Palataisí—Maʻau?
“Neu ilo ha tagata nae ia Kalaisi . . . nae o hake ia ki Balataisi.”—2 KOLINITO 12:2-4, PM.
1. Ko e hā ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e Tohi Tapú ʻoku fakamānako ki he tokolahi?
PALATAISI. ʻOkú ke manatuʻi ʻa e anga ʻo hoʻo ongoʻí ʻi he taimi naʻá ke fuofua fanongo ai fekauʻaki mo e talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki ha palataisi fakaemāmaní? ʻOkú ke manatuʻi nai ʻa e taimi naʻá ke ako ai ʻo ʻilo ‘ʻe fakaava ʻa e mata ʻo e kuí, pea ʻe toʻo ʻa e telinga ʻo e tulí, pea ʻe pa mai ʻa e lalá’ ʻi he fakaʻofoʻofa lahi fau. Pe fēfē ʻa e kikite ko ia ki he fakataha ʻa e ulofí mo e lamí pea mo e kiʻi kosí mo e lēpatí? ʻIkai naʻá ke fiefia ʻi he lau fekauʻaki mo e toe foki mai ki he moʻuí ʻa e faʻahinga ʻofeina kuo maté fakataha mo e ʻamanaki ke nofo ai pē ʻi he Palataisi ko iá?—Aisea 11:6; 35:5, 6; Sione 5:28, 29.
2, 3. (a) Ko e hā ʻoku malava ai ke pehē ʻoku ʻikai taʻeʻiai ha makatuʻunga ki hoʻo ʻamanaki makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú? (e) Ko e hā ʻa e makatuʻunga ʻoku toe tānaki mai ki he ʻamanaki ʻoku tau maʻú?
2 ʻOku ʻikai taʻeʻiai ha makatuʻunga ki hoʻo ʻamanakí. ʻOkú ke maʻu ʻa e ʻuhinga ke tui ai ki he ngaahi talaʻofa ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e Palataisi ko iá. Ko e fakatātaá, ʻokú ke maʻu ʻa e loto-falala ki he ngaahi lea ʻa Sīsū ki he tangata faikovi naʻe tutukí: “Te ke ʻi Palataisi mo au.” (Luke 23:43) ʻOkú ke falala ki he talaʻofa: “ʻI he funga ʻo e talaʻofa ʻa ʻEne ʻAfio ʻoku tau ʻamanaki ki ha ngaahi langi foʻou mo ha fonua foʻou, ʻa ia ʻoku nofoʻanga ai ʻa maʻoniʻoni.” ʻOkú ke toe falala ki he talaʻofa ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo holoholo ʻa hotau loʻimatá; ʻe ʻikai toe ʻi ai ha mate; mamahi, tangi, pea ʻe ngata ʻa e ongosiá. ʻOku ʻuhinga ʻení ʻe toe ʻi ai ha palataisi fakaemāmani!—2 Pita 3:13; Fakahā 21:4.
3 Neongo ia, ko e toe makatuʻunga ʻe taha ki he ʻamanaki ki he Palataisi ko ʻení ko e meʻa ko ia ʻoku hoko ʻa e kau Kalisitiane takatakai ʻi he māmaní ko ha konga ʻo ia he taimi ní. Ko e hā ia? Kuo fakatupu ʻe he ʻOtuá ha palataisi fakalaumālie pea kuó ne ʻomi ki ai ʻa hono kakaí. Ko e foʻi lea “palataisi fakalaumālié” ʻoku hā ngali ko ha foʻi fakakaukau pē, ʻo faingataʻa ke mahinoʻi, ka naʻe tomuʻa tala ha palataisi pehē ia, pea ʻoku ʻi ai moʻoni.
