Ko Hai ʻe Toetuʻú?
“ʻOua te mou ofo ʻi he meʻa ko ia: he ʻoku ʻunu mai ha taimi, ʻa ia ʻe fanongo ai ki hono leʻo ʻe he kakai kotoa pe ʻoku ʻi he ngaahi faʻitoka, pea te nau ʻalu atu mei ai.”—SIONE 5:28, 29.
1. Ko e hā ʻa e fanongonongo tuʻu-ki-muʻa naʻe fanongo ki ai ʻa Mōsese ʻi he talatalaʻāmoa naʻe uló, pea ko hai naʻá ne toe fakamanatuʻi ʻa e ngaahi lea ko iá?
NAʻE hoko ha meʻa mātuʻaki ngalikehe laka hake ʻi he taʻu ʻe 3,500 kuo maliu atú. Naʻe tokangaʻi ʻe Mōsese ʻa e fanga sipi ʻa e pēteliake ko Seteloó. ʻI he ofi ki Moʻunga Hōlepí, naʻe hā ai ʻa e ʻāngelo ʻa Sihová kia Mōsese ʻi ha afi naʻe ulo ʻi he lotolotonga ʻo ha fuʻu ʻakau talatala. “Pea ne vakai, tā neongo ʻoku vela ʻa e vao talatalaʻamoa ʻi he afi, ka ʻoku ʻikai keina ai ʻa e talatalaʻamoa,” ko e lau ia ʻi he fakamatala ʻa e Ekisotó. Naʻe ui mai leva ha leʻo mei he talatalaʻāmoá kiate ia. “Ko au ko e ʻOtua ʻo ho tupuʻanga,” ko e fanongonongo ia ʻa e leʻó, “ko e ʻOtua ʻo Epalahame, ko e ʻOtua ʻo Aisake, pea ko e ʻOtua ʻo Sekope.” (Ekisoto 3:1-6) Ki mui mai, ʻi he ʻuluaki senituli T.S., naʻe toe fakamanatuʻi ai ʻa e ngaahi lea ko iá ʻo ʻikai ʻe ha taha kehe ka ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá tonu, ʻa Sīsū.
2, 3. (a) Ko e hā ʻa e ʻamanaki ʻoku fakatatali kia ʻĒpalahame, ʻAisake mo Sēkopé? (e) Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi ʻoku malanga haké?
2 Naʻe fai ʻe Sīsū ha fetalanoaʻaki mo e niʻihi ʻo e kau Sātusí, ʻa ia naʻe ʻikai te nau tui ki he toetuʻú. Naʻe fanongonongo ʻe Sīsū: “Ko e meʻa ki he toe fokotuʻu ʻo e pekia, naʻa mo Mosese ʻoku ne fakahā ia ʻi he vahe ʻoku kau ki he Talatalaʻāmoa, heʻene lau ʻa e ʻEiki ko e ʻOtua ʻo Epalahame, mo e ʻOtua ʻo Aisake, mo e ʻOtua ʻo Sekope. Ka ʻoku ʻikai ko e ʻOtua ia ʻo e mate ka ʻo e moʻui: koeʻuhi ʻi heʻene ʻafio aʻana ʻoku nau māʻuʻui kotoa pe.” (Luke 20:27, 37, 38) ʻI hono leaʻaki ʻa e ngaahi leá ni, naʻe fakapapauʻi ai ʻe Sīsū ʻo pehē mei he vakai ʻa e ʻOtuá, ko ʻĒpalahame, ʻAisake mo Sēkope ne fuoloa ʻenau maté ʻoku nau kei moʻui pē ʻi he manatu ʻa e ʻOtuá. ʻI he hangē ko Siopé, ʻoku nau tatali ki he ngataʻanga ʻo honau “fatongia tau,” ʻa ʻenau mohe ʻi he maté. (Siope 14:14) ʻI he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá, te nau toetuʻu mai ki ai.
3 Fēfē leva ʻa e laui piliona ʻo e niʻihi kehe ko ia kuo nau mate ʻi he kotoa ʻo e hisitōlia ʻo e tangatá? Te nau kau mo kinautolu ʻi hono maʻu ha toetuʻú? Ki muʻa ke tau maʻu ha tali fakafiemālie ki he fehuʻi ko iá, tau kumi angé mei he Folofola ʻa e ʻOtuá pe ʻoku ʻalu ki fē ʻa e kakaí ʻi heʻenau maté.
