LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w03 12/15 p. 9-13
  • Naʻa Nau Kumi ki he Hala Fāsiʻí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Naʻa Nau Kumi ki he Hala Fāsiʻí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻIkai ha Fakamālohi—ʻIkai ha Fakangaloku
  • Ko ha Fakamaama ʻo e Kuohilí
  • Mei he Fāʻūtahá ki he Taʻefāʻūtaha
  • Tala Fakahāhā pea Fakatangaʻi
  • Ko e ʻAi Valá mo e Teuteú ʻa Hoku Tūkiaʻangá
    ʻĀ Hake!: Ko e ʻAi Valá mo e Teuteú ʻa Hoku Tūkiaʻangá
  • Ko e “Kāinga Pōlaní”—Ko e Hā Naʻe Fakatangaʻi Ai Kinautolú?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • ʻOku Leleiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi he Ngaahi Paati Kotoa Pē?
    Ako mei he Faiako Lahí
  • Ko e Kau Uolotenisesí—Mei he Lotu Heé ki he Tui Palotisaní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
w03 12/15 p. 9-13

Naʻa Nau Kumi ki he Hala Fāsiʻí

ʻI HE meimei taʻu ʻe 550 kuohilí, ko ha fanga kiʻi kulupu naʻe taku ko e kau Kalisitiane ʻi Prague, Chelčice, Vilémov, Klatovy, pea mo e ngaahi kolo lalahi kehe ʻa ia ʻoku ui he taimí ni ko e Lepupilika Sekí naʻa nau mavahe mei honau ngaahi ʻapí. Naʻa nau nofo ofi ki he kolo ko Kunwald, ʻi ha teleʻa ʻi he tokelau-hahake ʻo Pohēmiá, ʻa ia naʻa nau langa ai ʻa e fanga kiʻi fale iiki, ngoueʻi ʻa e kelekelé, lau ʻenau Tohitapú, pea ui kinautolu ko e Fāʻūtaha ʻa e Fanga Tokouá, pe Unitas Fratrum ʻi he faka-Latiná.

Naʻe kau ʻi he kau nofo foʻoú ʻa e kakai mei he ngaahi ʻātakai kehekehe. Naʻe ʻi ai ʻa e lāuvale, kau nōpele, kau ako ʻunivēsiti, koloaʻia mo e masiva, tangata mo e fefine, kau uitou mo e kau paea, ʻa ia naʻa nau maʻu ha holi tatau. “Naʻa mau lotu ki he ʻOtuá Tonu,” ko ʻenau tohí ia, “ʻo kōlenga kiate ia ke ne fakahā mai kia kimautolu ʻa Hono finangalo maʻongoʻongá ʻi he meʻa kotoa pē. Naʻa mau loto ke ʻaʻeva Heʻene ngaahi foungá.” Ko e moʻoni, ko e Fāʻūtaha ʻa e Fanga Tokoua ko ení, pe ko e Fanga Tokoua Sekí, hangē ko ia ne uiʻaki ki mui ʻa e kolo ʻo e kau tui ko ení, naʻa nau kumi ki he ‘hala fāsiʻi ʻoku fakatau ki he moʻuí.’ (Mātiu 7:​13, 14) Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoni faka-Tohitapu naʻe ʻiloʻi heʻenau fekumí? Naʻe anga-fēfē ʻa e kehe ʻenau ngaahi tuí mei he tui ko ia naʻe tali ʻi he kuonga ko iá, pea ko e hā ʻe lava ke tau ako meia kinautolú?

