Maluʻi mei he Kākaá
“Mou vakai naʻa faifai pea ai ha taha, te ne fai ʻaki ʻene . . . kākā, ʻo ne holataki kimoutolu.”—KOLOSE 2:8.
1-3. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi fakatātā ʻoku fakahaaʻi ai kuo hūhū ʻa e kākaá ki he meimei tafaʻaki kotoa pē ʻo e moʻui fakaʻahó? (e) Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau ʻohovale ʻi he kākā he māmaní?
“KO E toko fiha ʻia kimoutolu kuo teʻeki ai ʻaupito ke lohiakiʻi ʻe ha taha ʻokú ke fakafofongaʻi?” ʻI he ngaahi taʻu kuo maliu atú, naʻe fai ai ʻe ha palōfesa lao ha savea ʻaki hono ʻeke ʻa e foʻi fehuʻi ko iá. Ko e hā ʻa e talí? ʻOkú ne fakamatala: “ʻI he lotolotonga ʻo e kau loea ʻe laui afé, ko e toko taha pē naʻe teʻeki ai ke lohiakiʻi ia ʻe ha taha ʻokú ne fakafofongaʻi.” Ko e hā hono ʻuhingá? “Ko e loeá ko ʻene toki kamata ngāue pē ia mo ha fuʻu kautaha lahi pea kuo teʻeki ai te ne talanoa mo ha taha ke ne fakafofongaʻi.” ʻOku fakatātaaʻi ʻe he meʻa ko eni naʻe hokosiá ha foʻi moʻoni fakamamahi—ko e loí mo e kākaá ʻoku failahia ia ʻi he māmani he ʻaho ní.
2 ʻOku haʻu ʻa e kākaá ʻi he founga lahi pea kuo hūhū ia ki he meimei tafaʻaki kotoa pē ʻo e moʻui fakaeonopōní. Ko e ngaahi līpooti ʻa e mītiá ʻoku fonu ia he ngaahi fakatātā—ʻo e kau politiki ʻoku nau loi fekauʻaki mo ʻenau ngaahi ngāué, kau ʻakauniteni mo e kau loea ʻoku nau fakamatala fakalahiʻi ʻa e ngaahi tupu ʻa e kautahá, kau tuʻuaki ʻoku nau takihalaʻi ʻa e kau konisiumá, kau hopo ʻoku nau kākaaʻi ʻa e ngaahi kautaha maluʻí, ko e fakatātā pē ia ʻo e niʻihi siʻi. ʻOku ʻi ai leva mo e kākā fakalotú. ʻOku takihalaʻi ʻe he haʻa faifekaú ʻa e fuʻu tokolahi ʻaki hono akoʻi ʻa e ngaahi tokāteline loi, hangē ko e taʻefaʻamate ʻa e soulú, afi ʻo helí, mo e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá.—2 Timote 4:3, 4.
3 ʻOku totonu ke tau ʻohovale ʻi he kākā kotoa ko ení? ʻIkai ʻaupito. ʻI he fekauʻaki mo e “kuonga fakamui,” ʻoku fakatokanga ʻa e Tohi Tapú: “Ko e kakai kovi mo fakahekeheke te nau fakaaʻau atu mei he kovi ki he kovi, heʻenau kākāʻi ʻa e kakai kehe, pea kākāʻi mo kinautolu.” (2 Timote 3:1, 13) ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga ki he ngaahi fakakaukau takihalaʻi ʻa ia ʻe lava ke ne fakatafokiʻi kitautolu mei he moʻoní. ʻOku malanga fakanatula hake ha foʻi fehuʻi ʻe ua: Ko e hā ʻoku mātuʻaki lahi fakaʻulia ai ʻa e kākaá ʻi he ʻaho ní, pea ʻe lava fēfē ke tau maluʻi kitautolu mei hono kākāʻí?
Ko e Hā ʻOku Lahi Fau Ai ʻa e Kākaá he ʻAho Ní?
4. ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e ʻuhinga ʻoku mafolalahia ai ʻa e kākaá ʻi he māmaní?