Ko ha Vīsone ki ha Palataisi
4. Ko e hā ʻa e vīsone ʻoku lave ki ai ʻa e 2 Kolinito 12:2-4, pea ko hai ʻoku ngalingali naʻá ne maʻu iá?
4 ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Neu ilo ha tagata nae ia Kalaisi . . . nae o hake ia ki hono tolu oe lagi. Bea neu ilo ae tagata koia, (be nae i he jino, be nae ikai i he jino, oku ikai teu ilo: oku ilo e he Otua;) Koeuhi nae o hake ia ki Balataisi, o ne fanogo ki he gaahi lea tae faa lea aki, aia oku ikai gofua ke lea aki e ha tagata.” (Fakaʻītali ʻamautolu; 2 Kolinito 12:2-4, PM) ʻOku hoko mai pē ʻa e konga ko iá ʻi he hili ʻa e ngaahi veesi ko ia naʻe taukapoʻi ai ʻe Paula ʻa hono tuʻunga-ʻapositoló. ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻikai lea ʻa e Tohi Tapú ia ki ha toe taha kehe pē naʻá ne maʻu ʻa e hokosia ko iá, pea ko Paula ʻa e tokotaha ʻokú ne tala mai kiate kitautolu ʻa e meʻa ko iá. Ko ia ai, ʻoku hangehangē ko Paula naʻá ne maʻu ʻa e vīsone ko ʻení. ʻI he hokosia ʻoku mahulu hake mei natula ko ʻení, ko e hā ʻa e “Balataisi” naʻá ne hū ki aí?—2 Kolinito 11:5, 23-31.
5. Ko e hā naʻe ʻikai ke sio ki ai ʻa Paulá, pea ko ia ai ko e faʻahinga “Balataisi” fēfē ia?
5 ʻOku ʻikai ke tala mai ʻe he potutohí ia ko “hono tolu oe lagi” ʻoku ʻuhinga ki he ʻatimosifia ʻoku takatakai ʻi hotau kolopé, pe ki he tuʻa vavaá pe ko ha toe ʻuniveesi kehe, ʻo hangē ko ia ʻoku mahaloʻi ʻe he kau ʻasitalōfīsikí. ʻOku faʻa ngāueʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻa e fika tolú ke fakafofongaʻi ʻa e fakamamafaʻi, lahi, pe mālohi ʻoku toe tānaki atu ki ai. (Koheleti 4:12; Aisea 6:3; Mātiu 26:34, 75; Fakahā 4:8) Ko ia, ko e meʻa naʻe sio ki ai ʻa Paula ʻi he vīsoné naʻe hiki hake ia pe hakeakiʻi. Naʻe fakalaumālie ia.
6. Ko e hā ʻa e meʻa fakahisitōlia hokohoko ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e fakamaama ki he meʻa naʻe sio ki ai ʻa Paulá?
6 ʻOku ʻomai ʻe he ngaahi muʻaki kikite ʻa e Tohi Tapú ha fakamaama kiate kitautolu. ʻI he hili hono fakamoʻoniʻi ʻa e taʻefaitōnunga ʻa hono kakai ʻi he kuonga muʻá kiate iá, naʻe fakapapauʻi ai ʻe he ʻOtuá ke fakaʻatā ʻa e kau Pāpiloné ke nau haʻu ki Siuta mo Selusalema. Naʻe iku ia ki hono fakaʻauha ʻi he 607 K.M., fakatatau ki he fakahokohoko taimi ʻa e Tohi Tapú. Naʻe pehē ʻe he kikité ʻe hoko ʻa e fonuá ʻo lala ʻi he taʻu ʻe 70; pea ʻe toki fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ʻa e kau Siu fakatomalá ke nau foki ʻo toe fokotuʻu ʻa e lotu moʻoní. Naʻe hoko ʻeni ʻi he 537 K.M. ʻo faai mai ai. (Teutalonome 28:15, 62-68; 2 Tuʻi 21:10-15; 24:12-16; 25:1-4; Selemaia 29:10-14) Ko e hā leva naʻe hoko ki he fonuá tonu? ʻI he lolotonga ʻo e taʻu ʻe 70, naʻe hoko ia ko ha feituʻu vaoa, ko e feituʻu pakukā, ko e nofoʻanga ʻo e fanga siakali. (Selemaia 4:26; 10:22) Ka neongo ia, naʻe ʻi ai ʻa e talaʻofa ko ʻení: “E fakafiemalieʻi e Jihova a Saione: te ne fakafiemalieʻi hono gaahi botu lala kotoabe; bea te ne gaohi hono toafa ke hage ko Iteni, bea ko hono botu liaki o hage koe goue [pe Palataisi, Sepituakini] a Jihova.”—Aisea 51:3, PM.
