LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w18 Tīsema p. 3-7
  • “Tau Toki Sio ʻi Palataisi!”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “Tau Toki Sio ʻi Palataisi!”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • Lau ‘i he Ko e Taua Leʻo (Ako)
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • FAKAMOʻONI ʻO E PALATAISI ʻI HE KAHAʻÚ
  • TE KE ʻI PALATAISI!
  • MEʻA ʻE LAVA KE KE ʻAMANEKINÁ
  • ʻOku tuʻu ʻi fē ʻa e Palataisi Fakatohitapú?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Ko e Hā ʻe Lava Ke Tau Ako mei ha Tokotaha Faikovi?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
  • “Te Ke ʻi Palataisi mo Au”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
  • Ko Hai ʻE Fokotuʻu Haké? Ko Fē Te Nau Moʻui Aí?
    Ako mei he Faiako Lahí
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
w18 Tīsema p. 3-7
Toe foki ‘a e kau ‘Isilelí ki honau fonuá, hili hono ‘ave pōpula ‘i Pāpilone

“Tau Toki Sio ʻi Palataisi!”

“Te ke ʻi Palataisi mo au.”​—LUKE 23:43.

HIVA: 19, 55

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he talaʻofa ʻa e ʻOtuá kia ʻĒpalahame ha palataisi ʻi he kahaʻú?

  • Ko e hā ʻa e kikite ʻi he tohi ʻAiseá ʻoku fakahaaʻi ai ʻe ʻi ai ha palataisi ʻi he kahaʻú ʻi he māmaní?

  • Ko e hā ʻoku fakahaaʻi naʻe ʻikai ʻalu ʻa Sīsū mo e tokotaha faihia naʻe ʻi hono tafaʻakí ki Palataisi ʻi he ʻaho naʻá na mate aí?

1, 2. Ko e hā ʻa e ngaahi fakakaukau kehekehe ʻoku maʻu ʻe he kakaí fekauʻaki mo e palataisí?

NAʻE ʻalu ha fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi mei he ngaahi fonua kehekehe ki ha fakataha-lahi ʻi Seoul, Kōlea. ʻI heʻenau mavahe mei he sitētiumé, naʻe takatakaiʻi kinautolu ʻe he Kau Fakamoʻoni fakalotofonuá. Ko ha taimi fakalotomāfana moʻoni ia, ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻa nau taʻataʻalo mo ui ki he tokotaha taki taha: “Tau toki sio ʻi Palataisi!” Ko fē ʻa e palataisi ʻokú ke fakakaukau naʻa nau ʻuhinga ki aí?

2 Ko e kakai ʻi he ʻaho ní ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi fakakaukau kehekehe fekauʻaki mo e palataisí. ʻOku pehē ʻe he niʻihi ko e palataisí ko ha foʻi misi pē ia. ʻOku pehē ʻe he niʻihi ko e palataisí ko ha feituʻu pē ʻoku nau fiefia ai. Ko ha tangata fiekaia ʻokú ne tangutu ʻi ha fuʻu tēpile ʻoku fonu ʻi he meʻakaí te ne ongoʻi nai ʻokú ne ʻi palataisi. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo maliu atú, ko ha fefine naʻá ne sio ki ha fuʻu teleʻa fakaʻofoʻofa ʻoku fonu ʻi he ngaahi matalaʻiʻakau ʻi he vaó naʻe maongo ʻaupito kiate ia ʻo ne pehē, “Ko ha palataisi moʻoni!” Ko e feituʻu ko iá ʻoku kei ui he ʻahó ni ko Palataisi, neongo ʻoku ʻufiʻufi ʻe he sinoú laka hake ʻi he mita ʻe 15 (fute ʻe 50) ʻi he taʻu taki taha. ʻOkú ke fakakaukau ko e hā ʻa e Palataisi? ʻOkú ke ʻamanaki ʻe hoko mai ia?