4 ʻOku fakamatalaʻi mahino ʻe he Tohi Tapú ʻa e ʻuhinga ʻoku mafolalahia ai ʻa e kākaá ʻi he māmani ko ení. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné ʻo pehē “ko hono kotoa ʻo mamani ʻoku ʻi he nima ʻo e Fili.” (1 Sione 5:19) Ko e “Fili” ko iá ko Sētane ko e Tēvoló. ʻI he fekauʻaki mo iá, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Naʻe ʻikai te ne tuʻunga ki he moʻoni, koeʻuhiā ʻoku ʻikai ha moʻoni ʻiate ia. ʻO ka lea loi hamou toko taha, ko ʻene leaʻaki mei hono faʻahinga: he ko e loi ia, pea pehē mo ʻene tamai.” ʻOku ʻi ai leva ha ofo ʻi he tapua atu ʻe he māmani ko ení ʻa e laumālie, ko e ngaahi tuʻunga mahuʻinga, mo e ngaahi tōʻonga kākā ʻa hono toko taha pulé?—Sione 8:44; 14:30; Efeso 2:1-3.
5. Kuo anga-fēfē hono fakalahi ʻe Sētane ʻa ʻene ngaahi feinga kākaá ʻi he taimi ko eni ʻo e ngataʻangá, pea ko hai kuo tautefito ʻene tāketi ki aí?
5 ʻI he taimi ko eni ʻo e ngataʻangá, kuo fakalahi ai ʻe Sētane ʻa ʻene ngaahi feingá. Kuo lī hifo ia ki he māmaní. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻoku toe siʻi pē hono taimí, pea ʻokú ne “ʻita lahi.” ʻI he fakapapauʻi ke fakaʻauha ʻa e faʻahinga tokolahi ʻo e tangatá ʻe ala lavá, ʻokú ne “kākāʻi ʻa mamani kātoa.” (Fakahā 12:9, 12) Ko Sētané ʻoku ʻikai ko ha toko taha kākā fakataimi ia. ʻI hono kehé, ʻokú ne hokohoko taʻemotu ʻi heʻene ngaahi feinga ke takihalaʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.a ʻOkú ne ngāueʻaki ʻa e founga kākā kotoa pē ʻokú ne malava ke ngāueʻakí—ʻo kau ai ʻa e olopoto mo e lavaki—ke fakakuihi ʻaki ʻa e ʻatamai ʻo e kau taʻetuí pea hanganaki fakamavaheʻi kinautolu mei he ʻOtuá. (2 Kolinito 4:4) Ko e pule ko eni ʻo e kākaá ʻoku tautefito ʻa ʻene fakapapauʻi ke folo ʻa e faʻahinga ʻoku nau lotu ki he ʻOtuá ʻo “fai ʻi laumālie pea fai ʻi moʻoni.” (Sione 4:24; 1 Pita 5:8) ʻOua ʻaupito ʻe ngalo, ko hono moʻoní, ko Sētané ʻokú ne taukaveʻi: ‘ʻOku lava ke u fakatafokiʻi ha taha pē mei he ʻOtuá.’ (Siope 1:9-12) Tau vakai angé ki he niʻihi ʻo e ngaahi “founga kākā” ʻa Sētané pea mo e founga ke maluʻi ai mei aí.—Efeso 6:11, Jewish New Testament.
Maluʻi mei Hono Kākaaʻi ʻe he Kau Tafoki mei he Moʻoní
6, 7. (a) Ko e hā nai ʻa e taukaveʻi ʻoku fai ʻe he kau tafoki mei he moʻoní? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi mahino ʻe he ngaahi Konga Tohi Tapú ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he kau tafoki mei he moʻoní?
6 Kuo fuoloa hono ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e kau tafoki mei he moʻoní ʻi heʻene ngaahi feinga ke fakataueleʻi ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá. (Mātiu 13:36-39) ʻOku taukaveʻi nai ʻe he kau tafoki mei he moʻoní ʻoku nau lotu kia Sihova pea ʻoku nau tui ki he Tohi Tapú, ka ʻoku nau siʻaki ʻa e konga hāmai ʻo ʻene kautahá. ʻOku aʻu ʻo toe foki ʻa e niʻihi ki he ngaahi tokāteline taʻefakalāngilangiʻi-ʻOtua ʻa “Babilone koe Lahi,” ko e ʻemipaea ʻo e lotu loí ʻi he māmaní. (Fakahā 17:5, PM; 2 Pita 2:19-22) ʻI he malumalu ʻo e fakamānavaʻi fakaʻotuá, naʻe ngāueʻaki ʻe he kau hiki Tohi Tapú ʻa e ngaahi foʻi lea mālohi ke fakaeʻa ai ʻa e ngaahi taumuʻa mo e ngaahi founga ʻa e kau tafoki mei he moʻoní.