7. Ko e hā naʻe hoko ʻi he hili ʻa e lala he taʻu ʻe 70?
7 Ko e meʻa ia naʻe hokó ʻi he hili ʻa e taʻu ʻe 70. ʻI he tāpuaki ʻa e ʻOtuá, naʻe liliu ai ʻa e ngaahi tuʻungá ki he lelei ange. Sioloto atu ki he meʻá ni: “E fiefia ae toafa moe botu lala koeuhi ko kinautolu, bea e fiefia ae botu liaki, bea fiji o hage koe lose. E fiji lahi ia, bea fiefia i he fiefia moe hiva . . . e toki hobohobo ae tagata ketu o hage koe haate, bea e hiva ae elelo oe noa: koeuhi e tubu i he toafa ae gaahi vai, moe gaahi vaitafe i he botu lala. Bea e hoko ae kelekele momoa koe anovai, moe fonua fie inu koe gaahi matavai: bea koe nofoaga oe faga talakone [pe siakali], i he botu nae taki taha tokoto ai, e tubu ai ae mohuku moe kaho moe mohuku oe ano.”—Aisea 35:1-7, PM.
Ko ha Kakai Naʻe Toe Fakafoki Mai pea Liliu
8. ʻOku tau ʻilo fēfē naʻe kaunga ʻa e Aisea vahe 35 ia ki he kakaí?
8 Ko ha liliu lahi ē! Mei he maomaonganoá ki he palataisi. Kae kehe, ko e kikité ni mo e ngaahi kikite ala falalaʻanga kehe ʻoku nau fakahaaʻi ʻe ʻi ai foki ha liliu ʻi he kakaí, ʻo ala fakatatau atu ki ha fonua maomaonganoa ʻoku hoko ʻo fua lahi. Ko e hā ʻoku malava ai ke tau lea peheé? Sai, naʻe tokangataha ʻa ʻAisea ki he “kakai kuo huhui e Jihova,” ʻa ia te nau foki ki honau fonuá “moe gaahi hiva moe fiefia” pea maʻu ʻa e “fiefia moe nekeneka.” (Aisea 35:10, PM) ʻOku kaunga ia, ʻo ʻikai ki he kelekele moʻoní, ka ki he kakaí. ʻIkai ngata aí, naʻe tomuʻa tala ʻe ʻAisea ʻi he feituʻu kehe ʻo fekauʻaki mo e kakai ʻe toe fakafoki ki Saione: “Ke ui akinautolu koe gaahi akau oe maonioni, nae to e Jihova . . . O hage oku tubu mei he kelekele hono moto, . . . e bule e he Eiki ko Jihova ke tubu hake ae maonioni moe fakamalo i he ao oe gaahi buleaga kotoabe.” Naʻe toe pehē ʻe ʻAisea fekauʻaki mo e kakai ʻa e ʻOtuá: “E fakahinohino koe e Jihova mau ai be, . . . bea e fakamalohi ho gaahi hui: bea te ke hage koe goue oku fakaviviku.” (Aisea 58:11, PM; Ai 61:3, 11, PM; Selemaia 31:10-12) Ko ia ai, hangē pē ko hono fakaleleiʻi ʻo e ngaahi tuʻunga fakaeʻātakai ʻo e fonuá tonu, ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi liliu ʻi he kakai Siu ʻe toe fakafokí.
