LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w18 ʻOkatopa p. 6-10
  • Leaʻaki ʻa e Moʻoní

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Leaʻaki ʻa e Moʻoní
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • Lau ‘i he Ko e Taua Leʻo (Ako)
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • FOUNGA ʻO HONO TAKIHALAʻI ʻE SĒTANE ʻA E FAʻAHINGA ʻO E TANGATÁ
  • ʻUHINGA ʻOKU LOI AI ʻA E KAKAÍ
  • ʻOKU TAU “LEAʻAKI ʻA E MOʻONÍ”
  • Ko Sihová ko e ʻOtua ʻo e Moʻoni
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • ʻUhinga ʻOku ʻIkai Totonu Ai Ke Ta Loí
    Ako mei he Faiako Lahí
  • Ko e Hā ke Lea Moʻoni Aí?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Pouaki ʻa e Moʻoni Fekauʻaki mo e Maté
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
w18 ʻOkatopa p. 6-10
Lau ‘e ‘Ananaia mo Sāfaila ‘ena pa‘angá; ‘ave ‘e ‘Ananaia ha konga ‘o e pa‘angá ki he ‘apositolo ko Pitá

Leaʻaki ʻa e Moʻoní

“Leaʻaki ʻa e moʻoní ʻiate kimoutolu.”​—SĀK. 8:16.

HIVA: 34, 18

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • ʻOku anga-fēfē hono takihalaʻi ʻe Sētane ʻa e kakaí ʻi he ʻaho ní?

  • Ko e hā ʻoku loi ai ʻa e kakaí?

  • ʻE lava fēfē ke tau leaʻaki ʻa e moʻoní fakaekitautolu?

1, 2. Ko e hā naʻe ngāueʻaki ʻe he Tēvoló ke ne fakamamahiʻi lahi taha ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá?

KO E ngaahi meʻa foʻou naʻe faʻu hangē ko e telefoní, foʻi ʻuhilá, kaá, mo e ʻaisí, kuo ʻai ke toe lelei ange ai ʻa e moʻuí. Ko e ngaahi meʻa kehe hangē ko e efuefu mahafú, maina ʻutá, sikaletí, mo e pomu ʻātomí, kuo ʻai ke fakatuʻutāmaki ange ai ʻa e moʻuí. Ka ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku motuʻa ange ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa ko ení pea kuó ne fakamamahiʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he tuʻunga lahi tahá. Ko e hā ia? Ko e loí! Ko hono fai ha loi ko hono leaʻaki ia ha meʻa ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke moʻoni koeʻuhi ke kākaaʻi ʻaki ha taha. Ko hai naʻá ne leaʻaki ʻa e ʻuluaki loí? Ko e Tēvoló! Naʻe ui ia ʻe Sīsū Kalaisi “ko e tamai ia ʻa e loí.” (Lau ʻa e Sione 8:44.) Ko fē ʻa e fuofua taimi naʻá ne leaʻaki ai ʻa e ʻuluaki loí?

2 Naʻá ne leaʻaki ia ʻi he laui afeʻi taʻu kuohilí ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení. Naʻe fiefia ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he moʻui ʻi he Palataisi fakaʻofoʻofa naʻe ngaohi ʻe Sihova maʻanauá. Naʻe tala ange ʻe he ʻOtuá kapau te na kai mei he “ʻakau ʻo e ʻilo ʻo e leleí mo e koví,” te na mate. Neongo naʻe ʻiloʻi eni ʻe Sētane, naʻá ne ngāueʻaki ha ngata ke ne tala kia ʻIvi: “ʻE ʻikai moʻoni te mo mate.” Ko e fuofua loí ia. Naʻe toe pehē ʻe Sētane: “ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ko e ʻaho pē ko ia te mo kai ai mei aí, ʻe ʻā homo matá pea te mo hangē ko e ʻOtuá, ʻo ʻilo ʻa e leleí mo e koví.”​—Sēn. 2:15-17; 3:1-5.