7 Ko e hā ʻoku fiemaʻu ʻe he kau tafoki mei he moʻoní? Ko e tokolahi tahá ʻoku ʻikai te nau fiemālie ʻi he mavahe mei he tui naʻa nau fakakaukau nai ʻi ha taimi ko e moʻoní. ʻOku nau faʻa fiemaʻu ke ʻave ha niʻihi kehe fakataha mo kinautolu. ʻI he ʻikai te nau ʻalu ʻo ngaohi haʻanau kau ākonga pē ʻanautolú, ʻoku feinga ʻa e kau tafoki tokolahi mei he moʻoní ke ‘tohoaki ʻa e kau akó [ʻa ia ko e kau ākonga ʻa Kalaisí] ke muimui kiate kinautolu.’ (Ngāue 20:29, 30) ʻI he fekauʻaki mo e kau faiako loí, naʻe fakaongo atu ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e fakatokanga fakavavevave ko ení: “Mou vakai naʻa faifai pea ai ha taha, te ne . . . holataki kimoutolu.” (Kolose 2:8) ʻIkai ʻoku fakamatalaʻi ʻe he meʻa ko iá ʻa e meʻa ʻoku feinga ʻa e kau tafoki tokolahi mei he moʻoní ke faí? ʻI he hangē ko ha toko taha puke fakamālohi ʻokú ne ʻave ha toko taha maʻukovia taʻeʻilo mei hono fāmilí, ʻoku pō ʻe he kau tafoki mei he moʻoní ʻa e ngaahi mēmipa falalaʻanga ʻo e fakatahaʻangá, ʻi he feinga ke ʻave kinautolu mei he tākangá.
8. Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻoku ngāueʻaki ʻe he kau tafoki mei he moʻoní ke lavaʻi ai ʻenau taumuʻá?
8 Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻoku ngāueʻaki ʻe he kau tafoki mei he moʻoní ke lavaʻi ai ʻenau taumuʻá? ʻOku nau faʻa hanga ki he ngaahi mioʻi, ngaahi konga moʻoni, pea mo e ngaahi loi fakahangatonu. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ko hono kau muimuí ʻe ngaohikovia ʻe he faʻahinga ʻa ia te nau “lohiʻekina ʻi he kovi kehekehe” kinautolu. (Mātiu 5:11) Ko e kau fakafepaki loto-kovi peheé te nau tala ʻa e meʻa ʻoku ʻikai moʻoní fakataha mo e taumuʻa ke kākaaʻi ʻa e niʻihi kehé. Naʻe fakatokanga ʻa e ʻapositolo ko Pitá fekauʻaki mo e kau tafoki mei he moʻoní ʻa ia te nau ngāueʻaki ʻa e “ngaahi lea momoleʻolunga,” fakamafola ʻa e “ngaahi fai [pe akonaki] kākā,” mo ‘mioʻi ʻa e Tohitapú’ ki he taumuʻa pē ʻanautolu. (2 Pita 2:3, 13; 3:16) Ko e meʻa fakamamahí, ʻoku lavameʻa ʻa e kau tafoki mei he moʻoní ʻi hono “fulihi ae tui ae niihi.”—2 Timote 2:18, PM.
9, 10. (a) ʻE lava fēfē ke tau maluʻi kitautolu mei hono kākaaʻi ʻe he kau tafoki mei he moʻoní? (e) Ko e hā ʻoku ʻikai te tau hohaʻa ai kapau ko ʻetau mahinoʻi ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻe fiemaʻu ke fou ʻi hano ngaahi fakatonutonu?