ʻIkai ha Fakamālohi—ʻIkai ha Fakangaloku

Naʻe tokoni ʻa e ngaahi ngaʻunu fakalotu ʻe niʻihi ʻi he vaeuaʻanga ʻo e senituli hono 15 ki hono faʻu ʻo e Fāʻūtaha ʻa e Fanga Tokouá. Ko e taha ai ko e Uolotenisesí, ko ha ngaʻunu fakalotu ʻi he senituli hono 12. ʻI he kamatá, naʻe holomui ʻa e Kau Uolotenisesí mei he tui Katolika Lomá, ʻa e lotu ʻa e Puleʻangá ʻi ʻIulope Lotolotó. Kae kehe, ki mui ai, naʻa nau foki fakakonga ki he ngaahi akonaki faka-Katoliká. Ko ha kulupu ʻiloa ʻe taha ko e kau Hūsaití, ko e kau muimui ʻo Sione Hasi. Naʻa nau fakafofongaʻi ʻa e lotu ʻo e tokolahi ʻo e kakai Sekí, ka naʻe ʻikai ʻaupito te nau fāʻūtaha. Ko e kulupu ʻe taha naʻa nau fakafepakiʻi ʻa e ngaahi ʻīsiu fakasōsialé, lolotonga ia naʻe ngāueʻaki ʻe ha kulupu ia ʻe taha ʻa e lotú ke laka ki muʻa ai ʻenau ngaahi taumuʻa fakapolitikalé. Ko e Fanga Tokouá naʻe toe tākiekina kinautolu ʻe he ngaahi kulupu tui ki he mileniumé pea pehē ki he kau mataotao Tohitapu fakalotofonuá pea mo mulí.

Ko Pita Selisikī (1390 nai-1460 nai), ʻa e mataotao faka-Tohitapu mo e fakalelei-lotu Sekí, naʻá ne alāanga mo e ngaahi akonaki ʻa e kau Uolotenisesí mo e kau Hūsaití. Naʻá ne talitekeʻi ʻa e kau Hūsaití ʻi he founga fakamālohi ne iku ki ai ʻenau ngaʻunú, peá ne tafoki mei he kau Uolotenisesí koeʻuhi ko ʻenau tuʻu fakangalokú. Naʻá ne fakahalaiaʻi ʻa e taú ʻo pehē ʻoku taʻefakakalisitiane. Naʻá ne ongoʻi ko e “lao ʻa Kalaisi” ʻoku totonu ke ne puleʻi ha Kalisitiane, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ikuʻanga ʻe hoko aí. (Kaletia 6:2; Mātiu 22:​37-39) ʻI he 1440, naʻe hiki ai ʻe Selisikī ʻene ngaahi akonakí ʻi he tohi Net of the Faith.

Ko Kelekōlio ʻo Prague, ko ha toʻumeʻa taʻu siʻi ange ʻo e mataotao ko Selisikī, naʻe mātuʻaki tākiekina ia ʻe he ngaahi akonaki ʻa Selisikī ʻo ne mavahe ai mei he ngaʻunu Hūsaití. ʻI he 1458, naʻe fakalotoʻi ai ʻe Kelekōlio ha kiʻi kulupu ʻo e kau Hūsaiti ki muʻá ke nau liʻaki honau ngaahi ʻapí ʻi he ngaahi tapa kehekehe ʻo Sēkia. Naʻa nau ʻi he faʻahinga ʻa ia naʻe muimui kiate ia ʻo aʻu ki he kolo ko Kunwald, ʻa ia naʻa nau fokotuʻu ai ha kolo fakalotu foʻou. Ki mui ai, naʻe kau fakataha ai mo kinautolu ha ngaahi kulupu ʻo e kau Uolotenisesi Seki mo e Siamane.

Ko ha Fakamaama ʻo e Kuohilí

Mei he 1464 ki he 1467, ko e kulupu foʻou kae tupulaki ko ení naʻa nau fai ai ha ngaahi sinoti ʻi he vahefonua ʻo Kunwald ʻo tali ai ʻa e ngaahi fakapapau ʻe niʻihi ʻa ia naʻá ne fakamatalaʻi ʻa ʻenau ngaʻunu fakalotu foʻoú. Ko e ngaahi fakapapau kotoa pē naʻe lēkooti fakamākukanga ia ʻi ha holongā ʻo e ngaahi tohi, ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e Acta Unitatis Fratrum (Ngaahi Ngāue ʻa e Fāʻūtaha ʻa e Fanga Tokouá), ʻa ia ʻoku kei ʻi aí ni. Ko e Acta ʻoku hoko ia ko ha fakamaama ki he kuohilí, ʻi hono ʻomai ha fakatātā maeʻeeʻa ʻo e meʻa naʻe tui ki ai ʻa e Fanga Tokouá. Ko e ngaahi tohí ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi faitohi, hiki-tatau ʻo e ngaahi lea, pea naʻa mo e ngaahi fakaikiiki ʻo ʻenau ngaahi fekīhiaki.