3. Ko fē taimi naʻe fuofua lave ai ʻa e Tohi Tapú ki he Palataisí?

3 ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo ha palataisi naʻe ʻi ai ʻi he kuohilí pea mo ha palataisi ʻe hoko ʻi he kahaʻú. ʻOku tau fuofua lau fekauʻaki mo e Palataisí ʻi he ʻuluaki tohi ʻo e Tohi Tapú. ʻI he Sēnesi 2:8 ʻoku pehē: “ʻIkai ko ia pē, naʻe tō ʻe Sihova ko e ʻOtuá ha ngoue ʻi ʻĪteni, [pe palataisi ʻo e fiefiá, Catholic Douay Version] ʻi he hahaké; pea naʻá ne tuku ki ai ʻa e tangata naʻá ne ngaohí.” ʻOku pehē ʻi he konga tohi faka-Hepeluú ko e ngoue ʻo ʻĪteni. Ko e foʻi lea “ʻĪteni” ʻoku ʻuhingá ko e “Fiefia,” pea ko e ngoue ko iá ko e moʻoni naʻe hoko ko ha feituʻu lelei. Naʻe fakaʻofoʻofa ʻaupito, hulu fau ʻa e meʻakaí pea melino ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mo e fanga manú.​—Sēn. 1:29-31.

4. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau pehē ko e ngoue ʻo ʻĪtení ko ha palataisí?

4 Ko e foʻi lea faka-Hepelū ki he “ngoue” ʻoku liliu ia ko e pa·raʹdei·sos ʻi he lea faka-Kalisí. ʻOku pehē ʻi he Cyclopaedia ʻa M’Clintock mo Strong ko e taimi ʻoku fanongo ai ha tokotaha Kalisi ki he foʻi lea ko e pa·raʹdei·sos, ʻokú ne sioloto atu ki ha paʻake fakaʻofoʻofa mo ʻatā ʻoku malu ʻo ʻikai lava ke uesia ʻe ha meʻa, fakataha mo e ʻuluʻakau fakaʻofoʻofa ʻokú ne fakatupu mai ha ngaahi fuaʻiʻakau kehekehe pea mo e ngaahi vaitafe maʻa mo e ngaahi kauvai musieʻia ʻoku kaikai ai ha tākanga ʻanitelope mo e fanga sipi.​—Fakafehoanaki mo e Sēnesi 2:15, 16.

5, 6. Ko e hā naʻe mole ai meia ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e monū ke nofo ʻi Palataisí, pea ko e hā ʻoku fifili nai ki ai ʻa e niʻihi?

5 Naʻe tuku ʻe Sihova ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi ha ngoue pehē, ko ha palataisi. Ka koeʻuhi ko ʻena talangataʻa kia Sihová, naʻá na fakamoleki ai ʻa e monū ke nofo ʻi Palataisí, kiate kinaua mo ʻena fānaú. (Sēn. 3:23, 24) Neongo naʻe ʻikai ha tangata ʻe toe nofo ʻi he Palataisi ko iá, ʻoku hā ngali naʻe kei ʻi ai pē ʻo aʻu ki he Lōmaki ʻi he ʻaho ʻo Noá.

6 ʻOku fifili nai ʻa e niʻihi, ‘ʻE faifai ange pea toe ʻi ai ha Palataisi ʻi he māmaní?’ Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻi he ngaahi moʻoniʻi meʻá? Kapau ʻokú ke ʻamanaki ke nofo mo ho ngaahi ʻofaʻangá ʻi Palataisi, ʻokú ke maʻu ha ʻuhinga lelei ki hoʻo ʻamanakí? ʻE lava ke ke fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku tau fakapapauʻi ai ʻe ʻi ai ha palataisi ʻi he kahaʻú?

FAKAMOʻONI ʻO E PALATAISI ʻI HE KAHAʻÚ

7, 8. (a) Ko e hā ʻa e talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpalahamé? (e) Ko e hā nai naʻe ʻai ʻe he talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa ʻĒpalahame ke ne fakakaukau ki aí?

7 Ko e feituʻu lelei taha ʻe maʻu mei ai ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e Palataisí ko e Tohi Tapú, koeʻuhi ko e tohi ko ení meia Sihova, ʻa e tokotaha naʻá ne fakatupu ʻa e muʻaki Palataisí. Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe tala ange ʻe he ʻOtuá ki hono kaumeʻa ko ʻĒpalahamé. Naʻe pehē ʻe he ʻOtuá te ne fakatokolahi ʻa e hako ʻo ʻĒpalahamé ke “hangē ko e ʻoneʻone ʻi he matātahí.” Naʻe fai leva ʻe Sihova ʻa e talaʻofa mātuʻaki mahuʻinga ko ení kia ʻĒpalahame: “Fakafou ʻi ho hakó ʻe maʻu ai ʻe he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní ha tāpuaki moʻonautolu koeʻuhí kuó ke fanongo ki hoku leʻó.” (Sēn. 22:17, 18) Ki mui ai, naʻe toe tala ʻe he ʻOtuá ʻa e talaʻofa tatau ki he foha ʻo ʻĒpalahamé mo hono mokopuná.​—Lau ʻa e Sēnesi 26:4; 28:14.