9 ʻE lava fēfē ke tau maluʻi kitautolu mei hono kākaaʻi ʻe he kau tafoki mei he moʻoní? ʻAki ʻa e tokanga ki he faleʻi mei he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku pehē ai: “Ke mou vakai ʻa kinautolu ʻoku fakatupu ʻa e ngaahi fakavahavahaʻa mo e ngaahi tūkiaʻanga ʻa ia ʻoku fehalaaki mo e tokateline naʻa mou ako ai; pea mou fakaʻehiʻehi meiate kinautolu.” (Loma 16:17) ʻOku tau “fakaʻehiʻehi meiate kinautolu” ʻaki ʻa hono siʻaki ʻenau ngaahi fakaʻuhingá—tatau ai pē ʻi heʻenau lea mai ʻaki, ʻi ha faʻunga kuo pulusi, pe ʻi he ʻInitanetí. Ko e hā ʻoku tau tuʻu ai he tafaʻaki ko iá? ʻUluakí, koeʻuhí he ʻoku fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ke tau fai ia, pea ʻoku tau falala ʻoku tokanga maʻu pē ʻa Sihova ki he meʻa ʻe lelei taha kia kitautolú.—Aisea 48:17, 18.
10 Ko hono uá, ʻoku tau ʻofa ʻi he kautaha kuó ne akoʻi kia kitautolu ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga, ʻa ia ʻokú ne mātuʻaki fakamavaheʻi mahino kitautolu mei Pāpilone ko e Lahí. ʻI he taimi tatau, ʻoku tau ʻiloʻi ko ʻetau ʻilo fekauʻaki mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai ke haohaoa; ko ʻetau mahinó kuo fou ia ʻi hano ngaahi fakatonutonu ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú. Ko e kau Kalisitiane mateakí ʻoku nau fiemālie ke tatali kia Sihova ki he kotoa ʻo e ngaahi fakaleleiʻi ko iá. (Palovepi 4:18) Lolotonga iá, ʻe ʻikai te tau liʻaki ʻa e kautaha ʻa ia ʻoku hōifua ʻa e ʻOtuá ke ne ngāueʻakí, he ʻoku tau sio ki he fakamoʻoni mahino ʻo e ʻi ai ʻa ʻene tāpuakí.—Ngāue 6:7; 1 Kolinito 3:6.
Maluʻi mei he Kākaaʻi-Kitá
11. Ko e hā ʻoku maʻu ai ʻe he faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ha hehema ke nau kākaaʻi kinautolú?
11 Ko e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ʻoku ʻi ai ʻenau hehema ʻa ia ʻoku vave ʻa Sētane ke ne ngāueʻaki—ko e kākaaʻi-kitá. “Ko e fungani ʻi he meʻa kākā ka ko e loto, pea ʻoku hilio hono kovi,” ko e lau ia ʻa e Selemaia 17:9. Pea naʻe tohi ʻe Sēmisi: “ʻOku ʻahiʻahiʻi ʻa e tangata taki taha he tohoaki ia ʻe heʻene holi aʻana.” (Semisi 1:14) Kapau ʻe hoko ʻo tohoakiʻi hotau lotó, ko hono moʻoní, ʻe hoko nai ʻo ne tohoakiʻi kitautolu ʻaki ʻa e holi angahalaʻiá, ʻo ʻai ia ke hā fakaʻofoʻofa mo ʻikai hano maumau. Ko ha vakai pehē ko e kākā ia, he ko ʻete iku ʻo ʻunua ki he angahalá ʻoku taki atu ia ki he ʻauha.—Loma 8:6.
12. ʻI he ngaahi founga fē ʻe tauheleʻi nai ai kitautolu ʻe he kākaaʻi-kitá?