Fekauʻaki mo e ngaahi tui ʻa e Fanga Tokouá, ʻoku fakamatala ʻa e Acta: “ʻOku mau fakapapau ke fokotuʻu ʻemau fakahoko ngāué ʻaki ʻa e Lautohi ʻataʻatā pea mo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa hotau ʻEikí pea mo e kau ʻapositolo māʻoniʻoní ʻi he fakalaulauloto, anga-fakatōkilalo, mo e kātaki fuoloa, ʻofaʻi homau ngaahi filí, failelei mo talamonū lelei kia kinautolu, pea lotu maʻanautolu.” ʻOku toe fakahaaʻi ʻi he ngaahi tohí naʻe ʻuluaki kau ʻa e Fanga Tokouá ʻi he malangá. Naʻa nau fononga tautau toko ua, pea naʻe fakamoʻoniʻi ʻa e hoko ʻa e kakai fefiné ko e kau misinale lavameʻa fakalotofonua. Naʻe fakaʻehiʻehi ʻa e Fanga Tokouá mei he lakanga fakapolitikalé, ʻikai fai ha ngaahi fuakava, ʻikai te nau kau ʻi he ngāue fakakautaú pea naʻe ʻikai te nau toʻo meʻatau.

Mei he Fāʻūtahá ki he Taʻefāʻūtaha

Neongo ia, hili ha ngaahi hongofuluʻi taʻu, naʻe ʻikai lava ʻe he Fāʻūtaha ʻa e Fanga Tokouá ke aʻusia ʻa e ʻuhinga ʻo hono hingoá. Ko e ngaahi fekīhiaki fekauʻaki mo e founga ʻoku totonu ke ngāueʻaki totonu ai ʻenau ngaahi tuí naʻe iku ai ki ha ngaahi māvahevahe. ʻI he 1494 naʻe mavaeua ai ʻa e Fanga Tokouá ki ha kulupu ʻe ua—ko e ongo faʻahi Lahi mo e Siʻi. Lolotonga naʻe fakavaivaiʻi ʻe he Faʻahi Lahí ʻa ʻene muʻaki ngaahi tuí, ko e Faʻahi Siʻí naʻa nau malangaʻi ʻo pehē ko e Fanga Tokouá ʻoku totonu ke nau mālohi ai pē ʻi heʻene tuʻu ki he ngaahi meʻa fakapolitikí pea mo e māmaní.​—Sio ki he puha “Fēfē ʻa e Faʻahi Lahí?”

Hangē ko ení, naʻe tohi ʻe ha mēmipa ʻe taha ʻo e Faʻahi Siʻí: “Ko e kakai ʻoku ʻaʻeva he hala ʻe uá ʻoku siʻi ʻenau fakapapauʻi te nau nofo mo e ʻOtuá, he ʻe tātātaha pē pea ʻi ha ngaahi meʻa iiki te nau loto-lelei ai ke foaki atu kinautolu pea moʻulaloa kiate Iá, lolotonga ia ʻi he ngaahi meʻa lalahí ʻoku nau fai pē e meʻa ʻoku nau loto ki aí. . . . Ko e faʻahinga ʻoku taʻeuesia honau ʻatamaí mo konisēnisi leleí—ʻoku nau muimui he ʻaho kotoa pē ki he ʻEiki ko Kalaisí ʻi he hala fāsiʻí mo honau kolosí—ʻi he haʻohaʻonga ʻo e faʻahinga ʻoku mau fakaʻamu ke lau fakataha mo kinautolú.”

