʻu ha ako fakalahi maʻaku. Naʻe fakakaukau ʻa e fineʻeikí ʻe tokoni nai eni kiate au ke u tauhi lelei ange ai kia Sihova. Ko ia, naʻá ne totongi ʻa ʻeku ngaahi lēsoní ʻaki hono fai ʻa e fō ʻa e faiakó ʻo feʻunga mo ha taʻu. Naʻe fakamoʻoniʻi ʻa e ʻaonga ʻa e akó ki heʻeku ngāue fakafaifekaú. ʻI heʻeku taʻu 14, naʻe lōmekina au ʻe he mofi huí, ʻa ia naʻe ʻikai te u ako ai ʻo laka hake he taʻu ʻe tahá.

ʻI he 1939 naʻe haʻu ai ha faifekau taimi-kakato ko hono hingoá ko Warren Henschel ki homau feituʻú.a ʻI he fakalaumālié, ko ha taʻokete ia kiate au, ʻi heʻene ʻave au ʻi ha ngaahi ʻaho lōloa ʻi he malaʻe fakafaifekaú. Naʻá ne tokoniʻi vave au ke u kamata ʻi he ngāue tāimuʻá ʻi ha vahaʻa taimi kuo fakataimitēpileʻi, ko ha founga fakataimi ʻo e ngāue fakafaifekau taimi-kakató. ʻI he faʻahitaʻu māfana ko iá, naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻemau kulupú ko ha kautaha. Naʻe fakanofo ai ʻa Warren ko ha sevāniti fakaekautaha, pea naʻe fakanofo au ko ha faiako Ako Taua Leʻo. ʻI he mavahe ʻa Warren ke ngāue ʻi Pētelí, ʻa e ʻuluʻi ʻapitanga fakavahaʻapuleʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Brooklyn, Niu ʻIoké, naʻá ku hoko ai ko ha sevāniti fakaekautaha.

Kamata ʻi he Ngāue Fakafaifekau Taimi-Kakató

Ko e fatongia fakalahi ʻo e ngāue ko ha sevāniti fakaekautahá naʻá ne fakaivimālohiʻi lahi ange ai ʻeku holi ke kau ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakato tuʻumaʻú, ʻa ia naʻá ku fai ia ʻi hoku taʻu 17 hili ʻeku fakakakato ʻa hoku taʻu hono tolu ʻi he akoʻanga māʻolungá. Naʻe ʻikai kau ʻa e tangataʻeikí ʻi heʻemau tui fakalotú, ka ko ha tokotaha tokonaki lelei ia ki homau fāmilí pea ko ha tangata ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻolunga. Naʻá ne loto ke u ʻalu ki he kolisí. Ko ia, naʻá ne pehē, ʻe lava ke u fai ʻa e meʻa naʻá ku filí, kehe pē ke ʻoua te u fakafalala ange kiate ia ki he nofoʻangá mo e meʻakaí. Ko ia naʻá ku kamata ai ke tāimuʻa ʻi Sepitema 1, 1940.

ʻI heʻeku mavahe mei ʻapí, naʻe ʻai au ʻe heʻeku faʻeé ke u lau ʻa e Palovepi 3:​5, 6 (PM): “Falala kia Jihova aki ho loto kotoa; bea oua naa ke faaki ki ho boto oou. Ke ke fakaogoogo kiate ia i ho hala kotoabe, bea e fakatonutonu eia ho gaahi aluaga.” Ko e falala maʻu pē kia Sihová, ko e moʻoni, kuo hoko ia ko ha tokoni lahi kiate au.

ʻIkai fuoloa, naʻá ku kau fakataha ai mo Joe pea mo Margatet Hart ʻi he ngāue fakafaifekau ʻi he tokelau-lotoloto ʻo e Vahefonua Uāsingatoní. Naʻe kehekehe ʻa e feituʻu ngāué—ko e ngaahi faama pulu, ngaahi faama sipi, ngaahi nofoʻanga ʻInitia Kula, pea pehē ki he fanga kiʻi kolo mo e ngaahi vīlisi lahi. ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1941, naʻe vaheʻi ai au ke hoko ko e sevāniti fakaekautaha ʻi he fakatahaʻanga ʻi Wenatchee, Uāsingatoni.