12 Ko e kākaaʻi-kitá ʻe lavangofua ke ne tauheleʻi kitautolu. Ko e loto kākaá te ne fakatonuhiaʻi nai ha mele fakaeʻulungāanga mafatukituki pe fai ha ngaahi kalofanga ki ha angahala mamafa. (1 Samiuela 15:13-15, 20, 21) Ko hotau loto hiliō he koví ʻe toe kumi nai ia ki ha ngaahi founga ke fakatonuhiaʻi ʻaki ha ʻulungāanga ala fehuʻia. Ko e fakatātaá, fakakaukau angé ki he meʻa fekauʻaki mo e fakafiefiá. ʻOku lelei mo fakafiefia ʻa e fakafiefia ʻe niʻihi. Kae kehe, ko e lahi ʻo e meʻa ʻoku tuʻuaki mai ʻe he māmani ko ení—ʻi he ngaahi faivá mo e polokalama televīsoné pea ʻi he ngaahi tuʻuʻanga ʻInitanetí—ʻoku fakalielia mo taʻetaau. ʻOku faingofua ke fakatuipauʻi kia kitautolu ʻe lava pē ke tau mamata ʻi he fakafiefia tuʻunga māʻulaló ʻo ʻikai hano maumau ʻe taha. ʻOku aʻu ʻo fakaʻuhinga ʻa e niʻihi, “ʻOku ʻikai te ne fakahohaʻasi ʻe ia ʻa hoku konisēnisí, ko ia ai, ko e hā hano palopalema?” Ka ko e faʻahinga tāutaha peheé ʻoku nau ‘kākaaʻi kinautolu ʻaki ʻa e fakaʻuhinga hala.’—Semisi 1:22, NW.
13, 14. (a) Ko e hā ʻa e fakatātā Fakatohitapu ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku ʻikai ko ha tataki malu maʻu pē ʻa hotau konisēnisí? (e) ʻE lava fēfē ke tau maluʻi kitautolu mei he kākaaʻi-kitá?
13 ʻE lava fēfē ke tau maluʻi kitautolu mei he kākaaʻi-kitá? Ke kamataʻakí, ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi ko e konisēnisi fakaetangatá ʻoku ʻikai ke alafalalaʻanga maʻu pē. Fakakaukau atu ki he tuʻunga ʻo e ʻapositolo ko Paulá. Ki muʻa ke ne hoko ko ha Kalisitiané, naʻá ne fakatangaʻi ʻa e kau muimui ʻo Kalaisí. (Ngāue 9:1, 2) Naʻe ʻikai nai ke fakahohaʻasi ia ʻi he taimi ko iá ʻe hono konisēnisí. Ko ia ai, ʻoku hā mahino naʻe takihalaʻi ia. “Naʻa ku fai taeʻilo pe, he ko e taʻetui,” ko e lea ia ʻa Paulá. (1 Timote 1:13) Ko ia ai, ko e foʻi moʻoni pē ko ia ʻo e ʻikai fakahohaʻasi ʻe ha faʻahinga fakafiefia ʻa hotau konisēnisí ʻoku ʻikai moʻoni fakapapauʻi ia ai ʻoku totonu ʻa hotau ʻalungá. Ko ha konisēnisi moʻui lelei pē ʻoku akoʻi totonu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke hoko ko ha tataki malú.
14 Kapau ʻoku fiemaʻu ke tau fakaʻehiʻehi mei he kākaaʻi-kitá, ʻoku ʻi ai ʻa e fokotuʻu ʻaonga ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi. ʻAnalaiso koe tonu ʻi he lotu. (Sāme 26:2; 2 Kolinito 13:5) Ko e ʻanalaiso-kita faitotonú ʻe fakahaaʻi atu nai ai kiate koe ʻa e fiemaʻu ke fai ha ngaahi liliu ʻi hoʻo fakakaukaú pe ngaahi foungá. Fanongo ki he niʻihi kehé. (Semisi 1:19) Koeʻuhi ko e sivisiviʻi-kitá ʻoku hehema ke tākiekina ia ʻe heʻete fakakaukaú, ʻoku fakapotopoto ke fanongo ki he ngaahi lea ʻikai toe afe ʻa e kaungā Kalisitiane matuʻotuʻá. Kapau ʻokú ke ʻiloʻi ʻokú ke fai ha ngaahi fili pe ngāue ʻi ha ngaahi founga ʻa ia ʻoku ala fehuʻia ʻi he vakai mai ʻa e kaungātui mafamafatatau mo taukeí, te ke ʻeke hifo nai kiate koe, ‘ʻE lava nai ke pehē kuo ʻikai ke akoʻi totonu ʻa hoku konisēnisí pe ʻoku hanga ʻe hoku lotó ʻo kākaaʻi au?’ Fafanga tuʻumaʻu ʻi he ʻū tohi faka-Tohitapú mo makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú. (Sāme 1:2) Ko hono fai iá ʻe tokoniʻi ai koe ke tauhi ʻa hoʻo fakakaukaú, vakaí, mo e ongoʻí ke fehoanakimālie mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻotuá.