8 ʻOku halaʻatā ha lave ʻi he Tohi Tapú naʻe fakakaukau ʻa ʻĒpalahame ʻe maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ha pale fakaʻosi ʻi ha palataisi ʻi hēvani. Ko ia ʻi he talaʻofa ʻe he ʻOtuá ko e “ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní” ʻe tāpuakiʻí, kuo pau pē naʻe fakakaukau ʻa ʻĒpalahame ko e ngaahi tāpuaki ko ení ʻe hoko ʻi he māmaní. Ka ko e fakamoʻoni pē eni ʻi he Tohi Tapú ʻoku fakahaaʻi ai ʻe ʻi ai ha palataisi ʻi he māmaní?

9, 10. Ko e hā ʻa e ngaahi talaʻofa ki mui mai ʻoku tau maʻu ke ʻamanekina ai ʻe ʻi ai ha palataisi ʻi he kahaʻú?

9 Naʻe fakamānavaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e taha ʻo e hako ʻo ʻĒpalahame ko Tēvitá ke ne lave ki ha taimi ʻi he kahaʻú ʻa ia “ʻe ʻikai toe ʻi ai ʻa e kau fulikivanú.” (Saame 37:1, 2, 10) ʻI hono kehé, “ko e anga-vaivaí te nau maʻu ʻa e māmaní, pea te nau maʻu ʻa e fiefia lahi ʻi he melino hulu fau.” Naʻe toe tomuʻa tala ʻe Tēvita: “Ko e kau māʻoniʻoní te nau maʻu ʻa e māmaní, pea te nau nofo ai ʻo taʻengata.” (Saame 37:11, 29; 2 Sām. 23:2) ʻOkú ke pehē naʻe tākiekina fēfē ʻe he ngaahi talaʻofa ko ení ʻa e kakai naʻa nau loto ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá? Naʻa nau maʻu ha ʻuhinga ke ʻamanekina ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe taha ko e kakai māʻoniʻoní te nau ʻi he māmaní pea ʻe toe hoko ia ko ha palataisi ʻo hangē ko e ngoue ʻo ʻĪtení.

10 ʻI he faai mai ʻa e taimí, ko e tokolahi taha ʻo e kau ʻIsileli naʻá nau taku ʻoku nau tauhi kia Sihová naʻa nau siʻaki ia mo e lotu moʻoní. Ko ia naʻe fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ʻa e kau Pāpiloné ke nau ikunaʻi ʻa hono kakaí, fakaʻauha honau fonuá, pea ʻave pōpula ʻa e tokolahi ʻo kinautolu. (2 Kal. 36:15-21; Sel. 4:22-27) Ka naʻe tomuʻa tala ʻe he kau palōfita ʻa e ʻOtuá ʻe toe foki ʻa hono kakaí ki honau fonuá hili ha taʻu ʻe 70. Pea naʻe hoko moʻoni ʻa e ngaahi kikite ko iá. Ka ʻoku toe ʻi ai hono kaunga kiate kitautolu he ʻahó ni. ʻI heʻetau lāulea ki ha niʻihi ʻo kinautolu, fakatokangaʻi ʻa e anga ʻo ʻenau ʻomai ha ngaahi ʻuhinga ke tau ʻamanaki ai ki ha palataisi ʻi he kahaʻú ʻi he māmaní.

11. Naʻe anga-fēfē hono fuofua fakahoko ʻa e ʻAisea 11:6-9, ka ko e hā nai ʻa e fehuʻi ʻoku tau kei ʻeké?

11 Lau ʻa e ʻAisea 11:6-9. Naʻe tomuʻa tala ʻe he ʻOtuá fakafou ʻi he palōfita ko ʻAiseá ʻi he taimi ʻe toe foki ai ʻa e kau ʻIsilelí ki honau fonuá, ʻe melino ʻa e fonuá. ʻE ʻikai fiemaʻu ke manavahē ha taha ki hano ʻohofi ʻe ha monumanu pe ko ha kakai. ʻE hao ʻa e iiki mo e lalahi. ʻIkai ʻoku fakamanatu atu heni kiate koe ʻa e tuʻunga melino naʻe maʻu ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení? (ʻAi. 51:3) Naʻe toe tomuʻa tala ʻe ʻAisea ko e māmaní kotoa, ʻo ʻikai ko e puleʻanga ʻIsilelí pē, “ʻe fonu . . . ʻi he ʻiloʻi ʻo Sihová ʻo hangē ko hono ʻufiʻufi ʻe he vaí ʻa e tahí.” ʻE hoko ia ʻafē? ʻOku hā mahino, ʻoku lave eni ki he kahaʻú.

12. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe hokosia ʻe he faʻahinga naʻa nau toe foki mei hono fakaheeʻi ʻi Pāpiloné? (e) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ʻe toe fakahoko ʻa e ʻAisea 35:5-10 ʻi he kahaʻú?

12 Lau ʻa e ʻAisea 35:5-10. Fakatokangaʻi naʻe toe tomuʻa tala ʻe ʻAisea ʻi he taimi ʻe toe foki ai ʻa e kau ʻIsilelí mei Pāpiloné heʻikai ʻohofi kinautolu ʻe ha fanga manu pe kakai. Naʻá ne pehē ʻe lahi fau ʻa e meʻakai lelei ʻi honau fonuá koeʻuhi ʻe lahi ʻa e vaí, ʻo hangē pē ko ia naʻe ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení. (Sēn. 2:10-14; Sel. 31:12) ʻE fakahoko pē ʻa e kikité ʻi he taimi ʻo e kau ʻIsileli ko iá? Fakatokangaʻi naʻe toe pehē ʻi he kikité ʻe fakamoʻui ʻa e kuí, heké mo e tulí. Ka naʻe ʻikai ke hoko eni ki he kau ʻIsileli naʻa nau toe foki mei Pāpiloné. ʻI hono kehé, naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá te ne fakamoʻui ʻa e mahamahaki kotoa pē ʻi he kahaʻú.

Toe foki ‘a e kau ‘Isilelí ki honau fonuá, hili hono ‘ave pōpula ‘i Pāpilone

13, 14. Naʻe anga-fēfē hono fakahoko ʻa e ʻAisea 65:21-23 ʻi he taimi naʻe toe foki ai ʻa e kau ʻIsilelí mei Pāpiloné, ka ko e hā ʻa e konga ʻo e kikite ko iá ʻoku kei fiemaʻu ke fakahokó? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

13 Lau ʻa e ʻAisea 65:21-23. ʻI he taimi naʻe toe foki ai ʻa e kau Siú ki honau fonuá, naʻe ʻikai te nau maʻu ha ngaahi fale lelei pe ngaahi ngoueʻanga mo ha ngoue vaine. Ka koeʻuhi naʻe tāpuakiʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá, naʻe faai atu pē ʻo liliu ʻa e ngaahi meʻá. Sioloto atu ki he fiefia ʻa e kakaí ʻi heʻenau langa fale pea nofo ai pea ʻi heʻenau fiefia ʻi he meʻakai vovo naʻa nau toó!

14 Fakatokangaʻi fakatatau ki he kikite ko ení, ko hotau ʻahó “ʻe hangē ko e ngaahi ʻaho ʻo ha fuʻu ʻakau.” Ko e ʻuluʻakau ʻe niʻihi ʻoku nau moʻui ʻi ha laui afeʻi taʻu. Ke moʻui fuoloa pehē, kuo pau ke moʻui lelei ʻaupito ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Pea kapau ʻe lava ke nau moʻui ʻi ha ʻātakai melino mo fakaʻofoʻofa hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe ʻAiseá, ko ha meʻa fakaofo moʻoni ia, ko ha palataisi! Pea ʻe fakahoko ʻa e kikite ko iá!

Tala‘ofa ‘e Sīsū ki he faihia na‘e tautau ‘i hono tafa‘akí te ne ‘i Palataisi mo ia

ʻE anga-fēfē hono fakahoko ʻa e talaʻofa ʻa Sīsū fekauʻaki mo e Palataisí? (Sio ki he palakalafi 15, 16)

15. Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki naʻe lave ki ai ʻi he tohi ʻAiseá?

15 Fakakaukau ki he anga hono fakahaaʻi mai ʻi he ngaahi talaʻofa naʻa tau toki lāulea ki aí ʻe ʻi ai ha palataisi ʻi he kahaʻú. ʻE fonu ʻa e māmaní kotoa ʻi he kakai kuo tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá. Heʻikai fiemaʻu ki ha taha ke hohaʻa fekauʻaki mo hano ʻohofi ia ʻe ha fanga manu pe kakai anga-fakamālohi. ʻE fakamoʻui ʻa e kuí, tulí mo e heké. ʻE langa ʻe he kakaí honau ngaahi ʻapi pea fiefia ʻi he tō ʻenau ngoue. Te nau moʻui fuoloa ange ʻi he ʻuluʻakaú. ʻIo, ʻoku tokonaki mai ʻi he Tohi Tapú ʻa e fakamoʻoni ko ha palataisi pehē ʻe hoko mai. Ka te tau talanoa nai mo e kakai ʻe niʻihi pea te nau pehē nai ko e ngaahi kikite ko ení ʻoku ʻikai ʻuhinga moʻoni ia ʻe ʻi ai ha palataisi ʻi he māmaní. Ko e hā te ke tala ange kiate kinautolú? Ko e hā ha ʻuhinga lelei ʻokú ke fakatuʻotuʻa atu ai ki ha palataisi moʻoni ʻi he māmaní? Ko e tangata lahi taha kuo faifai ange pea moʻui maí, ʻa Sīsū, naʻá ne ʻomai ha ʻuhinga lelei.

TE KE ʻI PALATAISI!

16, 17. Ko fē taimi naʻe lea ai ʻa Sīsū fekauʻaki mo e Palataisí?

16 Neongo naʻe ʻikai ha hia ʻa Sīsū, naʻe fakahalaiaʻi ia pea tautau ʻi ha ʻakau ke ne pekia, fakataha mo ha ongo Siu faihia ʻi hono tafaʻakí. Naʻe ʻiloʻi ʻe he taha ʻo kinaua ko Sīsuú ko ha tuʻi peá ne pehē: “Sīsū, manatuʻi au ʻi hoʻo hoko ki ho Puleʻangá.” (Luke 23:39-42) Ko e talaʻofa naʻe fai ʻe Sīsū ki he tangata faihia ko iá ʻoku kaunga ki ho kahaʻú. ʻOku hiki ʻa e lea ʻa Sīsuú ʻi he Luke 23:43. Ko e kau mataotao ʻe niʻihi ʻoku nau ʻai ha koma ki muʻa ʻi he foʻi lea “ʻahó ni” pea liliu ʻa e lea ko ení ʻo pehē: “ʻOku ou tala moʻoni atu kiate koe, ʻi he ʻahó ni te ke ʻi Palataisi mo au.” ʻOku kehekehe ʻa e ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e tuʻuʻanga totonu ʻo e komá ʻi he sētesi ko iá. Ka naʻe ʻuhinga ki he hā ʻa Sīsū ʻi heʻene pehē “ʻahó ni”?

17 ʻI he ngaahi lea lahi ʻi onopooni, ʻoku ngāueʻaki ʻa e komá ke tokoni ki hono fakamahino ʻa e ʻuhinga ʻo ha sētesi. Ka ko e ngaahi muʻaki tatau tohinima faka-Kalisi ne ala maʻú, naʻe ʻikai faʻa ngāueʻaki ai ʻa e fakaʻilonga leá. Ko ia te tau fifili nai: Naʻe pehē ʻe Sīsū, “ʻOku ou tala atu kiate koe, ʻi he ʻahó ni te ke ʻi Palataisi mo au”? Pe naʻá ne pehē, “ʻOku ou tala atu kiate koe ʻi he ʻahó ni, te ke ʻi Palataisi mo au”? ʻOku ʻai ʻe he kau liliu-leá ʻa e komá ki muʻa pe hili ʻa e “ʻahó ni” ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku nau fakakaukau naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsuú, pea ʻoku lava ke ke maʻu ha taha ʻo e ongo fakaleá ni ʻi he ngaahi Tohi Tapu he ʻaho ní.

18, 19. Ko e hā ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke mahinoʻi ʻa e meʻa naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsuú?

18 Kae kehe, manatuʻi ʻa e meʻa naʻe tala ange ʻe Sīsū ki hono kau muimuí fekauʻaki mo ʻene pekiá. Naʻá ne pehē: “ʻE pehē pē ʻa e ʻi lolofonua ʻa e Foha ʻo e tangatá ʻi he ʻaho ʻe tolu mo e pō ʻe tolu.” Naʻá ne toe pehē: “Ko e Foha ʻo e tangatá ʻe lavakiʻi ia ki he nima ʻo e tangatá, pea te nau tāmateʻi ia, pea ʻe fokotuʻu hake ia ʻi he ʻaho hono tolú.” (Māt. 12:40; 16:21; 17:22, 23; Mk. 10:34) Naʻe līpooti ʻe he ʻapositolo ko Pitá naʻe hoko ʻa e meʻá ni. (Ngā. 10:39, 40) Ko ia naʻe ʻikai ke ʻalu ʻa Sīsū ki Palataisi ʻi he ʻaho naʻá ne pekia ai pehē ki he tokotaha faihia ko iá. ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú ko Sīsū naʻá ne “ʻi he Faʻitoká” ʻi he ʻaho ʻe tolu, kae ʻoua kuo fokotuʻu hake ia ʻe he ʻOtuá.​—Ngā. 2:31, 32.a (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.)

19 Ko ia naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e kupuʻi lea “ʻOku ou tala moʻoni atu kiate koe ʻi he ʻahó ni” ke kamataʻaki ʻene talaʻofa ki he tokotaha faihiá. Ko e founga anga-maheni ia ʻo e talanoá naʻa mo e ʻi he taimi ʻo Mōsesé. Naʻe pehē ʻe Mōsese ʻi ha taimi: “Ko e ngaahi lea ko eni ʻoku ou fekau atu kiate koe he ʻaho ní kuo pau ke ʻi ho lotó ia.”​—Teu. 6:6; 7:11; 8:1, 19; 30:15.

20. Ko e hā ʻokú ne poupouʻi ʻetau mahino fekauʻaki mo e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú?

20 Naʻe pehē ʻe ha tokotaha liliu Tohi Tapu mei he Hahake Lotolotó: “Ko e fakamamafa ʻi he konga tohi ko ení ʻoku ʻi he foʻi lea ‘ʻaho ní’ pea ʻoku totonu ke lau ʻo peheni, ‘ʻOku ou tala moʻoni atu kiate koe ʻi he ʻahó ni, te ke ʻi Palataisi mo au.’ Ko e talaʻofá naʻe fai ʻi he ʻaho ko iá pea ʻe fakahoko ia ʻamui ange.” Naʻe toe pehē ʻe he tokotaha liliu-leá ko e founga eni naʻe lea ai ʻa e kakaí ʻi he feituʻu ko iá pea fakahuʻunga “ko e talaʻofá naʻe fai ʻi ha ʻaho pau pea naʻe pau ke fakahoko ia.” ʻOku liliu ʻi ha tatau faka-Sīlia ʻi he senituli hono nimá ʻa e vēsí ni ʻo pehē: “ʻĒmeni, ʻoku ou tala atu kiate koe ʻi he ʻahó ni te ke ʻi he Ngoue ʻo ʻĪtení mo au.” ʻOku totonu ke fakalototoʻaʻi kitautolu kotoa ʻe he talaʻofa ko iá.