ʻOku ʻi Fē ʻa e Kau Maté?
4. (a) ʻOku ʻalu ki fē ʻa e kakaí ʻi heʻenau maté? (e) Ko e hā ʻa Seoli?
4 ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú ko e kau maté ʻoku “ʻikai te nau ʻilo ha momoʻi meʻa.” ʻI he maté ʻoku ʻikai ha fakamamahiʻi ʻi ha afi ko heli, ʻikai ha tatali fakamamahi ʻi Limipō, ka ko ha foki pē ki he efú. Ko ia ai, ʻoku faleʻi mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ki he kau moʻuí: “Ko ia kotoa ʻoku ʻilo ʻe ho nima te ne mafai, fai ʻaki ho ivi; he ʻoku ʻikai ha ngaue, pe ha fakakaukau, pe ha ʻilo, pe ha poto ʻi lolofonua [pe Seoli], ʻa e feituʻu ʻoku ke fononga ki ai.” (Koheleti 9:5, 10; Senesi 3:19) Ko e “Seoli” ko ha foʻi lea ʻoku ʻikai alāanga ki ai ʻa e tokolahi. Ko ha foʻi lea faka-Hepelū ia ʻoku ʻikai pau hono tupuʻangá. ʻOku akoʻi ʻe he ngaahi lotu lahi ʻoku kei moʻui ʻa e kau maté, kae hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá, ko e faʻahinga ʻi Seolí ʻoku nau mate, ʻikai toe ʻilo ha meʻa. Ko Seolí ko e faʻitoka anga-maheni ia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.
5, 6. ʻI heʻene maté, naʻe ʻalu ʻa Sēkopé ki fē, pea ko hai naʻe tanu fakataha ai mo iá?
5 ʻI he Tohi Tapú, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ʻuluaki ʻasi ʻa e foʻi lea “Seoli” ʻi he Senesi 37:35 (NW). ʻI he hili ʻa e hā ngali mole hono foha ʻofeina ko Siosifá, naʻe fakafisi ʻa e pēteliake ko Sēkopé ke ne tali ʻa e fakafiemālié, ʻo ne fakahā: “Kau ʻalu hifo tangi pē ki hoku fohá ki Seoli!” ʻI he tui naʻe mate hono fohá, naʻe loto ai ʻa Sēkope ke ne mate pea ke ne ʻi Seoli. Ki mui ai, naʻe loto ʻa e fānau lalahi ange ʻe toko hiva ʻa Sēkopé ke ʻave hono foha siʻisiʻi tahá, ʻa Penisimani, ki ʻIsipite ke maʻu ʻa e tokoni mei he hongé. Kae kehe, naʻe fakafisi ʻa Sēkope ʻo ne pehē: “ʻE ʻikai ʻalu hifo hoku foha mo kimoutolu; he kuo mate hono tokoua, pea ko ia pe toko taha ʻoku toe: pea kapau ʻe hoko kiate ia ha tuʻutamaki ʻi he hala ʻoku mou ʻalu ai, te mou ʻohifo hoku hinā ni ki faʻitoka [pe Seoli] ʻi he mamahi.” (Senesi 42:36, 38) Ko e ongo fakamatala ʻe ua ko ʻení ʻoku fehokotaki mo e mate, ʻikai ko ha faʻahinga moʻui hili ʻa e maté, ʻi Seoli.
6 ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he fakamatala ʻa Sēnesí naʻe hoko ʻa Siosifa ko e tokotaha pule meʻakai ʻi ʻIsipite. Ko ia ai, naʻe malava ʻa Sēkope ke fononga ki ai ki ha toe feohi fiefia mo Siosifa. ʻI he hili iá, naʻe nofo ʻa Sēkope ʻi he fonua ko iá ʻo aʻu ki heʻene mate kuó ne taʻu motuʻa ʻaupito ko e taʻu 147. Fakatatau ki heʻene ngaahi fakaʻamu ʻi heʻene ofi maté, naʻe ʻave ʻe hono ngaahi fohá hono meʻa-fakaʻeikí ʻo tanu ʻi he ʻana ko Makipilá ʻi he fonua ko Kēnaní. (Senesi 47:28; 49:29-31; 50:12, 13) Ko ia ai, naʻe tanu fakataha ʻa Sēkope mo ʻAisake, ko ʻene tamaí, pea mo ʻĒpalahame, ko ʻene kuí.