9. Ko e hā ʻa e “Balataisi” naʻe sio ki ai ʻa Paulá, pea naʻe fakahoko ia ʻanefē?
9 ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he sīpinga fakahisitōlia ko ʻení ke tau mahinoʻi ʻa e meʻa naʻe sio ki ai ʻa Paula ʻi he vīsoné. ʻE kau ai ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻa ia naʻá ne ui ko e “ngoueʻanga ʻa e ʻOtua” pea ʻe hoko ʻo fua lahi. (1 Kolinito 3:9) ʻE fakahoko ʻafē ʻa e vīsone ko iá? Naʻe ui ʻe Paula ʻa e meʻa naʻá ne sio ki aí ko ha ‘fakahā,’ ko ha meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú. Naʻá ne ʻilo ʻi he hili ʻene maté ʻe tupu hake ha tafoki lahi mei he moʻoní. (2 Kolinito 12:1; Ngāue 20:29, 30; 2 Tesalonaika 2:3, 7) Lolotonga ʻa e hoko lahi ʻa e tafoki mei he moʻoní pea hā ngali ke kāsia kinautolú, naʻe ʻikai malava ke fakatatau ai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ki ha ngoue maʻuiʻui. Neongo ia, ʻe hoko mai ʻa e taimi ke toe hakeakiʻi hake ai ʻa e lotu moʻoní. ʻE toe fakafoki mai ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ‘ke toki ulo atu ae maonioní o hage koe laa i he buleaga oe nau Tamaí.’ (Mātiu 13:24-30, 36-43, PM) Naʻe hoko moʻoni ia ʻi he hili ha ngaahi taʻu siʻi mei hono fokotuʻu ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi hēvaní. Pea ʻi he faai mai ʻa e ngaahi hongofuluʻi taʻu, naʻe hoko ai ʻo hā mahino ʻaupito ʻa hono maʻu ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ha palataisi fakalaumālié, ʻa ē naʻe tomuʻa sio ki ai ʻa Paula ʻi he vīsone ko iá.
10, 11. Ko e hā ʻoku malava ai ke tau pehē ʻoku tau ʻi ha palataisi fakalaumālié neongo ʻetau taʻehaohaoá?
10 Neongo ia, ʻoku tau ʻiloʻi ʻi he tuʻunga fakatāutahá ʻoku tau taʻehaohaoa, ko ia ai, ʻoku ʻikai ke tau ʻohovale ʻi he malanga hake ʻi he taimi ki he taimi ʻa e ngaahi palopalemá, ʻo hangē pē ko ʻene hoko ʻi he lotolotonga ʻo e kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ʻo Paulá. (1 Kolinito 1:10-13; Filipai 4:2, 3; 2 Tesalonaika 3:6-14) Kae kehe, fakakaukau atu ki he palataisi fakalaumālie ʻoku tau fiefia ai he taimi ní. ʻI hono fakahoa atu ki he tuʻunga puke fakalaumālie naʻa tau ʻi ai ki muʻá, kuo fakamoʻui fakalaumālie kitautolu. Pea fakafaikehekeheʻi ʻa e tuʻunga ʻaungalua naʻa tau ʻi ai ki muʻá mo hotau tuʻunga fafangaʻi-lelei fakalaumālie lolotongá. ʻI he ʻikai ke fāinga ʻo hangē ko e ʻi ha fonua mōmoa fakalaumālié, kuo maʻu ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻa ʻene hōifuá pea ʻuha mai mo ha ngaahi tāpuaki taʻefaʻalaua. (Aisea 35:1, 7) ʻI he ʻikai ke hoko ʻo kui ʻi he fakapoʻuli fakalaumālie hangē ha loki pōpula ʻi lolofonuá, ʻoku tau sio ki he maama ʻo e tauʻatāiná pea mo e hōifua ʻa e ʻOtuá. Ko e tokolahi ko ia naʻe ʻikai ʻaupito te nau fanongo ki he ngaahi kikite ʻa e Tohi Tapú kuo nau hoko ʻo fanongo fakataha mo hono mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú. (Aisea 35:5) Ko e fakatātaá, ko e laui miliona ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova takatakai ʻi he kolopé kuo nau ako fakafoʻiveesi ʻa e kikite ʻa Tanielá. Hili iá naʻa nau vakaiʻi lelei ʻa e vahe taki taha ʻo e tohi Tohi Tapu ʻa ʻAiseá. ʻIkai ʻoku hanga ʻe he meʻakai fakalaumālie fakaivifoʻou ko iá ʻo ʻomai ʻa e fakamoʻoni fekauʻaki mo hotau palataisi fakalaumālié?