21. Ko e hā naʻe ʻikai hoko ki he tokotaha faihiá, pea ko e hā hono ʻuhingá?

21 ʻI he taimi naʻe lea ai ʻa Sīsū ki he tokotaha faihia ko iá fekauʻaki mo e Palataisí, naʻe ʻikai te ne ʻuhinga ki ha palataisi ʻi hēvani. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi iá? Ko e ʻuhinga ʻe taha he naʻe ʻikai ʻilo ʻe he tokotaha faihiá naʻe fai ʻe Sīsū ha fuakava mo ʻene kau ʻapositolo faitōnungá ke kaungāpule mo ia ʻi hēvani. (Luke 22:29) ʻIkai ko ia pē, naʻe teʻeki ai ke papitaiso ʻa e tokotaha faihiá. (Sione 3:3-6, 12) Ko ia ʻi hono fai ʻe Sīsū ʻa e talaʻofa ko ení ki he tokotaha faihiá, kuo pau pē naʻá ne lea fekauʻaki mo ha palataisi ʻi he māmaní. ʻI he hili ha ngaahi taʻu mei ai, naʻe lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo ha vīsone ʻo ha tangata “naʻe hamusi ʻo ʻave ki palataisi.” (2 Kol. 12:1-4) Neongo ko Paula mo e kau ʻapositolo kehé naʻe fili ke nau ʻalu ki hēvani pea kaungāpule mo Sīsū, naʻe lea ʻa Paula ʻo fekauʻaki mo ha palataisi ʻi he kahaʻú.b (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) ʻE ʻi he māmaní ʻa e palataisi ko iá? Te ke ʻi ai?

MEʻA ʻE LAVA KE KE ʻAMANEKINÁ

22, 23. Ko e hā ʻe lava ke ke ʻamanaki ki aí?

22 Manatuʻi naʻe lea ʻa Tēvita fekauʻaki mo ha taimi ʻa ia “ko e kau māʻoniʻoní te nau maʻu ʻa e māmaní.” (Saame 37:29; 2 Pita 3:13) Naʻe lave ʻa Tēvita ki ha taimi ʻa ia ʻe talangofua ai ʻa e kakai kotoa ʻi he māmaní ki he ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. Ko e kikite ʻi he ʻAisea 65:22 ʻoku pehē ai: “Ko e ngaahi ʻaho ʻo hoku kakaí ʻe hangē ko e ngaahi ʻaho ʻo ha fuʻu ʻakau.” ʻOku fakahaaʻi heni ko e kakai ʻoku nau tauhi kia Sihova ʻi heʻene māmani foʻoú te nau moʻui ʻi ha laui afeʻi taʻu. ʻE lava ke ke ʻamanekina eni? ʻIo, koeʻuhi fakatatau ki he Fakahā 21:1-4, ʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki ko iá “ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha mate.”

23 Ko e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e Palataisí ʻoku māʻalaʻala. Naʻe fakamoleki ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e monū ke moʻui taʻengata ʻi he Palataisí, ka ko e māmaní ʻe toe hoko ia ko ha palataisi. Hangē ko e talaʻofa ʻa e ʻOtuá, te ne tāpuakiʻi ʻa e kakai ʻi he māmaní. Naʻe pehē ʻe Tēvita ko e anga-vaivaí mo e kau māʻoniʻoní te nau maʻu ʻa e fonuá pea nofo ai ʻo taʻengata. Pea ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he kikite ʻi he tohi ʻAiseá ke tau fakatuʻotuʻa atu ki he taimi ʻa ia te tau fiefia ai ʻi he moʻui ʻi ha palataisi fakaʻofoʻofa ʻi he māmaní. ʻE hoko ia ʻafē? ʻI he taimi ʻe fakahoko ai ʻa e talaʻofa ʻa Sīsū ki he tokotaha faihiá. ʻE lava ke ke ʻi he Palataisi ko iá. ʻI he taimi ko iá, ko e meʻa naʻe leaʻaki ʻe he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he fakataha-lahi ʻi Kōleá ʻe hoko moʻoni: “Tau toki sio ʻi Palataisi!”

a Naʻe tohi ʻe Palōfesa C. Marvin Pate ko e kau mataotao tokolahi ʻoku nau tui ʻi he pehē ʻe Sīsū “ʻahó ni,” naʻá ne ʻuhingá te ne pekia pea ʻalu ki Palataisi ʻi he ʻaho pē ko iá, pe ʻi loto ʻi he houa ʻe 24. Naʻe toe pehē ʻe Palōfesa Pate ko e palopalema fekauʻaki mo e vakai ko ení ʻoku ʻikai fehoanaki ia mo e ngaahi moʻoni kehe ʻi he Tohi Tapú. Ko e fakatātaá, ʻoku pehē ʻi he Tohi Tapú naʻe ʻi Faʻitoka ʻa Sīsū ʻi he hili ʻene pekiá pea naʻá ne ʻalu hake ki hēvani ki mui ai.​—Māt. 12:40; Ngā. 2:31; Loma 10:7.

b Sio ki he “Fehuʻi mei he Kau Lautohí” ʻi he ʻīsiu ko ení.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share