Ko e kau mēmipa ʻo e Faʻahi Siʻí naʻa nau vakai ki he laumālie māʻoniʻoní ko e ivi ngāue ia ʻo e ʻOtuá, ko hono “louhiʻi nima.” Ko ʻenau mahinoʻi ʻo e huhuʻi ʻa Sīsuú ko e pehē ko e tangata haohaoa ko Sīsuú naʻá ne totongiʻaki ʻene moʻui fakaetangatá e meʻa naʻe fakamoleki ʻe ʻĀtama faiangahalá. Naʻe ʻikai te nau fakalāngilangiʻi ʻa Mele, faʻē ʻa Sīsuú. Naʻa nau fakafoki ʻa e tokāteline ʻo e tuʻunga taulaʻeiki ʻa e kau tui kotoa pē ʻo ʻikai ha fuakava ʻo e nofo taʻemalí. Naʻa nau fakaʻaiʻai ʻa e malanga ki he kakaí ke fai ʻe he kau mēmipa kotoa ʻo e fakatahaʻangá pea kapusi ʻa e kau faiangahala taʻefakatomalá. Naʻa nau mātuʻaki mavahe mei he ngaahi ngāue fakakautaú mo fakapolitikalé. (Sio ki he puha “Meʻa Naʻe Tui ki Ai ʻa e Fanga Tokoua ʻo e Faʻahi Siʻí.”) Koeʻuhi naʻe pipiki ʻa e Faʻahi Siʻí ki he ngaahi fakapapau ʻi he Acta, naʻá ne vakai kiate ia tonu ko e ʻea moʻoni ia ʻo e muʻaki Fāʻūtaha ʻo e Fanga Tokouá.

Tala Fakahāhā pea Fakatangaʻi

Naʻe fakaangaʻi tala fakahāhā ʻe he Faʻahi Siʻí ʻa e ngaahi lotu kehé, ʻo kau ai ʻa e Faʻahi Lahí. “ʻOku mou akoʻi ke papitaiso ʻa e fānau īkí ʻoku ʻikai haʻanau tui ʻanautolú,” ko ʻenau tohi ia fekauʻaki mo e ngaahi lotu ko iá, “pea ʻi he meʻá ni ʻoku mou muimui ai ki he ngāue ʻa ha pīsope naʻe ui ko Taionisio, ʻa ia ʻi hono fakaʻaiʻai ʻe he kakai taʻepotó naʻá ne fakamamafaʻi ʻa e papitaiso ʻo e kau valevalé . . . ʻOku tui ki he meʻa tatau ʻa e meimei kau faiako mo e kau toketā kotoa, ʻa Lūtelo, Melanitoni, Puselo, Kōvini, Silesi, Pulinga, . . . ko e Faʻahi Lahí, ʻo tohoakiʻi fakataha ki ai.”

ʻOku ʻikai ha ofo, naʻe fakatangaʻi ʻa e Faʻahi Siʻí. ʻI he 1524 ko e taha ʻo hono kau takí, ko Seni Kalineki, naʻe haha ia pea tutu. Ki mui ai, ko e kau mēmipa ʻe toko tolu ʻo e Faʻahi Siʻí naʻe tutu kinautolu ʻi he pou ʻakau. Naʻe hā ngali mōlia atu ʻa e Faʻahi Siʻí ʻi he 1550 nai, hili e pekia ʻa honau taki fakamuimuí.

Neongo ia, ko e kau tui ki he Faʻahi Siʻí naʻe ʻi ai ʻene uesia ʻa e tuʻunga fakalotu ʻo ʻIulope he kuonga lotolotó. Ko e moʻoni, koeʻuhi ko e “ilo [moʻoní]” ne teʻeki ai ke hoko ia ʻo lahi ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e Faʻahi Siʻí, naʻe ʻikai te nau lavameʻa ʻi hono toʻo ʻa e fakapoʻuli fakalaumālie kuo fuoloa ʻene tuʻú. (Taniela 12:4) Ka neongo ia, ko ʻenau holi mālohi ke kumi ki he hala fāsiʻí pea ke muimui ai ʻi he fehangahangai mo e fakafepakí ko ha meʻa ia ke fakatokangaʻi ʻe he kau Kalisitiane ʻo e ʻaho ní.

[Fakamatala ʻi e peesi 13]

Tohi ʻe nimangofulu ʻo e ngaahi tohi faka-Pohēmia (Seki) ʻe 60 naʻe paaki mei he 1500 ki he 1510 ʻoku pehē ko e fai ʻe he kau mēmipa ʻo e Fāʻūtaha ʻa e Fanga Tokouá

[Puha ʻi he peesi 11]

Fēfē ʻa e Faʻahi Lahí?