11 Toe fakakaukau foki ki he ngaahi liliu ʻi he ngaahi ʻulungāangá ʻi he feinga ʻa e faʻahinga loto-totonu ʻo e ngaahi ʻātakai kotoa pē ke mahinoʻi mo ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI hono tefitó, kuo nau ngāue ke tuku atu ʻa e ngaahi ʻulungāanga fakamanu naʻa nau tōʻongaʻaki ki muʻá. Mahalo pē kuó ke fai ha feinga pehē ʻo maʻu ai ha ngaahi ola lelei ʻaupito, pea kuo fai pehē mo ho fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālié. (Kolose 3:8-14) Hangē ko ʻení, ʻi hoʻo feohi mo ha fakatahaʻanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻokú ke feohi ai mo ha kakai kuo nau hoko ʻo anga-fakamelino mo fiefia lahi ange. ʻOku teʻeki ai ke nau haohaoa, ka ʻoku ʻikai malava moʻoni ke fakamatalaʻi kinautolu ko ha fanga laione fekai pe ko ha fanga manu kaivao hahalu. (Aisea 35:9) Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he feohi fakalaumālie nonga mo melino ko ʻení? ʻOku hā mahino, ʻoku tau aʻusia ha tuʻunga fakalaumālie ʻoku totonu ʻetau ui ko ha palataisi fakalaumālié. Pea ʻoku tomuʻa fakatātaaʻi mai ʻe hotau palataisi fakalaumālié ha palataisi fakaemāmani ʻa ia te tau maʻu kapau te tau kei mateaki ai pē ki he ʻOtuá.
12, 13. Ko e hā kuo pau ke tau fai ke tau kei nofo ai ʻi hotau palataisi fakalaumālié?
12 Ka, ʻoku ʻi ai ha meʻa kuo pau ke ʻoua naʻa tau tukunoaʻi. Naʻe tala ʻe he ʻOtuá ki he kau ʻIsilelí: “Te mou tauhi ʻa e tuʻutuʻuni kotoa ʻa ia ʻoku ou tuʻutuʻuni atu he ʻaho ni, koeʻuhi ke mou malohi, pea ke mou hu ʻo maʻu ʻa e fonua.” (Teutalonome 11:8) ʻI he Livitiko 20:22, 24, ʻoku lave ai ki he fonua tatau pē: “Te mou tauhi ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni, mo ʻeku konisitutone kotoa, pea te mou fai ki ai: koeʻuhi ke ʻoua naʻa puʻaki kimoutolu ʻe he fonua ʻoku ou ʻomi kimoutolu ki ai ke mou nofoʻi ia. Ka kuo u tala kiate kimoutolu te mou maʻu honau kelekele, ʻio te u foaki ia ke mou maʻu, ko e fonua ʻoku mahutafea ʻi he huʻakau mo e honi.” ʻIo, ko hono maʻu ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá naʻe fakatuʻunga ia ʻi ha vahaʻangatae lelei mo Sihova ko e ʻOtuá. Naʻe peheé koeʻuhi naʻe ʻikai ke talangofua ʻa e kau ʻIsilelí kiate ia ʻo fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e kau Pāpiloné ke nau ikunaʻi kinautolu pea toʻo kinautolu mei honau nofoʻangá.
13 ʻOku tau fiefia nai ʻi he ngaahi meʻa lahi fekauʻaki mo hotau palataisi fakalaumālié. Ko hono ʻātakaí ʻoku fakafiefia ki he matá, ʻo hoko ko e fakanonga. ʻOku tau maʻu ʻa e melino mo e kau Kalisitiane kuo nau ngāue ke tafoki mei he ngaahi ʻulungāanga fakamanú. ʻOku nau feinga ke hoko ʻo anga-lelei mo fietokoni. Ka, ke kei nofo ʻi hotau palataisi fakalaumālié ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi hono maʻu pē ha vahaʻangatae lelei mo e kakaí ni. ʻOku fiemaʻu ia ke tau maʻu ha vahaʻangatae lelei mo Sihova pea fai hono finangaló. (Maika 6:8) Naʻa tau haʻu loto-tauʻatāina pē ki he palataisi fakalaumālié ni, ka ʻe lava ke tau ʻauhia atu—pe tuku ki tuʻa—kapau ʻoku ʻikai ke tau ngāue ke tauhi maʻu hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá.