‘Ului ki Heʻenau Fanga Kuí’
7, 8. (a) Naʻe ʻalu ʻa ʻĒpalahame ki fē ʻi heʻene maté? Fakamatalaʻi. (e) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi naʻe ʻalu ʻa e niʻihi kehé ki Seoli ʻi heʻenau maté?
7 Ki muʻá, ʻi he taimi naʻe fakapapauʻi ai ʻe Sihova ʻene fuakava mo ʻĒpalahamé pea talaʻofa ange ʻe hoko ʻo tokolahi ʻa hono hakó, naʻá ne fakahaaʻi ai ʻa e meʻa ʻe hoko kia ʻĒpalahamé. “Ka ko koe,” ko e folofola ia ʻa Sihová, “te ke ʻalu fiemalie pe ki hoʻo ngaahi kui, ʻe tanu koe kuo ke toulekeleka ʻaupito.” (Senesi 15:15) Pea ko e meʻa tofu pē ʻeni naʻe hokó. ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he Senesi 25:8: “Pea toki hokotaki ʻa Epalahame ʻo ne pekia, kuo toulekeleka ʻaupito, ko e ʻeiki kuo fuoloa, pea aʻuaʻu; pea naʻe ului ia ki hono kakai.” Ko hai ʻa e kakai ko ʻení? ʻOku fakahokohoko mai ʻe he Senesi 11:10-26 ʻa ʻene fanga kuí ʻo foki ki he foha ʻo Noa ko Semí. Ko ia ko e faʻahinga ʻeni ne nau ʻosi mohe ʻi Seoli ʻa ia naʻe ului ki ai ʻa ʻĒpalahame ʻi heʻene maté.
8 Ko e kupuʻi lea ‘ului ki hono kakaí’ ʻoku toutou hā ia ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú. Ko ia ai, ʻoku ʻuhinga lelei ke fakaʻosiʻaki ko e foha ʻo ʻĒpalahame ko ʻIsimeʻelí mo e tokoua ʻo Mōsesé, ʻa ʻĒlone, naʻá na fakatou ō ki Seoli ʻi heʻena maté, ʻo fakatatali ai ki ha toetuʻu. (Senesi 25:17; Nomipa 20:23-29) Pehē foki, naʻe ʻalu foki mo Mōsese ki Seoli, neongo naʻe ʻikai ha taha te ne ʻilo pe naʻe ʻi fē hono faʻitoká. (Nomipa 27:13; Teutalonome 34:5, 6) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko Siosiua, ʻa e fetongi ʻo Mōsese ʻi he tuʻunga ko e taki ʻo ʻIsilelí, fakataha mo ha toʻutangata fakalūkufua ʻo e kakaí naʻa nau ʻalu mo kinautolu ki Seoli ʻi he maté.—Fakamaau 2:8-10.
9. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e foʻi lea faka-Hepelū ko e “Seoli” pea mo e foʻi lea faka-Kalisi ko e “Hētesi” ʻoku ʻuhinga pē ki he feituʻu tatau? (e) Ko e hā ʻa e ʻamanaki ʻoku maʻu ʻe he faʻahinga ko ia ʻoku ʻi Seolí, pe ʻi Hētesí?
9 ʻI ha laui senituli ki mui, naʻe hoko ai ʻa Tēvita ko e tuʻi ʻo e matakali ʻe 12 ʻo ʻIsilelí. ʻI heʻene maté, naʻá ne ‘toka mo ʻene ngaahi kuí.’ (1 Tuʻi 2:10) Naʻe ʻi Seoli mo ia? Ko e meʻa fakatupu tokangá, ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosi 33 T.S., naʻe lave ai ʻa e ʻapositolo ko Pitá ki he mate ʻa Tēvitá ʻo ne ʻohake ai ʻa e Sāme 16:10: “Talaʻehai te ke liʻaki ʻa hoku laumalie ki Lolofonua [pe Seoli].” ʻI he hili ʻa e lave ʻo pehē ko Tēvitá naʻe kei ʻi hono fonualotó pē, naʻe ngāueʻaki ʻe Pita ʻa e ngaahi lea ko iá kia Sīsū ʻo fakahaaʻi ko Tēvitá “ʻi heʻene sio fakalaka atu naʻa ne lea ki he toetuʻu ʻa e Misaia; he naʻe ʻikai liʻaki ia ʻi Hētesi, pe ʻilo ʻe hono kakano ʻa e ʻauʻauha. Ko e Sīsū ko eni naʻe toe fokotuʻu ia ʻe he ʻOtua: pea ko kimautolu kotoa pe ko e kau fakamoʻoni ki ai.” (Ngāue 2:29-32) Naʻe ngāueʻaki heni ʻe Pita ʻa e foʻi lea “Hētesi,” ko e hoatatau faka-Kalisi ia ʻo e foʻi lea faka-Hepelū ko e “Seoli.” Ko ia ai, ko e faʻahinga ʻoku pehē ʻoku ʻi Hētesí ʻoku nau ʻi he tuʻunga tatau pē mo e faʻahinga ʻoku pehē ʻoku ʻi Seolí. ʻOku nau mohe, ʻo tatali ki ha toetuʻu.
ʻOku ʻI Ai ha Faʻahinga Taʻemāʻoniʻoni ʻi Seoli?
10, 11. Ko e hā ʻoku malava ai ke tau pehē ʻoku ʻalu ʻa e kau taʻemāʻoniʻoni ʻe niʻihi ki Seoli, pe Hētesi, ʻi heʻenau maté?
10 ʻI he hili hono taki atu ʻe Mōsese ʻa e puleʻanga ʻIsilelí ki tuʻa mei ʻIsipité, naʻe hoko ha angatuʻu ʻi he toafá. Naʻe tala ʻe Mōsese ki he kakaí ke nau fakamavaheʻi kinautolu mei he kau taki angatuʻú—ʻa Kola, Tētani mo ʻApilami. Te nau mate ʻi he founga fakamālohi. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Mōsese: “He kapau ʻe mate ʻa e tuʻunga meʻa ni ʻo hange ko e pekia ʻa e kakai kotoa, pea kapau ʻe hoko kiate kinautolu ʻo hange ko e ʻinasi ʻo mamani katoa, pea ta kuo ʻikai fekau au ʻe Sihova. Ka ʻo kapau ʻe fai ʻe Sihova ha meʻa foʻou, pea fakamanga ʻe he kelekele hono ngutu, ʻo folo ʻakinautolu moe meʻa katoa ʻoku kau ki ai, ʻo nau ʻalu hifo moʻui ki lolofonua [pe Seoli]; pea te mou ʻilo ai kuo fai pauʻu ʻe he kau tangata ni kia Sihova.” (Nomipa 16:29, 30) Ko ia, pe naʻe fakamanga ʻa e kelekelé ʻo folo kinautolu pe naʻe keina kinautolu ʻe he afi ʻo hangē ko ia ʻi he tuʻunga ʻo Kola mo e kau Līvai ʻe toko 250 naʻe kau mo iá, ko e kau angatuʻú ni naʻa nau iku kotoa pē ki Seoli, pe Hētesi.—Nomipa 26:10.
11 Ko Simi, ʻa ia naʻá ne talatukiʻi ʻa Tuʻi Tēvitá, naʻe tauteaʻi ia ʻi he nima ʻo e tokotaha fetongi ʻo Tēvitá, ko Solomone. “ʻOua te ke lau ia ko e taʻehalaia,” ko e tuʻutuʻuni ia ʻa Tēvitá, “he ko e tangata poto koe; pea te ke ʻilo ʻa e meʻa ke fai kiate ia, ka te ke ʻohifo hono hina ki faʻitoka [pe Seoli] ʻi he toto.” Naʻe ʻai ʻe Solomone ʻa Penaia ke ne fakahoko ʻa e tauteá. (1 Tuʻi 2:8, 9, 44-46) Ko e toe tokotaha maʻukovia ʻe taha ʻo e heletā fakahoko tautea ʻa Penaiá ko e ʻeiki-tau ʻIsileli ki muʻa ko Sioapé. Ko hono ʻulu hinaá naʻe ʻikai “ke ʻalu hifo ki faʻitoka [pe Seoli] ʻi he melino.” (1 Tuʻi 2:5, 6, 28-34) ʻOku fakamoʻoni ʻa e ongo fakatātaá ni fakatouʻosi ki he moʻoni ʻo e hiva fakamānavaʻi ʻa Tēvitá: “ʻE foki ʻa e kau angakovi ki Lolofonua [pe Seoli], ʻa e kakai kotoa ʻoku fakangalongaloʻi ʻa e ʻOtua.”—Sāme 9:17.
12. Ko hai ʻa ʻEhitofeli, pea naʻá ne ʻalu ki fē ʻi heʻene maté?
12 Ko ʻEhitofelí ko e tokotaha faleʻi fakafoʻituitui kia Tēvita. Naʻe fakamahuʻingaʻi ʻene akonakí ʻo hangē pē naʻe haʻu ia meia Sihová tonu. (2 Samiuela 16:23) Ko e meʻa fakamamahí, naʻe hoko ʻa e sevāniti falalaʻangá ni ia ko ha tokotaha lavaki pea kau ʻi he angatuʻu naʻe taki ʻe he foha ʻo Tēvita ko ʻApisalomé. ʻOku ngalingali, naʻe lave ʻa Tēvita ki he lavaki ko ʻení ʻi heʻene tohi: “Talaʻehai ko ha fili ʻoku taukaeʻi kita; ka ne pehe te u ala katakiʻi: talaʻehai ko e taha ʻi he faʻahinga ʻoku fehiʻa mai, ʻa ia ʻoku fakapupula; pehe te u fufū au mei ai.” Naʻe hoko atu ʻa Tēvita: “ʻOfa ke moʻutamakia kinautolu ʻe he mate, ke nau ʻalu hifo ki lolofonua [pe seoli] ʻoku nau moʻui pe: he ko e kovi ʻoku ʻi honau nofoʻanga, ʻo lotolotoi pe.” (Sāme 55:12-15) ʻI heʻenau maté, naʻe ʻalu hifo ai ʻa ʻEhitofeli mo hono ngaahi takangá ki Seoli.
Ko Hai ʻOku ʻi Kīhená?
13. Ko e hā ʻoku ui ai ʻa Siutasi ko e “hako ʻo mala”?
13 Fakahoa ʻa e tuʻunga ʻo Tēvitá mo ia naʻe hokosia ʻe Tēvita Lahi Angé, ʻa Sīsū. Ko e taha ʻo e kau ʻapositolo ʻe toko 12 ʻa Kalaisí, ʻa Siutasi ʻIsikaliote, naʻe tafoki ia ʻo hoko ko ha tokotaha lavaki hangē ko ʻEhitofelí. Ko e ngāue lavaki ʻa Siutasí naʻe mafatukituki ange ia ʻi he lavaki ʻa ʻEhitofelí. Naʻe ngāue fakafepaki ʻa Siutasi ki he ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupu ʻo e ʻOtuá. ʻI ha lotu ʻi he ngataʻanga ʻo ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, naʻe līpooti ai ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo hono kau muimuí: “Lolotonga ʻeku ʻiate kinautolu naʻa ku tauhi kinautolu ʻe au ʻi ho huafa, ʻa e huafa kuo ke tuku mai: ʻio, naʻa ku leʻohi kinautolu, pea kuo ʻikai mole hanau taha, ngata pē ʻi he hako ʻo mala, koeʻuhiā pe ke fakamoʻoni ki he Tohitapu.” (Sione 17:12) ʻI he lave heni kia Siutasi ko e “hako ʻo mala,” naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sīsū ʻi he taimi naʻe mate ai ʻa Siutasí, naʻe ʻikai ha ʻamanaki kiate ia ki ha toe foki mai. Naʻe ʻikai te ne moʻui ai pē ʻi he manatu ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne ʻalu, ʻikai ki Seoli, ka ki Kīhena. Ko e hā ʻa Kīhena?
14. Ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe Kīhená?
14 Naʻe fakahalaiaʻi ʻe Sīsū ʻa e kau taki lotu ʻo hono taimí koeʻuhi naʻa nau ʻai ʻa e tokotaha taki taha ʻo ʻenau kau ākongá “ko e tama . . . ʻa Heli [pe Kīhena].” (Mātiu 23:15) ʻI he taimi ko iá, naʻe maheni ʻa e kakaí mo e Teleʻa ʻo Hīnomí, ko ha feituʻu naʻe ngāueʻaki ko ha lingiʻanga veve ʻa ia naʻe fakaʻauha ai ʻa e ngaahi sino ʻo e kau faihia ko ia naʻe ʻikai te nau taau ke tanu fakaleleí. Naʻe lave ʻa Sīsū tonu ki muʻa ki Kīhena ʻi heʻene Malanga ʻi he Moʻungá. (Mātiu 5:22) Naʻe mahino ʻa hono ʻuhinga fakaefakatātaá ki heʻene kau fanongó. Naʻe fakafofongaʻi ʻe Kīhena ʻa e ʻauha fakaʻaufuli taʻeʻiai ha ʻamanaki ki ha toetuʻu. Tuku kehe ʻa Siutasi ʻIsikaliote ʻi he taimi ʻo Sīsuú, kuo ʻi ai ha niʻihi kehe kuo ʻalu ki Kīhena kae ʻikai ko Seoli, pe Hētesi, ʻi heʻenau maté?