Maluʻi mei he Ngaahi Loi ʻa Sētané
15, 16. (a) ʻI heʻene ngaahi feinga ke kākaaʻi kitautolú, ko e hā ʻa e ngaahi loi ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētané? (e) ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo kākaaʻi ʻe he ngaahi loi ko iá?
15 ʻOku ngāueʻaki ʻe Sētane ha ngaahi loi kehekehe ʻi heʻene ngaahi feinga ke kākaaʻi kitautolú. ʻOkú ne feinga ke fakatuipauʻi kia kitautolu ko e ngaahi koloa fakamatelié ʻoku ʻomai ai ʻa e fiefia mo e fiemālie, neongo ia ko e tuʻunga fehangahangaí ʻoku faʻa fakamoʻoniʻi ʻoku moʻoní. (Koheleti 5:10-12) Te ne ʻai ke tau tui ko e māmani fulikivanu ko ení ʻe hokohoko atu pē ia ʻo taʻengata, neongo ʻoku ʻi ai ʻa e fakamoʻoni māʻalaʻala ʻoku tau moʻui ʻi he “kuonga fakamui.” (2 Timote 3:1-5) ʻOku pouaki ʻe Sētane ʻa e fakakaukau ko ia ʻoku ʻikai ha maumau ʻi he tuli ki ha founga moʻui taʻetāú, neongo ko e kau kumi-mālié ʻoku nau faʻa utu ʻa e ngaahi nunuʻa fakamamahi. (Kaletia 6:7) ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo kākaaʻi ʻe he ngaahi loi ko iá?
16 Maʻu ʻaonga mei he ngaahi fakatātā faka-Tohitapú. ʻOku ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi fakatātā fakaefakatokanga ʻo e faʻahinga tāutaha ʻa ia naʻe kākaaʻi ʻe he ngaahi loi ʻa Sētané. Naʻa nau ʻofa ʻi he ngaahi meʻa fakamatelié, ʻikai tokangataha ki he taimi naʻa nau moʻui aí, pe tōngofua ki he ʻulungāanga taʻetāú—fakataha mo e nunuʻa kovi fakakātoa. (Mātiu 19:16-22; 24:36-42; Luke 16:14; 1 Kolinito 10:8-11) Ako mei he ngaahi fakatātā ʻi onopōní. ʻOku fakamamahi ke leaʻaki, ʻoku mole ʻi he taimi ki he taimi mei he kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻenau ongoʻi ʻo e fakavavevavé pea nau hoko ʻo tui ʻoku nau tō mei ha meʻa lelei ʻi heʻenau tauhi ki he ʻOtuá. ʻOku nau mavahe nai mei he moʻoní ke tuli ki ha moʻui ʻoku taku ko e mālié. Kae kehe, ko e faʻahinga tāutaha peheé ʻoku nau ʻi he “potu ʻoku hekengofua,” he ʻe iku pē ʻo nau fāinga mo honau ʻulungāanga taʻefakaʻotuá. (Sāme 73:18, 19) ʻOku fakapotopoto ke tau ako mei he ngaahi fehālaaki ʻa e niʻihi kehé.—Palovepi 22:3.
17. Ko e hā ʻoku pouaki ai ʻe Sētane ʻa e loi ko ia ʻoku ʻikai ke ʻofa pe fakamahuʻingaʻi kitautolu ʻe Sihová?
17 ʻOku toe ʻi ai ʻa e loi ʻoku ngāueʻaki ola lelei ʻe Sētane—ko e loi ko ia ʻoku ʻikai ke ʻofa pe fakamahuʻingaʻi kitautolu ʻe Sihová. Kuo maʻu ʻe Sētane ʻa e taʻu ʻe laui afe ke ako ai ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá. ʻOkú ne ʻiloʻi lelei ko e fakalotosiʻí ʻe lava ke ne fakavaivaiʻi kitautolu. (Palovepi 24:10) Ko ia ai, ʻokú ne pouaki ʻa e loi ko ia ʻoku ʻikai hatau mahuʻinga ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá. Kapau ʻoku “li ki lalo” kitautolu pea tau hoko ʻo tuipau ʻoku ʻikai ke tokanga mai ʻa Sihova fekauʻaki mo kitautolu, ʻe fakataueleʻi nai ai kitautolu ke tau foʻi. (2 Kolinito 4:9, PM) Ko e meʻa tofu pē ia ʻoku fiemaʻu ʻe he Tokotaha-Kākā lahí! ʻE lava fēfē leva ke tau maluʻi kitautolu mei hono kākaaʻi ʻe he foʻi loi fakasētane ko ení?