ʻI he taha ʻo ʻemau ngaahi ʻasemipilī ʻi Walla Walla, Uāsingatoní, naʻá ku ngāue ai ko ha tokotaha fakanofonofo, ʻi hono talitali lelei ʻa e faʻahinga ko ia naʻa nau hū mai ki he holó. Naʻá ku fakatokangaʻi atu ai ha tokoua kei siʻi ʻokú ne fāinga ʻo ʻikai lavameʻa ʻi hono ʻai ke ngāue ʻa e meʻa fakaongo leʻo-lahí. Ko ia, naʻá ku fokotuʻu ange ai ke ne fai ʻe ia ʻeku ngāué, pea te u fai ʻe au haʻaná. ʻI he taimi naʻe foki mai ai ʻa e sevāniti fakafeituʻú, ko Albert Hoffman, ʻo sio naʻá ku mavahe mei heʻeku ngāué, naʻá ne fakamatala mai kiate au fakataha mo ha malimali anga-fakakaumeʻa ʻa e mahuʻinga ʻo e pipiki ki hoto vāhenga-ngāué kae ʻoua kuo toki fakahinohino mai ha ngāue kehe. Kuó u manatuʻi ʻa ʻene akonakí talu mei ai.

ʻI ʻAokosi 1941, naʻe palani ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha fuʻu fakataha-lahi ʻi St. Louis, Missouri. Naʻe hanga ʻe Joe mo Margaret Hart ʻo ʻaaʻi ʻena muiʻi lolí ʻo fokotuʻu ai ʻa e ngaahi sea. Ko e toko 9 ʻo kimautolu kau tāimuʻá naʻa mau fononga ʻi he kilomita ʻe 2,400 ki St. Louis ʻi he loli ko iá. Naʻe feʻunga mo ha uike nai ʻa e ʻalu atú pea toe pehē ki he fokí. ʻI he fakataha-lahí, naʻe fakafuofua ai ʻe ha polisi naʻe toko 115,000 ʻa e tumutumu ʻo e maʻu fakatahá. Neongo ko e maʻu fakatahá ʻoku ngalingali naʻe siʻi ange ia ai, ʻoku fakapapauʻi naʻe laka hake ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻi he ʻIunaite Seteté ʻi he toko 65,000 ʻi he taimi ko iá. Ko e fakataha-lahí naʻe ʻi ha tuʻunga māʻolunga fakalaumālie moʻoni.

Ngāue ʻi he Pēteli Brooklyn

Hili ʻa e foki ki Wenatchee, naʻá ku maʻu ai ha tohi ʻo kole mai ke u haʻu ʻo ngāue ʻi he Pēteli Brooklyn. ʻI heʻeku aʻu ki ai ʻi ʻOkatopa 27, 1941, naʻe ʻave au ki he ʻōfisi ʻo Nathan H. Knorr, ko e ʻovasia ʻo e fale pulusí. Naʻá ne fakamatalaʻi mai kiate au ʻi he anga-lelei ʻa e tuʻunga ʻo Pētelí pea fakamamafaʻi ko e pipiki ofi kia Sihová naʻe mātuʻaki fiemaʻu ia ki hono ʻai ke lavameʻa ʻa e moʻui ʻi aí. Naʻe ʻave leva au ki he Potungāue Fakaheká ʻo ʻai ke u ngāue ki hono haʻi ʻa e ngaahi puha tohí ki hono fakaheká.