3. Ko e hā naʻe fakalotokovi ai ʻa e loi ʻa Sētané, pea ko e hā naʻe hoko koeʻuhi ko e loi ko iá?

3 Ko e loi ʻa Sētané ko e fakalotokovi koeʻuhí naʻá ne ʻiloʻi kapau ʻe tui ʻa ʻIvi kiate ia peá ne kai ʻa e fuaʻiʻakaú, te ne mate. Pea ko e meʻa tofu pē ia naʻe hokó. Naʻe talangataʻa ʻa ʻIvi pea mo ʻĀtama ki mui ai ki he fekau ʻa Sihová pea naʻe iku ʻo na mate. (Sēn. 3:6; 5:5) ʻIkai ko ia pē, koeʻuhi ko e angahala ʻa ʻĀtamá, naʻe “mafola ʻa e maté ki he kakai kotoa pē.” Ko hono moʻoní, “naʻe pule ʻa e maté ko e tuʻi . . . , pea aʻu foki ki he faʻahinga naʻe ʻikai te nau fai ʻa e angahala tatau mo ia naʻe fai ʻe ʻĀtamá.” (Loma 5:12, 14) Ko e ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ai ke tau haohaoa pea ʻikai ke tau moʻui taʻengata ʻo hangē ko e taumuʻa ʻa e ʻOtuá. ʻI hono kehé, ʻoku tau moʻui pē nai ʻi he “taʻu ʻe 70, pe 80 kapau ʻokú te mātuʻaki mālohi,” pea ko ʻetau moʻuí ʻoku “fonu ia ʻi he faingataʻa mo e mamahi.” (Saame 90:10) Kuo hoko ʻa e meʻá ni kotoa koeʻuhi ko e loi ʻa Sētané!

4. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi kuo pau ke tau talí? (e) Fakatatau ki he Saame 15:1, 2, ko hai pē ʻe malava ke hoko ko e kaumeʻa ʻo Sihová?

4 Naʻe pehē ʻe Sīsū fekauʻaki mo Sētane: “Naʻe ʻikai te ne tuʻu maʻu ʻi he moʻoní, koeʻuhí ʻoku ʻikai ʻiate ia ʻa e moʻoní.” Kuo ʻikai ke liliu ʻa Sētane. ʻOkú ne kei fai pē hono “takihalaʻi ʻa e kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí” ʻaki ʻene ngaahi loí. (Fkh. 12:9) Ka ʻoku ʻikai ke tau loto ke tākihalaʻi kitautolu ʻe Sētane. Ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ʻa e tali ki he fehuʻi ʻe tolu. ʻOku anga-fēfē hono tākihalaʻi ʻe Sētane ʻa e kakaí ʻi he ʻaho ní? Ko e hā ʻoku loi ai ʻa e kakaí? Pea ʻe lava fēfē ke tau lea moʻoni ʻi he taimi kotoa pē koeʻuhi ke ʻoua ʻe mole ʻetau kaumeʻa mo Sihová, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻĀtama mo ʻIví?​—Lau ʻa e Saame 15:1, 2.

FOUNGA ʻO HONO TAKIHALAʻI ʻE SĒTANE ʻA E FAʻAHINGA ʻO E TANGATÁ

5. ʻOku anga-fēfē hono takihalaʻi ʻe Sētane ʻa e kakaí ʻi he ʻaho ní?

5 ʻE lava ke tau fakaʻehiʻehi mei hono kākaaʻi ʻe Sētané. Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻOku ʻikai ke tau taʻeʻilo ki heʻene ngaahi taumuʻá.” (2 Kol. 2:11; fakamatala ʻi lalo) ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku puleʻi ʻe Sētane ʻa e māmaní kotoa, ʻo kau ai ʻa e lotu loí, ngaahi puleʻanga taʻefaitotonú, mo e ngaahi pisinisi mānumanú. (1 Sio. 5:19) Ko ia ʻoku ʻikai ke tau ʻohovale ʻi hono tākiekina ʻe Sētane mo ʻene fanga tēmenioó ʻa e kakai maʻu mafaí ke nau “leaʻaki ʻa e ngaahi loi.” (1 Tīm. 4:1, 2) Ko e fakatātaá, ʻoku tala ʻe he kakai pisinisi ʻe niʻihi ʻa e loi ʻi heʻenau ngaahi tuʻuakí ke fakatau atu ʻa e ngaahi koloa ʻoku kovi pe ke kākaaʻi ʻaki ʻa e kakaí pea ʻave ʻenau paʻangá.

6, 7. (a) Ko e hā ʻoku kovi ai tautefito hono tala ʻe he kau taki lotú ʻa e loí? (e) Ko e hā ha ngaahi loi kuó ke fanongo ʻoku tala ʻe he kau taki lotú?

6 ʻOku kovi tautefito ʻa e taimi ʻoku lea loi ai ʻa e kau taki lotú. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí kapau ʻoku tui ha taha ki heʻenau ngaahi akonaki loí pea fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fehiʻa ai ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke mole mei he tokotaha ko iá ʻa e faingamālie ke moʻui taʻengatá. (Hōs. 4:9) Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū naʻe kākaaʻi ʻe he kau taki lotu ʻi hono taimí ʻa e kakaí. Naʻá ne lea loto-toʻa kiate kinautolu: “ʻOiauē ʻa kimoutolu, kau sikalaipe mo e kau Fālesi, ʻa e kau mālualoi! Koeʻuhi ʻoku mou fononga ʻi tahi mo ʻuta ke fakafoki mai ha taha, pea ʻi heʻene uluí, ʻoku mou ʻai ia ko ha tokotaha ʻoku tuha ke ʻi Kihena,” ʻa ia, ko e fakaʻauha taʻengata. (Māt. 23:15; fakamatala ʻi lalo) Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e kau taki lotu loi ko iá naʻa nau hangē tofu pē ko ʻenau tamai ko e Tēvoló, ʻa ia ko ha “tokotaha fakapō.”​—Sione 8:44.

7 ʻOku tokolahi foki ʻa e kau taki lotu ʻi hotau taimí. ʻOku ui nai kinautolu ko e kau faifekau, kau pātele, kau lāpai, kau faiako, pe ngaahi hingoa fakalakanga kehe. ʻI he hangē ko e kau Fālesí, ʻoku ʻikai te nau akoʻi ʻa e moʻoni mei he Folofola ʻa e ʻOtuá ka kuo nau “fetongi ʻa e moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e loí.” (Loma 1:18, 25) Ko e niʻihi eni ʻo ʻenau ngaahi loí “ko ʻete haó pē, ʻo hao ai pē,” ʻoku maʻu ʻe he tangatá ha laumālie taʻefaʻamate, ʻoku toe fanauʻi sino foʻou ʻa e kau maté, pea ʻoku tali ʻe he ʻOtuá ʻa e founga moʻui fakasōtomá mo e mali ʻa e tangata mo e tangata mo e fefine mo e fefine.

8. Ko e hā ʻa e loi kuo vavé ni ke tala ʻe he kau taki fakapolitikalé, ka ʻoku totonu ke fēfē ʻetau fakafeangai ki aí?

8 Ko e kau politikí foki kuo nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi loi ke kākaaʻi ʻaki ʻa e kakaí. Ko e taha ʻo e loi lahi taha kuo vavé ni ke nau talá ko e pehē kuo nau ʻomi ʻa e “melino mo malu” ki he māmaní. Ka “ʻe hoko fakafokifā mai leva ʻa e fakaʻauhá ʻi he taimi pē ko iá kiate kinautolu.” Ko ia ʻoku ʻikai totonu ke tau tui ki he kau taki fakapolitikale ko eni ʻoku nau pehē ʻoku lelei ange ʻa e ngaahi meʻá. Ko hono moʻoní ʻoku tau “ʻiloʻi lelei ko e ʻaho ʻo Sihová ʻoku haʻu ia ʻo hangē ko ha kaihaʻa ʻi he poʻulí.”​—1 Tes. 5:1-4.

ʻUHINGA ʻOKU LOI AI ʻA E KAKAÍ

9, 10. (a) Ko e hā ʻoku loi ai ʻa e kakaí, pea ko e hā ʻa e ngaahi nunuʻá? (e) Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻi fekauʻaki mo Sihová?

9 ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻikai ko e kakai maʻu mafaí pē ʻoku loí. Ko e kupu “ʻUhinga ʻOku Tau Loi Aí,” naʻe tohi ʻe Y. Bhattacharjee, ʻoku pehē ai ko e “loí kuo ʻiloʻi ko ha ʻulungaanga ia kuo nofo loloto ʻi he tangatá.” ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻoku fakakaukau ʻa e kakaí ʻoku fakanatula pē mo angamaheniʻaki ke loi. ʻOku faʻa loi ʻa e kakaí ke maluʻi kinautolu, ke fufū nai ʻenau ngaahi fehālaakí pe ko ʻenau ngaahi faihiá. ʻOku nau loi foki ke maʻu ai ha paʻanga pe ke maʻu ʻaonga mei ai ʻi ha toe founga. ʻOku toe pehē ʻi he kupú ko e kakai ʻe niʻihi ʻoku ʻikai faingataʻa kiate kinautolu ʻa e loi “ki he kau solá, kaungāngāué, kaungāmeʻá, mo e ngaahi ʻofaʻangá.”

10 Ko e hā ʻa e nunuʻa ʻo e ngaahi loi kotoa ko ení? ʻOku ʻikai ke kei fefalalaʻaki ʻa e kakaí, pea ʻoku maumau ai ʻa e ngaahi vaá. Ko e fakatātaá, sioloto atu ki he ongoʻi lōmekina kuo pau ke hoko ki ha husepāniti faitōnunga ʻi heʻene ʻilo naʻe nonofo hono uaifí mo ha taha peá ne loi kiate ia ke fufū ʻa e meʻa naʻá ne faí. Pe sioloto atu ki he fakalilifu ʻa hono ngaohikoviʻi ʻe ha tangata ʻa hono uaifí mo e fānaú ʻi ʻapi, kae fakangalingali ʻokú ne ʻofa mo tokanga kiate kinautolu ʻi he ʻi ai ʻa e niʻihi kehé. Ko e kakai peheé ʻe lava ke nau kākaaʻi ʻa e niʻihi kehé, ka ʻoku totonu ke tau manatuʻi heʻikai lava ke nau kākaaʻi ʻa Sihova. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú “ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku telefua mo tokaimaʻananga” kiate ia.​—Hep. 4:13.

Lau ‘e ‘Ananaia mo Sāfaila ‘ena pa‘angá; ‘ave ‘e ‘Ananaia ha konga ‘o e pa‘angá ki he ‘apositolo ko Pitá

11. Ko e hā ʻoku akoʻi mai kiate kitautolu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga kovi ʻa ʻAnanaia mo Sāfailá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

11 ʻI he Tohi Tapú, ʻoku ʻi ai ha fakatātā fekauʻaki mo ha ongo meʻa Kalisitiane naʻe tākiekina ʻe Sētane ke na loi ki he ʻOtuá. Naʻe feinga ʻa ʻAnanaia mo Sāfaila ke na kākaaʻi ʻa e kau ʻapositoló. Naʻá na fakatau atu ʻa e niʻihi ʻo ʻena koloá peá na ʻoange pē ha konga ʻo e paʻangá ki he kau ʻapositoló. Naʻe loto ʻa ʻAnanaia mo Sāfaila ke maongo ʻa e meʻa naʻá na faí ki he niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá, ko ia naʻá na tala ki he kau ʻapositoló kuó na ʻoange ʻa e paʻangá kotoa. Ka naʻe ʻiloʻi ʻe Sihova naʻá na loi, pea naʻá ne tauteaʻi kinaua.​—Ngā. 5:1-10.

12. Ko e hā ʻe hoko ki he kau loi fakalotokovi ʻoku ʻikai te nau fakatomalá, pea ko e hā hono ʻuhingá?

12 ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo e kakai ʻoku loí? Ko e kakai kotoa ʻoku nau tala ha loi fakalotokovi pea ʻikai te nau fakatomalá te nau iku ki he “ano ʻo e afi,” ʻo hangē tofu pē ko Sētané. ʻI hono toe fakalea ʻe tahá, te nau ʻauha taʻengata. (Fkh. 20:10; 21:8; Saame 5:6) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku vakai ʻa Sihova ki he kau loi ko ení ʻo tatau pē mo ʻene vakai ki he faʻahinga kotoa “ko ʻenau ngaahi tōʻongá ʻoku fakalielia ia ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá.”​—Fkh. 22:15, fakamatala ʻi lalo.

13. Ko e hā ʻoku tau ʻiloʻi fekauʻaki mo Sihová, pea ko e hā ʻoku ueʻi kitautolu ʻe he meʻa ko iá ke tau faí?

13 ʻOku tau ʻiloʻi ko Sihová “ʻoku ʻikai ko ha tangata ke loi” pea “ʻoku ʻikai ʻaupito ke loi . . . ʻa e ʻOtuá.” (Nōm. 23:19; Hep. 6:18) ‘ʻOku fehiʻa ʻa Sihova ʻi ha ʻelelo loi.’ (Pal. 6:16, 17) Kapau ʻoku tau loto ke fakahōifuaʻi ia, kuo pau ke tau tala ʻa e moʻoní. Ko ia ʻoku ʻikai ke tau “feloiʻaki.”​—Kol. 3:9.