14. Ko e hā ʻe hoko ko e tokoni ki heʻetau nofo ʻi he palataisi fakalaumālié?
14 Ko ha moʻoniʻi meʻa mahuʻinga te ne tokoniʻi kitautolú ko ʻetau hokohoko atu ʻi hono fakaivimālohiʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá. Fakatokangaʻi ʻa e lea fakaefakatātā ʻi he Sāme 1:1-3: “Monuʻiaa, ka ko e tangata ko ē kuo ʻikai fou ʻi he fakakaukau ʻa e fakaʻotuamate . . . ka ko e Lao ʻo Sihova ʻa ʻene manako, ʻio ʻi he lao oʻona ʻoku ne fakalaulauloto ʻaho mo e po. Te ne hange ia ha ʻakau kuo to ki he ngaahi mangaʻivai, ʻa ia ʻoku ne fua ʻi hono toʻukai, ko hono lau foki ʻoku ʻikai mae; pea neongo pe ko e ha ʻoku ne fai ʻoku ne monuʻia pe.” Tānaki atu ki aí, ko e ngaahi tohi makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ʻa e kalasi tamaioʻeiki anga-tonu mo potó ʻoku tokonaki mai ai ʻa e meʻakai fakalaumālie ʻi he palataisi fakalaumālié.—Mātiu 24:45-47.
Fakafefekaʻi Hoʻo Vakai ki he Palataisí
15. Ko e hā naʻe ʻikai malava ai ʻe Mōsese ke taki ʻa e kau ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, ka ko e hā naʻá ne sio ki aí?
15 Fakakaukau ange ki ha toe vakai tokamuʻa ki he Palataisí. ʻI he hili ʻa e hē holo ʻa ʻIsileli ʻi he toafá ʻi he taʻu ʻe 40, naʻe taki kinautolu ʻe Mōsese ki he Tokalelei ʻo Mōapé, ki he hahake ʻo e Vaitafe Sioataní. Koeʻuhi ko ha tōnounou ʻi he kuohilí ʻi he tafaʻaki ʻa Mōsesé, naʻe fakapapauʻi ai ʻe Sihova heʻikai taki ʻe Mōsese ʻa ʻIsileli ʻo kolosi ʻi Sioatani. (Nomipa 20:7-12; 27:12, 13) Naʻe tautapa ʻa Mōsese ki he ʻOtuá: “Kau aʻa atu muʻa, ʻo mamata ki he fonua lelei ʻi he kauvai ʻo Sioatani na.” Neongo naʻe ʻikai te ne hū ki ai, ʻi he hili ʻene ʻalu hake ki he Moʻunga Pīsiká ʻo sio ki he ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e fonua ko iá, kuo pau pē naʻe fakatokangaʻi ʻe Mōsese ko ha “fonua lelei” ia. ʻOkú ke fakakaukau naʻe fēfē ʻa e fonua ko iá?—Teutalonome 3:25-27.
16, 17. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e kehe ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá ʻi he ngaahi taimi ʻo e kuonga muʻá mei he fonua ko ia ʻi he ngaahi taimi ki muí ni ʻaupito maí? (e) Ko e hā ʻoku lava ai ke tau tui naʻe ʻi ai ʻa e taimi naʻe hangē ai ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá ko ha palataisí?