ʻI Sanuali 8, 1942, naʻe mate ai ʻa Joseph Rutherford, ʻa ia naʻe takimuʻa ʻi he lotolotonga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi māmani lahí. ʻI he ʻaho ʻe nima ki mui aí naʻe fili ai ʻe he kau talēkita ʻo e Sōsaietí ʻa Tokoua Knorr ke ne fetongi ia. ʻI he taimi naʻe fakahaaʻi ai eni ki he fāmili Pētelí ʻe W. E. Van Amburgh, ko e sekelitali tauhi paʻanga fuoloa ʻa e Sōsaietí, naʻá ne pehē: “ʻOku lava ke u manatuʻi ʻa e taimi naʻe mate ai ʻa C. T. Russell [ʻi he 1916] pea fetongi ʻe J. F. Rutherford. Naʻe hokohoko atu ʻe he ʻEikí hono tataki mo ʻai ke lakalakaimonū ʻEne ngāué. ʻI he taimi ní, ʻoku ou ʻamanekina kakato ʻe ngaʻunu ki muʻa ʻa e ngāué ʻia Nathan H. Knorr ʻi heʻene hoko ko e palesitení koeʻuhi ko e ngāue eni ʻa e ʻEikí, ʻo ʻikai ʻa e tangatá.”

ʻI Fepueli 1942, naʻe fanongonongo ai ʻe kamata ʻa e “Koosi Fakalakalaka ʻi he Ngāue Fakafaifekau Fakateokalatí.” Naʻe faʻufaʻu ia ke akoʻi ʻa e faʻahinga ʻi Pētelí koeʻuhi ke fakaleleiʻi ʻenau malava ke fai ʻa e fekumi ʻi he ngaahi kaveinga faka-Tohitapú, fokotuʻutuʻu lelei ʻenau fakamatalá, pea fakahoko ola lelei ia. ʻI he tokoni ʻa hoku akoʻi ki muʻa ki he lea fakahāhaá, naʻá ku malava ai ke fai ʻa e fakalakalaka vave ʻi he polokalamá.

ʻIkai fuoloa, naʻe vaheʻi au ki he Potungāue Ngāué, ʻa ia ʻokú ne tokangaʻi ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻi he ʻIunaite Seteté. Ki mui he taʻu ko iá, naʻe fakapapauʻi ai ke toe fokotuʻu ha polokalama ki he kau faifekaú ke nau ʻaʻahi ai ki he ngaahi kautaha ʻa e Kau Fakamoʻoní. ʻI he faai mai ʻa e taimí, ko e kau faifekau fefonongaʻaki ko ení, naʻe ui ko e kau sevāniti ki he fanga tokouá, naʻe hoko ʻo ui ai ko e kau ʻovasia sēketi. Lolotonga ʻa e faʻahitaʻu māfana ʻo e 1942, naʻe fokotuʻutuʻu ai ha koosi ʻi Pēteli ke akoʻi ʻa e fanga tokouá ki he faʻahinga ngāue fakafaifekau ko ení, pea naʻá ku maʻu ʻa e monū ke ʻi he haʻohaʻonga ʻo e faʻahinga ko ia ne nau maʻu ʻa e akó. ʻOku ou manatuʻi tautefito ko Tokoua Knorr, ʻa e taha ʻo e kau faiakó, naʻá ne fakamamafaʻi mai kia kimautolu ʻa e poini ko ení: “ʻOua ʻe feinga ke fakahōhōʻiaʻi ʻa e tangatá. Te mou iku ai ʻo ʻikai fakahōhōʻiaʻi ha taha. Fakahōhōʻiaʻi ʻa Sihova, pea te mou fakahōhōʻiaʻi ai ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku nau ʻofa kia Sihová.”

Naʻe fakahoko ʻa e ngāue fefonongaʻakí ʻi ʻOkatopa 1942. Ko e niʻihi ʻo kimautolu ʻi Pētelí ne mau kau ai ʻi he ngaahi fakaʻosinga uike ʻe niʻihi, ʻi he ʻaʻahi ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi he kilomita ʻe 400 ʻo e Kolo Niu ʻIoké. Naʻa mau vakaiʻi ʻa e ngāue fakamalanga ʻa e fakatahaʻangá pea mo e maʻu fakatahá, fai ha fakataha mo e faʻahinga naʻa nau tokangaʻi ʻa e ngaahi fatongia ʻi he fakatahaʻangá, fai ha malanga ʻe taha pe ua, pea ngāue ʻi he ngāue fakafaifekaú fakataha mo e Kau Fakamoʻoni fakalotofonuá.