15, 16. Ko hai ʻi he maté naʻe ʻalu ki Kīhená, pea ko e hā naʻa nau ʻalu ai ki aí?
15 Ko e ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, naʻe fakatupu haohaoa kinaua. Ko ʻena tō ki he angahalá naʻe fai fakakaukauʻi pē. Naʻe ʻiate kinaua pē ke fili ki he moʻui taʻengatá pe ko e mate taʻengata. Naʻá na talangataʻa ki he ʻOtuá pea kau mo Sētane. ʻI he taimi naʻá na mate aí, naʻe ʻikai haʻana ʻamanaki ki ha maʻu ʻaonga mei he feilaulau huhuʻi ʻa Kalaisí. ʻI hono kehé, naʻá na ʻalu ki Kīhena.
16 Ko e ʻuluaki foha ʻo ʻĀtamá, ʻa Keini, naʻá ne fakapoongi hono tokoua ko ʻĒpelí pea hili iá naʻá ne moʻui ko ha tokotaha hola holo. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Sioné ʻa Keini ko e tokotaha “tupu-mei-he-Fili.” (1 Sione 3:12) ʻOku ʻuhinga lelei ke fakaʻosiʻaki ʻo pehē ʻi he hangē ko ʻene ongo mātuʻá, naʻá ne ʻalu ki Kīhena ʻi heʻene maté. (Mātiu 23:33, 35) Ko ha kehekehe ē ko ʻeni mo e tuʻunga ʻo ʻĒpeli māʻoniʻoní! “Ko tui naʻe ʻatu ki he ʻOtua ʻe Epeli ha feilaulau, ʻo lelei hake ʻi haʻa Keini; ʻio, ko ia ia naʻe fakamoʻoni ai maʻana ʻoku ne maʻoniʻoni he naʻe fakamoʻoni ʻe he ʻOtua ʻi he funga ʻo e ngaahi meʻa naʻa ne ʻomi,” ko e fakamatala ia ʻa Paulá, ʻo tānaki atu, “pea ko ia ia ʻoku ne kei lea ai neongo kuo pekia.” (Hepelu 11:4) ʻIo, ʻoku lolotonga ʻi Seoli ʻa ʻĒpeli ʻo tatali ai ki ha toetuʻu.
Ko ha “ʻUluaki” mo ha Toetuʻu “Lelei Hake”
17. (a) ʻI he lolotonga ʻa e “taimi fakamui” ko ʻení, ko hai ʻoku ʻalu ki Seolí? (e) Ko e hā ʻa e ongo ʻamanaki ki he faʻahinga ʻi Seolí pea ki he faʻahinga ʻi Kīhená?
17 Ko e tokolahi ʻoku nau lau ʻení te nau fifili fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e faʻahinga ko ia ʻoku mate ʻi he lolotonga ʻa e “taimi fakamui” ko ʻení. (Taniela 8:19) ʻOku fakamatala ʻa e Fakahā vahe hono 6 ki he kau tangata heka hoosi ʻe toko fā ʻi he lolotonga ʻo e taimi ko iá. Ko e meʻa ʻoku fakatupu tokangá, ko e fakamuimui taha ʻi he faʻahingá ni ʻoku ui ko Mate, pea ʻoku muimui mai ai ʻa Hētesi. Ko ia ai, ko e tokolahi ʻoku nau mate ʻi ha mate mutukia tupu mei he ngāue ʻa e kau tangata heka hoosi ki muʻá ʻoku nau iku ki Hētesi, ʻo tatali ai ki ha toetuʻu ki he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá. (Fakahā 6:8) Ko e hā leva ʻa e ongo ʻamanaki ki he faʻahinga ʻi Seolí (Hētesí) mo e faʻahinga ʻi Kīhená? Ko hono ʻai mahinó pē, ko e toetuʻu ki he faʻahinga ʻuluakí; ko e fakaʻauha taʻengata—ʻikai toe ʻi ai—ki he faʻahinga ki muí.
18. Ko e hā ʻa e ʻamanaki ʻoku ʻomai ʻe he “ʻuluaki toetuʻu”?
18 Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “Oku monūʻia mo toputapu ʻa ia ʻoku ʻinasi ʻi he ʻuluaki toetuʻu: ko e faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai ke mafai ha meʻa ki ai ʻe he mate ʻangaua, ka te nau nofo ko e kau taulaʻeiki ʻa e ʻOtua mo Kalaisi, pea te nau Hau mo ia ʻi he taʻu ʻe taha afe.” Ko e faʻahinga ko ia ʻe hoko ko e kau kaungāpule ʻo Kalaisí te nau kau ʻi he “ʻuluaki toetuʻu,” ka ko e hā ʻa e ʻamanaki ʻoku ʻi ai ki he toenga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá?—Fakahā 20:6.
19. ʻE anga-fēfē ʻa e maʻu ʻaonga ʻa e niʻihi mei he “toetuʻu lelei hake”?
19 Mei he ngaahi ʻaho ʻo e ongo sevāniti ʻa e ʻOtuá ko ʻIlaisiā mo ʻIlaisá, naʻe hanga ai ʻe he mana ʻo e toetuʻú ʻo fakafoki mai ʻa e kakaí ki he moʻuí. “Maʻu ai ʻeni fafine honau pekia kuo toetuʻu,” ko e lau ia ʻa Paulá, “ka ka fakamamahiʻi ʻa e tuʻunga meʻa niʻihi, ʻo ʻikai te nau fie tali ʻa e lau fakahaofi, koeʻuhi ke nau lavaʻi ʻa e toetuʻu lelei hake.” ʻIo, naʻe fakatuʻamelie ʻa e kau tauhi anga-tonu faitōnunga ko ʻení ki ha toetuʻu ʻe ʻoange kiate kinautolu, ʻo ʻikai ki ha ngaahi taʻu siʻi pē pea hoko mai ai ʻa e maté, ka ko e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata! Ko e moʻoni ʻe hoko ia ko ha “toetuʻu lelei hake.”—Hepelu 11:35.
20. Ko e hā ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí?
20 Kapau te tau mate faitōnunga ki muʻa ke ʻomai ʻe Sihova ha ngataʻanga ki he fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ʻení, ʻoku tau maʻu ʻa e ʻamanaki pau ko ha “toetuʻu lelei hake,” lelei hake ʻi he ʻuhinga ko e toetuʻu ia mo e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá. Naʻe talaʻofa ʻe Sīsū: “ʻOua te mou ofo ʻi he meʻa ko ia: he ʻoku ʻunu mai ha taimi, ʻa ia ʻe fanongo ai ki hono leʻo ʻe he kakai kotoa pe ʻoku ʻi he ngaahi faʻitoka, pea te nau ʻalu atu mei ai.” (Sione 5:28, 29) ʻE lāulea lahi ange ʻi heʻetau kupu hoko maí ki he taumuʻa ʻo e toetuʻú. Te ne fakahaaʻi mai ʻa e founga ʻoku fakaivimālohiʻi ai ʻe he ʻamanaki toetuʻú kitautolu ke tau hoko ko e kau tauhi anga-tonu pea mo tokoniʻi kitautolu ke tau fakatupulekina ʻa e laumālie ʻo e feilaulauʻi-kitá.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• Ko e hā ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa Sihova ko e ʻOtua “ʻo e moʻui”?
• Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻo e faʻahinga ʻi Seolí?
• Ko e hā ʻa e ngaahi ʻamanaki ki he faʻahinga ʻi Kīhená?
• ʻE anga-fēfē ʻa e maʻu ʻaonga ʻa e niʻihi mei ha “toetuʻu lelei hake”?
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
ʻI he hangē ko ʻĒpalahamé, ko e faʻahinga ʻoku ʻalu ki Seolí te nau maʻu ha toetuʻu
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
Ko e hā naʻe ʻalu ai ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, Keini mo Siutasi ʻIsikaliote ki Kīhená?