18. ʻOku anga-fēfē hono fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú kia kitautolu ʻa e ʻofa ʻa Sihová?
18 Fakalaulauloto fakafoʻituitui ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá kia kitautolú. ʻOku ngāueʻaki ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi fakatātā fakaueʻiloto ke fakapapauʻi kia kitautolu ʻoku fakatokangaʻi kitautolu ʻe Sihova pea ʻofa ʻia kitautolu ʻi hotau tuʻunga tāutahá. ʻOkú ne ʻai homou loʻimatá ʻi heʻene “hina,” ʻo ʻuhingá ʻokú ne ʻafioʻi pea manatuʻi ʻa hoʻomou fakatō loʻimata ʻi hoʻomou fāinga ke hanganaki faitōnungá. (Sāme 56:8) ʻOkú ne ʻafioʻi ʻa e taimi ʻoku mou “loto lavea” aí pea ʻokú ne ofi kia kimoutolu ʻi he ngaahi taimi peheé. (Sāme 34:18) ʻOkú ne ʻafioʻi ʻa e fakaikiiki kotoa pē fekauʻaki mo kimoutolú, ʻo kau ai ʻa e lahi ʻo “homou ngāhi tuʻoni louʻulu.” (Mātiu 10:29-31) Hiliō he meʻa kotoa, naʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “foaki hono ʻAlo tofu-pe-taha-ne-fakatupu” maʻau. (Sione 3:16; Kaletia 2:20) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻokú ke ʻilo nai ai ʻoku faingataʻa ke tui ʻoku kaungatonu ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu ko iá kiate koe fakafoʻituitui. Kae kehe, kuo pau ke tau tui ki he folofola ʻa Sihová. ʻOkú ne fiemaʻu ke tau tui ʻokú ne ʻofa ʻia kitautolu ʻo ʻikai ʻi he tuʻunga pē ko ha kulupú ka ʻi he tuʻunga tāutahá.
19, 20. (a) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi pea siʻaki ʻa e foʻi loi fakasētane ʻoku ʻikai ke ʻofa ʻa Sihova ʻiate koé? (e) Kuo anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe ha ʻovasia fefonongaʻaki ʻe taha ʻa e faʻahinga loto-siʻí?
19 ʻIloʻi pea siʻaki ʻa e loí. Kapau ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku loi ha taha, ʻe lava ke ke maluʻi koe mei hono kākāʻí. Ko ia, ʻoku pehē pē foki ʻa e lava ke hoko ko ha tokoni mālohi hono ʻiloʻi ʻa e loto ʻa Sētane ke ke tui ki he loi ʻoku ʻikai ke ʻofa ʻa Sihova ʻiate koé. ʻI he tali ki ha kupu Taua Leʻo ʻa ia naʻe fakatokanga ʻo fekauʻaki mo e ngaahi founga ʻa Sētané, naʻe pehē ʻe he Kalisitiane ʻe taha: “Naʻe ʻikai ʻaupito te u ʻiloʻi ʻoku feinga ʻa Sētane ke ne ngāueʻaki ʻa ʻeku ngaahi ongoʻí ke fakalotosiʻi ʻaki au. Ko hono ʻiloʻi ení ʻoku ʻomai ai kiate au ʻa e fakaueʻiloto ke tauʻi ʻa e ngaahi ongoʻí ni.”