ʻI he 1944, naʻá ku ʻi he haʻohaʻonga ai ʻo e faʻahinga mei he Potungāue Ngāué naʻe fekauʻi ki he ngāue fefonongaʻakí ki he vahaʻa taimi ko e māhina ʻe ono, ʻo ngāue ʻi Delaware, Maryland, Pennsylvania, mo Virginia. Ki mui ai, ʻi ha ngaahi māhina siʻi, naʻá ku ʻaʻahi ai ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi Connecticut, Massachusetts, mo Rhode Island. ʻI he foki ki Pētelí, naʻá ku ngāue konga taimi ai ʻi he ʻōfisí mo Tokoua Knorr mo ʻene sekelitalí ko Milton Henschel, ʻa ia naʻá ku hoko ai ʻo maheni mo ʻetau ngāue ʻi māmani lahí. Naʻá ku toe ngāue ʻi he ʻŌfisi Tauhi Paʻangá ʻi he malumalu ʻo e tokangaʻi ʻe W. E. Van Amburgh mo hono tokoní, ko Grant Suiter. Pea ʻi he 1946, naʻe fokotuʻu ai au ko e ʻovasia ki ha ngaahi ʻōfisi ʻi Pēteli.

Ngaahi Liliu Lalahi ʻi Heʻeku Moʻuí

Lolotonga ʻa e ngāue ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻi he 1945, naʻá ku hoko ai ʻo maheni mo Julia Charnauskas ʻi Providence, Rhode Island. ʻI he vaeuʻanga ʻo e 1947 naʻá ma fakakaukau ai ke ma mali. Naʻá ku ʻofa lahi ʻaupito ʻi he ngāue Pētelí, neongo ʻi he taimi ko iá, naʻe ʻikai ha fokotuʻutuʻu ia ke ʻomai ha hoa mali ke ngāue ʻi ai. Ko ia ʻi Sanuali 1948, naʻá ku mavahe ai mei Pēteli, pea naʻá ku mali ai mo Julia (Julie). Naʻá ku maʻu ha ngāue konga taimi ʻi ha supamāketi ʻi Providence, pea naʻá ma kamata fakataha ʻema ngāue fakafaifekau tāimuʻá.

ʻI Sepitema 1949, naʻe fakaafeʻi ai au ke u fai ʻa e ngāue fakasēketí ʻi he tokelau-hihifo ʻo Wisconsin. Ko ha liliu lahi ia kia Julie mo au ke malanga ʻi he meimei fanga kiʻi kolo iiki mo e ngaahi feituʻu ʻuta ʻo e ngaahi feituʻu ngaohiʻanga pata mo e sīsí. Ko e ngaahi faʻahitaʻu momokó naʻe lōloa mo momoko, fakataha mo e ngaahi uike lahi ʻo e tikilī selisiasi -20 pe ʻi lalo ai ʻa e fua māfaná pea lahi ʻa e sinoú. Naʻe ʻikai haʻama kā. Kae kehe, naʻe fakaheka maʻu pē kimaua ʻe ha taha ki he fakatahaʻanga hono hokó.

Taimi nounou mei heʻeku kamata ʻa e ngāue fakasēketí, naʻe ʻi ai ʻemau ʻasemipilī sēketi. ʻOku ou manatuʻi ʻeku vakaiʻi tōtōivi ke sio naʻe tokangaʻi ʻa e ngāue kotoa pē, ʻa ia naʻá ne ʻai ʻa e niʻihi ke nau kiʻi ilifia. Ko ia naʻe fakamatalaʻi anga-ʻofa mai ʻe he ʻovasia fakavahé, ko Nicholas Kovalak, ʻo pehē, ko e fanga tokoua fakalotofonuá ne nau anga ki hono tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻá ʻi he founga pē ʻanautolú pea ʻoku fiemaʻu kiate au ke ʻoua te u feinga ke fai ʻa e ngaahi meʻá ʻi ha tuʻunga fakaikiiki pehē. Ko e faleʻi ko iá naʻe ʻaonga ia kiate au ʻi heʻeku feangainga mo e ngaahi vāhenga-ngāue lahi talu mei ai.

ʻI he 1950, naʻá ku maʻu ai ha vāhenga-ngāue fakataimi—ke tokangaʻi ʻa hono tokonaki ʻo e ngaahi nofoʻanga ki he kau fakafofonga ki he ʻuluaki ʻo ʻetau ngaahi fakataha-lahi lalahí ʻi he Sitētiume Yankee ʻi he Kolo Niu ʻIoké. Ko e fakataha-lahí ko ha meʻa fakafiefia ia mei he kamatá ki heʻene ʻosi, fakataha mo e kau fakafofonga mei he ngaahi fonua ʻe 67 pea mo ha tumutumu ʻo e kau maʻu fakataha ʻe toko 123,707! Hili ʻa e fakataha-lahí, naʻá ku toe foki mo Julie ki heʻema ngāue fakafaifekau fefonongaʻakí. Naʻá ma mātuʻaki fiefia ʻi he ngāue fakasēketí. Kae kehe, naʻá ma ongoʻi ʻoku totonu ke hokohoko atu ʻema fakafaingamālieʻi kimauá. Ko ia ʻi he taʻu taki taha, naʻá ma faile ai ha ngaahi tohi kole fakatouʻosi ki Pēteli pea ki he ngāue fakamisinalé. ʻI he 1952 naʻá ma fiefia ai ke maʻu ha fakaafe ke kau ki he kalasi hono 20 ʻo e Akoʻanga Tohitapu Taua Leʻo ko Kiliatí, ʻa ia naʻá ma maʻu ai ha ako ki he ngāue fakamisinalé.

Ngāue ʻi Muli

ʻI heʻema maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻi he 1953, naʻe vaheʻi ai kimaua ki Pilitānia, ʻa ia naʻá ku ngāue ai ʻi he ngāue fakavahé ʻi he fakatonga ʻo ʻIngilaní. Hili ʻa e ʻi he ngāue ko ení ʻo siʻi hifo he taʻu ʻe tahá, ʻa ia naʻá ku fiefia lahi ai mo Julie, naʻe fakaʻohovaleʻi kimaua ʻe ha vāhenga-ngāue naʻá ma maʻu ke hiki ki Tenimaʻake. Naʻe ʻi ai ha fiemaʻu ʻi Tenimaʻake ki hano tokangaʻi foʻou ʻo e ʻōfisi vaʻá. Koeʻuhi naʻá ku ofi ai pea naʻá ku maʻu ʻa e ako ki he ngāue peheé ʻi Brooklyn, naʻe ʻave ai au ke tokoni. Naʻá ma heka vaka ki Netaleni, pea mei ai naʻá ma heka lēlue ai ki Copenhagen, Tenimaʻake. Naʻá ma aʻu ki ai ʻi ʻAokosi 9, 1954.

Ko e taha ʻo e ngaahi palopalema ke feangai mo iá ko e ʻikai malava ha tokosiʻi ʻi he ngaahi tuʻunga fua fatongiá ke tali ʻa e tataki mei he ʻuluʻi ʻapitanga ʻi Brooklyn. Pehē foki, ko e toko tolu ʻi he toko fā ʻa ia naʻa nau liliu ʻetau ʻū tohí ki he lea faka-Tenimaʻaké ne nau mavahe mei Pēteli pea iku ʻo tuku ʻa e feohi mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ka naʻe tali ʻe Sihova ʻemau ngaahi lotú. Ko e ongo tāimuʻa ʻe toko ua, ko Jørgen mo Anna Larsen, ʻa ia naʻá na fai ha ngāue liliu konga taimi, naʻá na fakafaingamālieʻi taimi-kakato kinaua. Ko e liliu ʻo ʻetau ʻū makasiní ki he faka-Tenimaʻaké naʻe hokohoko atu ia ʻo ʻikai hala ha ʻīsiu. Ko e ongo meʻa Larsen ʻokú na kei ʻi he Pēteli ʻi Tenimaʻaké, pea ko Jørgen ʻa e kouʻotineita ʻo e Kōmiti Vaʻá.

Ko ha matavai moʻoni ʻo e fakalototoʻá ʻi he ngaahi muʻaki taʻu ko iá ko e ngaahi ʻaʻahi tuʻumaʻu ʻa Tokoua Knorr. Naʻá ne vaheʻi ʻa e taimi ke tangutu ai ʻo talanoa, ʻo fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe hokosia ʻa ia naʻe ʻomai ai ʻa e fakamaama ki he founga ke feangainga ai mo e ngaahi palopalemá. Lolotonga ha ʻaʻahi ʻi he 1955, naʻe fakapapauʻi ai ʻoku totonu ke mau langa ha vaʻa foʻou fakataha mo e ngaahi fale pulusi koeʻuhi ke mau lava ai ʻo faʻu ʻa e ʻū makasini ki Tenimaʻaké. Naʻe maʻu ha kelekele ʻi he tuʻa kolo fakatokelau ʻo Copenhagen, pea ʻi he aʻu mai ki he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1957, ne mau hiki ai ki ha fale ne langa foʻou. Ko Harry Johnson, ʻa ia ko ia mo hono uaifí, ko Karin, naʻá na toki aʻu mai ki Tenimaʻake hili ʻena maʻu tohi fakamoʻoni ako mei he kalasi hono 26 ʻa Kiliatí, naʻá ne tokoni ki hono fokotuʻu ʻemau mīsini pulusí mo hono fakalelé.

Ne mau fakaleleiʻi ʻemau kautaha ki hono fai ʻa e ngaahi fakataha-lahi lalahi ʻi Tenimaʻaké, pea ko e taukei naʻá ku maʻu lolotonga ʻa e ngāue fakataha ʻi he ngaahi fakataha-lahi ʻi he ʻIunaite Seteté naʻe fakamoʻoniʻi ʻa ʻene ʻaongá. ʻI he 1961 ko ʻemau fuʻu fakataha-lahi fakavahaʻapuleʻanga ʻi Copenhagen naʻá ne talitali ʻa e kau fakafofonga mei he ngaahi fonua laka hake he 30. Ko e tumutumu ʻo e maʻu fakatahá ko e toko 33,513. ʻI he 1969, ne mau talitali ai ʻa e meʻa naʻe fakamoʻoniʻi ko e lahi taha ia ʻi he kotoa ʻo e ngaahi fakataha-lahi naʻe fai ʻi Sikenitinēviá, fakataha mo ha tumutumu ʻo e maʻu fakatahá ko e toko 42,073!

ʻI he 1963, naʻe fakaafeʻi ai au ke u kau ki he kalasi hono 38 ʻa Kiliatí. Ko ha koosi feʻunuʻaki māhina ʻe hongofulu eni naʻe faʻufaʻu tautefito ki hono akoʻi ʻa e kau ngāue vaʻá. Ko ha meʻa fakafiefia ia ke toe fakataha mo e fāmili Pēteli Brooklyn pea ke maʻu ʻaonga mei he taukei ʻa e faʻahinga kuo nau ngāue ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻi hono tokangaʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻi he ʻuluʻi ʻapitangá.

Hili ʻa e koosi ako ko ení, naʻá ku foki ki Tenimaʻake ke hokohoko atu hono tokangaʻi ʻa e ngaahi fatongia ʻi aí. Tānaki atu ki ai, naʻá ku maʻu ʻa e monū ʻo e ngāue ko ha ʻovasia sone, ʻi he ʻaʻahi ki he ngaahi vaʻa ʻi ʻIulope hihifo mo ʻIulope Tokelaú ke ʻoange ki he kau ngāue ʻi aí ʻa e fakalototoʻa pea tokoniʻi kinautolu ke fakahoko honau ngaahi fatongiá. Ki muí ni mai ne u fai ai ʻa e ngāué ni ʻi ʻAfilika Hihifo mo e Kalipiané.

ʻI he konga ki mui ʻo e 1970 tupú, naʻe kamata ai ʻa e fanga tokoua ʻi Tenimaʻaké ke kumi ha feituʻu ʻa ia ʻe lava ke langa ai ha fale lalahi ange ki hono fakalahi ʻo e ngāue liliú mo e pulusí. Naʻe maʻu ha konga kelekele lelei ʻi he kilomita nai ʻe 60 ʻi he hihifo ʻo Copenhagen. Fakataha mo e niʻihi kehe, naʻá ku ngāue ai ʻi hono palani mo hono tisaini ʻo e fale foʻou ko ení, pea ko Julie mo au naʻá ma fakatuʻotuʻa atu ke nofo mo e fāmili Pētelí ʻi hono ʻapi lelei foʻoú. Kae kehe, naʻe ʻikai ke hoko ʻo pehē ʻa e ngaahi meʻá.