Ko e hā naʻe hoko ki he Faʻahi Lahí? Hili e pulia ʻa e Faʻahi Siʻí ʻo ʻikai toe ʻi aí, naʻe hokohoko atu ʻa e Faʻahi Lahí ko ha ngaʻunu fakalotu, ʻoku kei ʻiloa ko e Fāʻūtaha ʻa e Fanga Tokouá. Naʻe faifai pē, ʻo fakaleleiʻi ʻe he kulupu ko ení ʻene muʻaki ngaahi tuí. ʻI he ngataʻanga ʻo e senituli hono 16, naʻe faʻu ʻe he Fāʻūtaha ʻa e Fanga Tokouá ha faʻahi mo e Kau ʻUtakisi Sekí,a ʻa ia ko e kau tupuʻi lotu Lūtelo. Kae kehe, naʻe longomoʻui ai pē ʻa e Fanga Tokouá, ʻi hono liliu mo hono pulusi ʻa e Tohitapú pea pehē ki he ʻū tohi fakalotu kehe. Ko e meʻa ʻoku mālié, ko e ngaahi peesi ʻuluʻi kaveinga ʻo ʻenau muʻaki ʻū tohí naʻe fakaeʻa ai ʻa e Tetakalamatoní, ʻa e mataʻitohi faka-Hepelū ʻe fā ʻoku ʻiloa ko e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá.

ʻI he 1620, naʻe fakamālohiʻi ai ʻa e puleʻanga Sekí ke foki ʻo ʻi he malumalu ʻo e puleʻi ʻe he Katolika Lomá. Ko ia ai, naʻe mavahe ʻa e Fanga Tokoua tokolahi ʻo e Faʻahi Lahí mei he fonuá ʻo hokohoko atu ʻi muli ʻenau ngaahi ngāué. ʻI aí, naʻe hoko ai ki mui ʻa e kulupú ʻo ʻiloa ko e Siasi Molāviá (ko Molāvia ʻoku hoko ko e konga ia ʻo e ngaahi fonua Sekí), ʻa ia ʻoku kei ʻi aí ni.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Mei he foʻi lea faka-Latina ko e utraque, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e “meʻa ʻe ua taki taha.” ʻI he ʻikai tatau mo e kau pātele Katolika Lomá, ʻa ia ʻoku nau taʻofi ʻa e uainé mei he kakaí lolotonga ʻa e Feohi Māʻoniʻoní, ko e kau ʻUtakisi (ngaahi kulupu kehekehe ʻo e kau Hūsaití) naʻa nau ngāueʻaki ʻa e maá mo e uainé.

[Puha ʻi he peesi 12]

Meʻa Naʻe Tui ki Ai ʻa e Fanga Tokoua ʻo e Faʻahi Siʻí

Ko e hiki lea hokó mei he Acta Unitatis Fratrum ʻo e senituli hono 15 mo e 16 ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi tui naʻe maʻu ʻe he Faʻahi Siʻí. Ko e ngaahi fakamatalá, naʻe hiki ʻe he kau taki ʻo e Faʻahi Siʻí, ʻoku fakahanga tefito ia ki he Faʻahi Lahí.

Tolu-Tahaʻi-ʻOtua: “Kapau te mou sio fakavave ki he Tohitapú fakakātoa, ʻe ʻikai te mou ʻiloʻi ai ʻoku vahevahe ʻa e ʻOtuá ki ha faʻahinga Tolu-Tahaʻi-ʻOtua, ko e toko tolu ʻi honau ngaahi hingoá, hangē ko ia ʻoku faʻu ʻe he kakaí ʻi heʻenau ngaahi fakaʻānauá.”

Laumālie māʻoniʻoní: “Ko e laumālie māʻoniʻoní ko e louhiʻi nima ia ʻo e ʻOtuá pea ko e meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá, pe ko ha fakafiemālie, pe Mālohi ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku foaki ʻe he Tamaí ki he kau tuí makatuʻunga ʻi he ngaahi lelei ʻa Kalaisí. ʻOku ʻikai te mau maʻu ʻi he ngaahi Konga Tohitapu Māʻoniʻoní ʻoku totonu ke ui ʻa e laumālie māʻoniʻoní ko ha ʻOtua pe ko ha Tokotaha; pea ʻoku ʻikai fakahaaʻi ia ʻi he ngaahi akonaki fakaʻapositoló.”