20 Fakakaukau angé ki he meʻa naʻe hokosia ʻe ha ʻovasia fefonongaʻaki ʻi ha fonua ʻAmelika Tonga. ʻI hono fai ʻa e ʻaʻahi fakatauhisipi ki he kaungātui ʻoku nau loto-siʻí, ʻokú ne faʻa ʻeke kia kinautolu, ‘ʻOkú ke tui ki he Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá?’ ʻOku faʻa tali ʻa e toko taha loto-siʻí, ‘ʻIkai ʻaupito,’ ʻi hono ʻiloʻi ko e taha ia ʻa e ngaahi loi ʻa Sētané. ʻOku ʻeke leva ʻe he mātuʻa fefonongaʻakí, ‘ʻOkú ke tui ki he afi ʻo helí?’ ʻOku toe haʻu ʻa e talí, ‘ʻIkai ʻaupito!’ ʻOku tala ange leva ʻe he mātuʻa fefonongaʻakí kia kinautolu ʻoku toe ʻi ai ha foʻi loi fakasētane ʻe taha ʻa ia ʻoku ʻikai faʻa ʻiloʻi ia ʻoku pehē. ʻOkú ne fakahanga ʻenau tokangá ki he peesi 249, palakalafi 21, ʻo e tohi ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova,b ʻa ia ʻoku fakaeʻa ai ʻa e loi ʻoku ʻikai ke ʻofa ʻa Sihova ʻia kitautolu ʻi he tuʻunga tāutahá. ʻOku līpooti ʻe he ʻovasia fefonongaʻakí ʻa e ngaahi ola lelei mei hono tokoniʻi ko ia ʻa e faʻahinga loto-siʻí ke nau ʻiloʻi mo siʻaki ʻa e foʻi loi fakasētane ko ení.
Maluʻi Koe mei he Kākaá
21, 22. Ko e hā ʻoku ʻikai ai ke tau taʻeʻilo fekauʻaki mo e ngaahi founga kākā ʻa Sētané, pea ko e hā ʻoku totonu ke hoko ko ʻetau fakapapaú?
21 Lolotonga ʻa e konga fakaʻosi ko eni ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻoku ʻamanekina ai ʻe hokohoko atu ʻa Sētane ke tukuange mai ha ngaahi loi mo e kākā lahi faufaua. Ko e meʻa ke fakamālōʻiá, kuo ʻikai tuku kitautolu ʻe Sihova ke tau taʻeʻilo ʻo fekauʻaki mo e ngaahi founga kākā ʻa Sētané. Ko e Tohi Tapú mo e ʻū tohi makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ʻa e “tamaioeiki agatonu mo boto” ʻoku fakaeʻa mahino mai ai ʻa e ngaahi founga kovi ʻa e Tēvoló. (Mātiu 24:45, PM) ʻI he tomuʻa fakatokangá, ʻoku tau mateuteu ai ki muʻa.—2 Kolinito 2:11.
22 Tau hanganaki maluʻi leva kitautolu mei he ngaahi fakaʻuhinga ʻa e kau tafoki mei he moʻoní. ʻOfa ke tau fakapapauʻi ke fakaʻehiʻehi mei he tauhele olopoto ʻo e kākaaʻi-kitá. Pea ke tau ʻiloʻi mo siʻaki ʻa e ngaahi loi kotoa ʻa Sētané. ʻI hono fai iá, te tau maluʻi ai hotau vahaʻangatae mo e “ʻOtua moʻoniā,” ʻa ia ʻokú ne fakaliliʻa ʻi he kākaá.—Sāme 31:5; Palovepi 3:32.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻI he fekauʻaki mo e faʻunga ʻo e foʻi veape ʻoku fakalea ko e “kākāʻi” ʻi he Fakahā 12:9, ʻoku pehē ʻe ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha ʻoku “fakahaaʻi ai ha ngāue hokohoko ʻa ia kuo hoko ko ha ʻulungāanga ia ʻoku tōʻongaʻaki.”
b Pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• Ko e hā ʻoku lahi fau ai ʻa e kākaá ʻi he māmani he ʻaho ní?
• ʻE lava fēfē ke tau maluʻi kitautolu mei hono kākaaʻi ʻe he kau tafoki mei he moʻoní?
• ʻE lava fēfē ke tau maluʻi kitautolu mei ha faʻahinga hehema pē ki he kākaaʻi-kitá?
• ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei hono kākaaʻi ʻe he ngaahi loi fakasētané?
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
ʻOua ʻe kākaaʻi koe ʻi he fekauʻaki mo e fakafiefiá
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
ʻI he maluʻi mei he kākaaʻi-kitá, ʻanalaiso koe ʻi he lotu, fanongo ki he niʻihi kehé, pea fafanga tuʻumaʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá