Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
Koeʻuhi ko Tuʻi Solomone ʻo ʻIsileli motuʻá naʻá ne tafoki ʻi heʻene toulekeleká ʻo taʻefaitōnunga ki he ʻOtuá, ʻe lava ke tau fakamulituku ʻo pehē ʻe ʻikai te ne toetuʻu?—1 Tuʻi 11:3-9.
Lolotonga ʻoku fakahokohoko ʻe he Tohi Tapú ʻa e hingoa ʻo e niʻihi ʻo e kau tangata mo e kau fefine ʻo e tuí ʻa ia ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻe fokotuʻu kinautolu, ʻoku ʻikai ke fakamatala papau mai ia ʻo kau ki he ngaahi ʻamanaki toetuʻu ʻa e tokotaha tāutaha kotoa pē ʻoku hiki ai hono hingoá. (Hepelu 11:1-40) Ka neongo ia, ʻi he tuʻunga ʻo Solomoné, ʻe lava ke tau maʻu ai ha fakakaukau ʻo fekauʻaki mo e fakamaau ʻa e ʻOtuá ʻaki hono fakafehoanaki ʻa e meʻa naʻe hoko kiate ia ʻi he maté mo e meʻa naʻe hoko ki he faʻahinga faitōnunga pau ʻi he taimi naʻa nau mate aí.
ʻOku lea ʻa e Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e ongo tuʻunga pē ʻe ua ʻe malava maʻá e kau maté—ko e tuʻunga fakataimi ʻo e ʻikai toe ʻi aí mo e tuʻunga ʻo e mate taʻengatá. Ko e faʻahinga ko ia ʻoku fakamāuʻi ʻoku nau taʻefeʻunga mo ha toetuʻú ʻoku lī kinautolu ki “Kihena,” pe “Anoafi.” (Mātiu 5:22; Maake 9:47, 48; Fakahā 20:14) ʻOku ʻi he haʻohaʻonga ʻo e faʻahinga ko ení ʻa e ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, ko e tokotaha-lavaki ko Siutasi ʻIsikalioté mo e faʻahinga pau kuo nau mate ʻi he taimi naʻe fakahoko ai kia kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻa e fakamaau, hangē ko e kakai ʻi he ʻaho ʻo Noá pea mo e kau nofo ʻi Sōtoma mo Komolá.a ʻI he maté, ko e faʻahinga ko ia ʻe toetuʻú ʻoku nau ʻalu ki he faʻitoka anga-maheni ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá—ʻa Seoli, pe Hētesi. ʻI he lea ʻo fekauʻaki mo honau kahaʻú, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Naʻe tukuange ʻe he tahi ʻa e pekia naʻe ʻi ai; pea mo Mate foki mo e Hetesi naʻa na tukuange ʻa e pekia naʻe ʻiate kinaua: pea naʻe fakamāu kinautolu taki taha, ʻo fakatatau ki heʻenau ngāue.”—Fakahā 20:13.
Ko ia, ko e faʻahinga faitōnunga ʻoku lave ki ai ʻi he Hepelū vahe 11, ʻoku nau ʻi he faʻitoka anga-maheni ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo tatali ai ki he toetuʻú. ʻOku ʻi he haʻohaʻonga ʻo e faʻahingá ni ʻa e kau sevāniti mateaki ʻa e ʻOtuá ʻa ʻĒpalahame, Mōsese mo Tēvita. Fakakaukau atu he taimí ni ki he founga ʻoku lea ai ʻa e Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo kinautolu ʻi he felāveʻi mo ʻenau maté. “Ka ko koe,” naʻe tala ʻe Sihova kia ʻĒpalahame, “te ke ʻalu fiemalie pe ki hoʻo ngaahi kui, ʻe tanu koe kuo ke toulekeleka ʻaupito.” (Senesi 15:15) Naʻe pehē ʻe Sihova kia Mōsese: “Ko e ni te ke toka mo hoʻo ngaahi kui.” (Teutalonome 31:16) ʻI he fekauʻaki mo e tamai ʻa Solomoné, ʻa Tēvita, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Pea toka ʻa Tevita mo ʻene ngaahi kui, pea naʻe telio ia ʻi [he] Kolo-ʻo-Tevita.” (1 Tuʻi 2:10) Ko ia ai, ko e kupuʻi lea ko e ‘toka ʻa ha taha mo ʻene ngaahi kuí’ ko ha founga ia ʻe taha ʻo e pehē ko e tokotaha ko iá naʻe ʻalu ki he faʻitoka anga-maheni ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.
Ko e hā naʻe hoko kia Solomone ʻi heʻene maté? ʻOku tali mai ʻe he Tohi Tapú: “Ko e fuoloa ʻo e tuʻi ʻa Solomone ki Isileli katoa ʻi Selusalema ko e fangofuluʻi taʻu. Pea toka ʻa Solomone mo ʻene ngaahi kui, pea naʻe telio ia ʻi he kolo ʻo Tevita ko ʻene tamai.” (1 Tuʻi 11:42, 43) Ko ia ai, ʻoku hā ngali ʻuhinga lelei ke fakamulitukuʻaki ʻo pehē ko Solomoné ʻokú ne ʻi he faʻitoka anga-maheni ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo tatali ai ki he toetuʻú.
Ko e fakamulituku ko ení ʻoku fakahuʻunga ai ko e malava ko ia ke toetuʻú ʻoku ʻatā ia ki he faʻahinga ʻa ia ʻoku lave hangatonu ki ai ʻa e Tohi Tapú ʻo pehē, ‘ʻoku nau toka mo ʻenau ngaahi kuí.’ Ko hono moʻoní, ko e tokolahi ʻo e ngaahi tuʻi naʻa nau hokohoko mai hili ʻa Solomoné, neongo naʻa nau taʻefaitōnunga, ʻoku lave kia kinautolu ʻi he founga ko ení. ʻOku ʻikai taʻeʻuhinga lelei ʻa e meʻá ni, koeʻuhí “ʻe faifai pea hoko ha toetuʻu ʻa e angatonu mo e angahala fakatouʻosi.” (Ngāue 24:15) Ko e moʻoni, ʻi he toki hili pē ʻa hono fokotuʻu ʻa e “kakai kotoa pe ʻoku ʻi he ngaahi faʻitoka” te tau toki ʻiloʻi fakapapau ai pe ko hai kuó ne taau mo ha toetuʻú. (Sione 5:28, 29) Ko ia, ʻi he ʻikai ke fai ha tali fakamatematē ʻo fekauʻaki mo e toetuʻu ʻa ha tokotaha pau pē ʻi he kuonga muʻá, tau tatali, ʻo falala ki he fili haohaoa ʻa Sihová.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he peesi 14-15 ʻo e ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Mē 1, 1990.