Tuʻunga Taulaʻeikí: “ʻOku nau ʻoatu hala ʻa e hingoa fakalakanga “taulaʻeikí”; kapau te mou toʻo ʻa e teleʻi ʻo e loto ʻulú mo e meʻa faitoʻó, ʻoku mou tuʻunga tatau pē mo e tokotaha lāuvale tahá. ʻOku fiemaʻu ʻe Sangato Pita ʻa e kau Kalisitiane kotoa pē ke nau hoko ko e kau taulaʻeiki, heʻene pehē: Ko kimoutolú ko e tuʻunga taulaʻeiki tapu ʻoku mou ʻoatu ʻa e ngaahi feilaulau fakalaumālié. (1 Pita 2)”

Papitaiso: “Naʻe tala ʻe he ʻEiki ko Kalaisí ki heʻene kau ʻapositoló: ʻAlu ki he māmaní kotoa, malangaʻi ʻa e Kōsipelí ki he meʻa fakatupu kotoa, ki he faʻahinga te nau tuí. (Maake, vahe 16) Pea ʻi he toki hili pē ʻa e ngaahi leá ni: pea mo e hoko ʻo papitaisó, te nau hao aí. Pea mou akoʻi ke papitaiso ʻa e fānau iiki ʻoku ʻikai haʻanau tuí.”

Tuʻu-ʻAtā: “Ko e meʻa kuo vakai ki ai homou fanga tokoua ki muʻá naʻe kovi mo taʻemaʻá, ke kau ʻi he sōtiá mo e fakapoó, pe ke lue ʻi he ngaahi halá tonu ʻo toʻo meʻatau, ʻa e meʻa kotoa ʻoku mou vakai ki ai ʻoku leleí . . . Ko ia ʻoku mau ongoʻi ko kimoutolu, fakataha mo e kau faiako kehé, ʻoku mou sio ʻaki pē homou mata toʻohemá ki he ngaahi lea fakaekikite ʻoku fakahaaʻi ai: Ko ia naʻá ne maumauʻi ʻa e mālohi ʻo e kaufaná, ʻa e ngaahi paá mo e heletaá pea mo e taú. (Sāme 75) Pea ko e konga ʻe taha: ʻE ʻikai te nau fakamamahi pe fakaʻauha ʻi he kotoa ʻo hoku moʻunga tapú, he ko e māmani ʻa e ʻEikí ʻe fonu he ʻilo fakaʻotuá, mo e hā fua, (Aisea, vahe 11).”

Malanga: “ʻOku mau ʻiloʻi lelei, ʻi he kamatá, kuo ʻomai ai ʻe he kakai fefiné ʻa e kakai tokolahi ange ki he fakatomalá ʻi he kotoa ʻo e kau taulaʻeikí fakataha mo ha pīsope. Pea ʻi he taimi ní ʻoku nofo ʻa e kau taulaʻeikí ʻi honau ngaahi feituʻú mo honau ngaahi nofoʻanga kuo vaheʻí. Ko ha fehālaaki moʻoni ē! ʻAlu atu ki he māmaní kotoa. Malanga . . . ki he meʻa fakatupú kotoa.”

[Mape ʻi he peesi 10]

(Ki he konga tohi kuo fokotuʻu, sio ki he tohi)

SIAMANE

PŌLANI

LEPUPILIKA SEKI

POHĒMIA

Vaitafe ʻElape

PRAGUE

Vaitafe Vitava

Klatovy

Chelčice

Kunwald

Vilémov

MOLĀVIA

Vaitafe Tanupe

[Fakatātā ʻi he peesi 10, 11]

Toʻohemá: Ko Pita Selisikī; ʻi laló: peesi mei he “Net of the Faith”

[Fakatātā ʻi he peesi 11]

Kelekōlio ʻo Prague

[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 13]

Ngaahi ʻata kotoa: S laskavým svolením knihovny Národního muzea v Praze, C̆esko

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share