16 Kapau ʻe makatuʻunga hoʻo vakai ki aí ʻi he konga lahi kuo ʻi aí ni ki mui ʻa e feituʻu ko iá, te ke sioloto atu nai ki ha fonua mōmoa ʻo e ʻoneʻone, ngaahi toafa makaʻia, mo vela pakukā. Kae kehe, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻuhinga ke tui ai ko hono fakakātoá naʻe kehe ʻaupito ʻa e feituʻú ia ʻi he ngaahi taimi ʻo e Tohi Tapú. ʻI he pepa ko e Scientific American, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe he mataotao ʻi he vaí mo e kelekelé ko Dr. Walter C. Lowdermilk ʻo pehē ko e fonua ʻi he feituʻú ni kuo “maumauʻi ia ʻi hano ngaohikoviʻi ʻi he taʻu ʻe taha afe.” Naʻe tohi ʻe he faisaienisi ngoue ko ʻení: “Ko e ‘toafa’ naʻá ne fetongi ʻa e fonua maʻuiʻuí ni ko e ngāue ʻa e tangatá, ʻikai ko natula.” Ko hono moʻoní, naʻe fakahaaʻi ʻe heʻene ngaahi akó “ko e fonuá ni naʻe ʻi ai ʻa e taimi naʻe hoko ai ko ha palataisi lau maʻuiʻui.” ʻOku hoko ʻo hā mahino kuo maumauʻi ʻe he ngaohikoviʻi fakaetangatá ʻa e meʻa naʻe hoko “ko ha palataisi lau maʻuiʻuí.”a
17 ʻI he fakakaukauloto atu ki he meʻa kuó ke lau ʻi he Tohi Tapú, ʻokú ke sio nai ai ki he ʻuhinga lelei ʻa e fakamulituku ko iá. Manatuʻi ʻa e meʻa naʻe fakapapauʻi ʻe Sihova ki he kakaí fakafou ʻia Mōsesé: “Ko e fonua ʻoku ke aʻa atu ke maʻu, ko e fonua moʻungaʻia mo teleʻaʻia, ʻoku inu vai ʻuha mei langi: ko e fonua ʻoku mamahiʻi ʻe Sihova.”—Teutalonome 11:8-12.
18. Naʻe anga-fēfē hono ʻoange ʻe he Aisea 35:1, 2 ki he kau ʻIsileli naʻe fakahēʻí ha fakakaukau ki he tuʻunga ʻe ʻi ai ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá?
18 Ko e lau maʻuiʻui fakaʻofoʻofa mo e fua lahi ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá ʻa ia ʻi he lave pē ki hano ngaahi mātanga pau ʻoku haʻu ai ki he fakakaukaú ʻa e ngaahi tuʻunga hangē ha palataisí. ʻOku hā mahino ia mei he kikite ʻi he Aisea vahe 35, ʻa ia naʻe ʻuluaki fakahoko ʻi he taimi naʻe toe foki ai mei Pāpilone ʻa e kau ʻIsilelí. Naʻe tomuʻa tala ʻe ʻAisea: “Te ne matuʻaki fisi mo tomeʻe, ʻio, tomeʻe mo mavava; ʻe ʻange ki ai ʻa e langilangi ʻo Lepanoni, ʻa e teunga ʻo Kameli mo Saloni: ko e faʻahinga ko ia te nau mamata ki he langilangi ʻo Sihova, ko e teungaʻia ʻo hotau ʻOtua.” (Aisea 35:1, 2) Ko e lave ki Lepanoni, Kāmeli, mo Sāloní kuo pau naʻá ne fakamanatu ha ʻata fakafiemālie mo fakaʻofoʻofa ki he kau ʻIsilelí.
19, 20. (a) Fakamatalaʻi ʻa e feituʻu ko Sāloni ʻo e kuonga muʻá. (e) Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ke fakaivimālohiʻi ai ʻetau ʻamanaki ki he Palataisí?