Foki ki Brooklyn

ʻI Nōvema 1980, naʻe fakaafeʻi ai ʻa Julie mo au ke ma ngāue ʻi he Pēteli ʻi Brooklyn, ʻa ia naʻá ma aʻu ki ai ʻi he konga ki muʻa ʻo Sanuali 1981. Naʻá ma ʻi homa taʻu 50 tupu lahí ʻi he taimi ko iá, pea hili ʻa e ngāue ʻi he meimei vaeua ʻo ʻema moʻuí mo siʻoma fanga tokoua mo e tuofāfine ʻi Tenimaʻaké, naʻe ʻikai faingofua kia kimaua ke foki ki he ʻIunaite Seteté. Neongo ia, naʻe ʻikai te ma nōfoʻi ʻi he feituʻu naʻá ma saiʻia ke ʻi aí ka naʻá ma feinga ke tokangataha ki homa ngaahi vāhenga-ngāue fakamuimuí mo e hā pē ha ngaahi pole ʻe hoko mai ai.

Naʻá ma aʻu ki Brooklyn ʻo nofo ai. Naʻe vaheʻi ʻa Julie ki he ʻōfisi ʻakauní, ki hono fai ʻa e ngāue tatau mo ia naʻá ne fai ʻi Tenimaʻaké. Naʻe vaheʻi au ki he Potungāue Faitohí ke tokoni ki hono fakataimitēpileʻi ʻa e faʻu ʻo ʻetau ʻū tohí. Ko e konga ki muʻa ʻo e 1980 tupú ko ha taimi ia ʻo e liliu ʻi heʻemau ngaahi ngāue ʻi Brooklyn, ʻi heʻemau hiki mei hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi taipé mo e taipe ngāueʻaki ʻa e pulu velá ki he ngāueʻaki ʻa e komipiutá mo e pulusi offset. Naʻe ʻikai te u ʻiloʻi ha meʻa fekauʻaki mo e ngaahi komipiutá ka naʻá ku maʻu ha mahino fekauʻaki mo e ngaahi founga fakakautahá pea mo e ngāue mo e kakaí.

Taimi nounou pē mei ai, naʻe ʻi ai ha fiemaʻu ke fakaivimālohiʻi ʻa e kautaha ʻo e Potungāue ʻĀtí ʻi heʻemau hiki ki he pulusi fakalanu offset pea mo hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi fakatātā mo e ngaahi tā fakalanú. Neongo naʻe ʻikai haʻaku taukei ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha ʻātí, naʻe lava ke u tokoni ki he fokotuʻutuʻú. Ko ia naʻá ku maʻu ai ʻa e monū ʻo hono tokangaʻi ʻa e potungāue ko iá ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe hiva.

ʻI he 1992, naʻe vaheʻi ai au ke tokoni ki he Kōmiti Pulusi ʻa e Kulupu Pulé pea hiki mei ai ki he ʻŌfisi Tauhi Paʻangá. ʻOku ou hokohoko atu heni ʻa e ngāue ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi ngāue fakapaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

Ngāue mei Heʻeku Kei Siʻí ʻo Faai Mai Ai

Mei he muʻaki taimi ʻo ʻeku kei siʻí pea ʻi he lolotonga ʻa e taʻu ʻe 70 ʻo e ngāue fakatapuí, kuo akoʻi anga-kātaki ai au ʻe Sihova fakafou ʻi heʻene Folofolá, ʻa e Tohitapú, pea mo e fanga tokoua tokoni lahi ʻi heʻene kautaha fakaofó. Kuó u fiefia ʻi he taʻu laka hake he 63 ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató, laka hake ʻi he taʻu ʻe 55 ʻo e ngaahi taʻu ko iá mo hoku uaifi mateakí, ʻa Julie. Ko e moʻoni, ʻoku ou ongoʻi ʻoku faitāpuekina lahi au ʻe Sihova.