ʻOKU TAU “LEAʻAKI ʻA E MOʻONÍ”

14. (a) Ko e hā ʻokú ne ʻai ke kehe ʻa e kau Kalisitiane moʻoní mei he ngaahi mēmipa ʻo e ngaahi lotu loí? (e) Fakamatalaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻi he Luke 6:45.

14 Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ʻoku kehe ai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní mei he ngaahi mēmipa ʻo e ngaahi lotu loí? ʻOku tau “leaʻaki ʻa e moʻoní.” (Lau ʻa e Sākalaia 8:16, 17.) Naʻe pehē ʻe Paula: “ʻOku mau fakaongoongoleleiʻi atu ai kimautolu ʻi he tuʻunga ko e kau faifekau ʻa e ʻOtuá, . . . ʻi he lea moʻoni.” (2 Kol. 6:4, 7) Pea naʻe pehē ʻe Sīsū ko e kakaí ʻoku nau lea mai ʻaki ʻa e “meʻa ʻoku hulu fau ʻi he lotó.” (Luke 6:45) ʻOku ʻuhinga ení ko ha tokotaha faitotonu te ne tala ʻa e moʻoní. Te ne tala ʻa e moʻoní ki he kau solá, kaungāngāué, kaungāmeʻá, mo e ngaahi ʻofaʻangá. Tau lāulea angé ki ha fakatātā ʻe niʻihi ʻo e founga ʻe lava ke tau fakahaaʻi ai ʻoku tau feinga ke faitotonu ʻi he meʻa kotoa pē.

‘Ave ‘e ha ki‘i tuofefine ha tohi kole tāimu‘a tu‘uma‘u, neongo ‘okú ne faialea fakapulipuli, tui vala ta‘etaau, pea ngāuehala‘aki ‘a e ‘olokaholó

ʻOkú ke sio ki ha palopalema ʻi he moʻui ʻa e kiʻi tuofefine ko ení? (Sio ki he palakalafi 15, 16)

15. (a) Ko e hā ʻoku kovi ai ke moʻui lōuá? (e) Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi ʻa e toʻutupú ke nau talitekeʻi ʻa e tenge mei he toʻumeʻá? (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.)

15 Kapau ʻokú ke kei siʻi, te ke loto ke tali koe ʻe ho toʻumeʻá. Ka koeʻuhi ko e holi ko ení, ʻoku moʻui lōua ai ha toʻutupu ʻe niʻihi. ʻOku nau fakangalingali ʻoku nau maʻa fakaeʻulungaanga ʻi he feohi mo honau fāmilí mo e fakatahaʻangá kae kehe ʻaupito ʻi heʻenau ngāueʻaki ʻa e mītia fakasōsialé pe feohi mo e kakai ʻoku ʻikai te nau tauhi kia Sihová. Te nau leakovi nai, tui ʻa e vala taʻetaau, fanongo ki he ngaahi fasi ʻoku kovi hono leá, konā, ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú, faialea fakapulipuli, pe fai ha ngaahi kovi kehe. ʻOku nau lohiakiʻi ʻenau ongo mātuʻá, ko honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, pea mo Sihova. (Saame 26:4, 5) Ka ʻoku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e taimi ʻoku tau taukaveʻi ai ʻoku tau fakalāngilangiʻi ia kae hili iá ʻoku tau fai ʻa e meʻa ʻokú ne fehiʻa aí. (Mk. 7:6) ʻOku lelei ange ke fai ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he palōvēpí: “ʻOua naʻa meheka ho lotó ki he kau angahalá, ka ke manavahē kia Sihova ʻi he ʻahó kotoa.”​—Pal. 23:17.a (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.)

16. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau tali ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi ha tohi kole ki he ngāue taimi-kakató?

16 Kapau ʻokú ke loto ke hoko ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu pe kamata ʻi he ngāue taimi-kakato makehé, ko e fakatātaá ʻi he Pētelí, ʻe fiemaʻu ke ke fakafonu ha tohi kole. ʻOku mahuʻinga ʻaupito ke ke fai ha tali faitotonu ki he ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo hoʻo moʻui leleí, faʻahinga fakafiefia ʻokú ke filí, mo ho ʻulungāngá. (Hep. 13:18) Kae fēfē kapau kuó ke fai ha meʻa ʻoku fehiʻa ai ʻa Sihova pe ko ha meʻa ʻokú ne fakahohaʻasi ho konisēnisí pea kuo teʻeki ai ke ke talanoa mo e kau mātuʻá fekauʻaki mo ia? Kole tokoni kiate kinautolu koeʻuhi ke lava ʻo ke tauhi kia Sihova mo ha konisēnisi maʻa.​—Loma 9:1; Kal. 6:1.

17. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ʻi hano ʻeke mai ha ngaahi fehuʻi ʻe he kau fakatangá fekauʻaki mo hotau fanga tokouá?

17 Ko e hā ʻoku totonu ke ke faí kapau ʻoku tapui ʻetau ngāué ʻi he feituʻu ʻokú ke nofo aí pea ʻoku puke koe ʻe he kau maʻu mafaí ʻo ʻeke atu ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo ho fanga tokouá? Te ke tala kiate kinautolu ʻa e meʻa kotoa ʻokú ke ʻiló? Ko e hā naʻe fai ʻe Sīsū ʻi hono fakafehuʻi ʻe ha kōvana Loma? Naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻoku ʻi ai “ha taimi ke fakalongolongo mo ha taimi ke lea,” pea ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻe ʻikai te ne leaʻaki ha meʻa! (Tml. 3:1, 7; Māt. 27:11-14) Kapau ʻoku tau ʻi ha tuʻunga meimei tatau, ʻoku fiemaʻu ke tau fakapotopoto mo olopoto koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau ʻai ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa hotau fanga tokouá.​—Pal. 10:19; 11:12.

Fakalongolongo ha tokoua ‘i hono fakafehu‘i ‘e he kau ma‘u mafaí; tala ‘e ha tokoua ki he kau mātu‘á ‘a e mo‘oní kotoa

Te ke fakapapauʻi fēfē ʻa e taimi ke hanganaki fakalongolongo aí mo e taimi ke tala ai ʻa e moʻoní kotoa? (Sio ki he palakalafi 17, 18)

18. Ko e hā ʻa e fatongia ʻoku tau maʻu kapau ʻoku ʻeke mai ʻe he kau mātuʻá ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo hotau fanga tokouá?

18 Fēfē kapau kuo fai ʻe ha tokotaha ʻi he fakatahaʻangá ha angahala mamafa pea ʻokú ke ʻilo ki ai? ʻOku maʻu ʻe he kau mātuʻá ʻa e fatongia ko hono tauhi ke maʻa fakaeʻulungaanga ʻa e fakatahaʻangá, ko ia te nau ʻeke atu nai pe ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke ʻiló. Ko e hā te ke faí, tautefito kapau ko e tokotahá ko hao kaumeʻa pe kāinga ofi? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e tokotaha ʻoku fakamoʻoni faitōnungá te ne tala ʻa e moʻoní.” (Pal. 12:17; 21:28) Ko ia ʻokú ke maʻu ʻa e fatongia ke tala ki he kau mātuʻá ʻa e moʻoní kotoa ʻo ʻikai fufū ha moʻoniʻi meʻa ʻe taha. ʻOku maʻu ʻe he kau mātuʻá ʻa e totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá koeʻuhi ke nau lava ʻo maʻu ʻa e founga lelei taha ke tokoniʻi ʻa e tokotahá ke ne fakaleleiʻi ʻa hono vahaʻangatae mo Sihová.​—Sēm. 5:14, 15.

19. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu hono hokó?

19 Naʻe lotu ʻa Tēvita kia Sihova: “ʻOkú ke leleiʻia ʻi he moʻoni ʻoku ʻi he loto ʻo ha tokotaha.” (Saame 51:6) Naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ko hotau tuʻunga ʻi lotó. Ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau “leaʻaki ʻa e moʻoní” ʻiate kinautolu, ʻi he taimi kotoa pē. Ko e toe founga ʻe taha ke fakahāhā ai ʻoku tau kehe mei he ngaahi mēmipa ʻo e ngaahi lotu loí ko hono akoʻi ʻa e moʻoni mei he Tohi Tapú. ʻI he kupu hono hokó, te tau lāulea ai ki he founga ʻe lava ke tau fai ai ʻa e meʻá ni ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú.

a Sio ki he vahe 15, “ʻE Lava Fēfē Ke U Talitekeʻi ʻa e Tenge mei he Toʻumeʻá?,” mo e vahe 16, “Moʻui Lōua​—Ko Hai Te Ne ʻIlo?,” ʻi he tohi Questions Young People Ask​—Answers That Work, Voliume 2. 

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share