19 Fakakaukau atu ki Sāloni, ko ha tokalelei tuʻu matātahi ʻi he vahaʻa ʻo e ʻotu moʻunga ʻo Samēliá pea mo e Tahi Lahí, pe Metiteleniané. (Sio ki he tā ʻi he peesi 10.) Naʻe ʻiloa ia ʻi heʻene fakaʻofoʻofá mo e fua lahí. ʻI heʻene hoko ʻo maʻu vai leleí, naʻe feʻunga ia ki he kaikaiʻangá, ka naʻe ʻi ai hono ngaahi vaotā ko e ʻulu ʻoke ʻi he ngaahi tafaʻaki fakatokelaú. (1 Kalonikali 27:29; Hiva ʻo e Hiva 2:1, NW, fakamatala ʻi lalo; Aisea 65:10) Ko ia, naʻe tomuʻa tala ʻe he Aisea 35:1, 2 ha toe fakafoki pea mo ha fonua matala fakaʻofoʻofa, ʻoku hoko ʻo hangē ha palataisí. Naʻe toe tuhu ʻa e kikite ko iá ki ha palataisi fakalaumālie fakaʻofoʻofa, ʻo fehoanaki mo e meʻa naʻe toki sio ki ai ki mui ʻa Paula ʻi he vīsoné. Ko ia ai, ko e kikité ni, fakataha mo e ngaahi kikite kehe, ʻoku nau fakaivimālohiʻi ʻetau ʻamanaki ki ha palataisi fakaemāmani ki he faʻahinga ʻo e tangatá.
20 ʻI heʻetau nofo ʻi hotau palataisi fakalaumālié, ʻoku malava ke tau fakaivimālohiʻi ai ʻetau houngaʻia pea mo ʻetau ʻamanaki ki he Palataisi ʻi he māmaní. Anga-fēfē? ʻAki hono fakaloloto ʻetau mahino fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tau lau ʻi he Tohi Tapú. ʻOku faʻa lave ʻa e ngaahi fakamatala mo e ngaahi kikite ʻa e Tohi Tapú ki he ngaahi feituʻu pau. Te ke saiʻia ke ke maʻu ha mahino lelei ange pe naʻe tuʻu ʻi fē ʻa e ngaahi feituʻu ko iá pea mo honau felāveʻi mo e ngaahi feituʻu fakasiokālafi kehé? ʻI he kupu hoko maí, te tau lāulea ai ki he founga ʻe lava ke ke fai ai ia ke maʻu ʻaonga mei aí.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻOku fakamatala ʻa Denis Baly ʻi he Geography of the Bible ʻo pehē: “Ko e natula ʻo e sīpinga ʻo e ʻulufonuá kuo pau kuó ne tofanga ʻi ha ngaahi liliu mātuʻaki lahi ʻaupito talu mei he ngaahi taimi ʻo e Tohi Tapú.” Ko e hā hono tupuʻangá? “Naʻe fiemaʻu ʻe he tangatá ʻa e ʻakaú ki he fefie mo e langa fale fakatouʻosi pea ko ia ai . . . naʻá ne kamata ke tā hifo ʻa e ʻuluʻakaú pea fakaeʻa atu ai ʻa e fonuá ki hono ngaohikovia ʻe he ʻalotāmakí. Ko e ikuʻanga ʻo e uesia ko ʻeni ʻi he ʻātakaí ko e hoko ʻo liliu māmālie ai ʻa e tuʻunga ʻo e ʻeá . . . ʻo hoko ko e tuʻunga mahuʻinga taha ʻi heʻene fakaʻauhá.”
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• Ko e hā ʻa e “Balataisi” naʻe sio ki ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻi he vīsoné?
• ʻI he fekauʻaki mo e Aisea vahe 35, ko e hā ʻa hono ʻuluaki fakahokó, pea ʻoku anga-fēfē ʻene felāveʻi mo e meʻa naʻe sio ki ai ʻa Paula ʻi he vīsoné?
• ʻE malava fēfē ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau houngaʻia ʻi hotau palataisi fakalaumālié pea mo ʻetau ʻamanaki ki ha palataisi fakaemāmaní?
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Ko e Tokalelei ʻo Sāloní, ko ha feituʻu fua lahi ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá
[Maʻuʻanga]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.
[Fakatātā ʻi he peesi 12]
Naʻe ʻiloʻi ʻe Mōsese ko ha “fonua lelei” ia