ʻI he 1940 ʻi heʻeku mavahe mei ʻapi ke hū ki he ngāue tāimuʻá, naʻe fakakataʻaki ʻe heʻeku tamaí ʻa ʻeku filí ʻo ne pehē: “Foha, ʻi he taimi ʻo hoʻo mavahe ke fai ení, ʻoua te ke fakakaukau ʻe lava ke ke foki vave mai kiate au ki ha tokoni.” ʻI he kotoa ʻo e ngaahi taʻú, naʻe ʻikai ʻaupito pau ke u fai ia. Kuo tokonaki nima-homo ʻa Sihova ki heʻeku ngaahi fiemaʻú, ʻo faʻa fakafou ʻi he kaungā Kalisitiane tokoni lahi. Ki mui ai, naʻe hoko ʻa ʻeku tamaí ʻo tokaʻi ʻetau ngāué, pea aʻu ʻo ne fai ha fakalakalaka ʻi hono ako ʻa e moʻoni faka-Tohitapú ki muʻa ke ne mate ʻi he 1972. Ko e fineʻeikí, ʻa ia naʻá ne maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui fakahēvaní, naʻe hokohoko atu ʻene tauhi faitōnunga kia Sihová ʻo aʻu ki heʻene maté ʻi he 1985, ʻi hono taʻu 102.

Neongo ʻoku malanga hake ʻa e ngaahi palopalema ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató, ko Julie mo au kuo ʻikai ʻaupito te ma fakakaukau ke mavahe mei homa vāhenga-ngāué. Kuo fakaivia maʻu pē kimaua ʻe Sihova ʻi he fakapapau ko ení. Naʻa mo e taimi naʻe hoko ai ʻo motuʻa ʻeku ongo mātuʻá, ko hoku tuofefiné, ko Victoria Marlin, naʻá ne fie tokoni ʻo ne tokangaʻi anga-ʻofa kinaua. ʻOkú ma houngaʻia loloto ki heʻene tokoni ʻofá, ʻa ia kuo tokoni ai kia kimaua ke ma hokohoko atu ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató.

Kuo poupouʻi mateaki au ʻe Julie ʻi he kotoa ʻo homa vāhenga-ngāué, ʻi he vakai ki he meʻá ni ko e konga ia ʻo ʻene fakatapui ʻaʻana kia Sihová. Pea neongo ʻoku ou taʻu 80 he taimí ni pea hokosia ha ngaahi palopalema fakaemoʻuilelei, ʻoku ou ongoʻi ʻoku faitāpukeina lahi au ʻe Sihova. ʻOku ou maʻu ʻa e fakalototoʻa lahi mei he tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia ʻi he hili ʻene fanongonongo naʻe akoʻi ia ʻe he ʻOtuá talu mei heʻene kei siʻí, naʻá ne kōlenga, ‘Pea ʻoua foki, Elohimi, te ke liʻaki kita, ʻi he to mai ʻa e motuʻá kae ʻoua ke u fakaha ki he fuʻu fononga ʻoku laka maí hoʻo mafimafí.’—Sāme 71:​17, 18.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko Warren ko e taʻokete ia ʻo Milton Henschel, ʻa ia naʻe ngāue ʻi he taʻu lahi ko ha mēmipa ʻo e Kulupu Pule ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

[Fakatātā ʻi he peesi 20]

Mo e fineʻeikí ʻi he 1940, ʻi he taimi naʻá ku kamata ngāue tāimuʻa aí

[Fakatātā ʻi he peesi 21]

Mo e kaungā tāimuʻa ko Joe pea mo Margaret Hart

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

ʻI homa ʻaho malí ʻi Sanuali 1948

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

ʻI he 1953, mo e kaungā kalasi ʻi Kiliatí. Mei he toʻohemá ki he toʻomataʻú: Don mo Virginia Ward, Geertruida Stegenga, Julie mo au

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

Mo Frederick W. Franz pea mo Nathan H. Knorr ʻi Copenhagen, Tenimaʻake, 1961

[Fakatātā ʻi he peesi 25]

Mo Julie he ʻahó ni

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share