LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w05 7/1 p. 28-p. 31 pal. 12
  • Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi ʻUluaki Tuʻí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi ʻUluaki Tuʻí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOKU POUAKI ʻE HA TUʻI POTO ʻA E MELINÓ MO E LAKALAKAIMONUÚ
  • (1 Tuʻi 1:​1–11:43)
  • ʻOKU MAVAEUA HA PULEʻANGA FĀʻŪTAHA
  • (1 Tuʻi 12:​1–22:53)
  • ʻOku Mahuʻinga Lahi Kiate Kitautolu
  • 1 Tuʻi Meʻa ʻi Lotó
    Liliu Tohi Tapu ʻo e Māmani Foʻoú ʻo e Tohi Tapu Māʻoniʻoní
  • Ko ha Faʻifaʻitakiʻanga Lelei Ia Kiate Koe pe ko ha Fakatokanga?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Mavaeua ha Puleʻanga
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
  • ʻILOʻI ʻA SĪSŪ, KO E TĒVITA LAHI ANGE MO E SOLOMONE LAHI ANGE
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
w05 7/1 p. 28-p. 31 pal. 12

ʻOku Moʻui ʻa e Folofola ʻa Sihová

Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi ʻUluaki Tuʻí

“KA TOKOLAHI ʻa e faitotonu ʻoku fiefia ʻa e kakai: ka ʻoka pule ʻa e angahala, ʻoku laungatuʻu ʻa e kakai.” (Palovepi 29:2) Ko e tohi Tohi Tapu ʻUluaki Tuʻí ʻoku fakahaaʻi māʻalaʻala ai ʻa e moʻoni ʻo e palōveepi ko ení. ʻOku lave ai ki he talanoa ʻo e moʻui ʻa Solomoné, ʻa ia ʻi he lolotonga ʻa hono tuʻunga-tuʻí ʻoku fiefia ai ʻa ʻIsileli motuʻa ʻi ha taimi ʻo e malu mo ha lakalakaimonū lahi. ʻOku toe kau ʻi he ʻUluaki Tuʻí ha fakamatala fekauʻaki mo e mavaeua ʻa e puleʻangá hili ʻa e mate ʻa Solomoné pea mo e ngaahi tuʻi ʻe toko 14 ko ia naʻa nau hoko atu ʻiate iá, ko e niʻihi ʻi ʻIsileli mo e niʻihi ʻi Siuta. Ko e toko ua pē ʻi he ngaahi tuʻi ko ení naʻá na faitōnunga hokohoko kia Sihová. Tānaki atu ki aí, ʻoku fakamatala ʻa e Tohi Tapú ki he ngaahi ngāue ʻa e kau palōfita ʻe toko ono, ʻo kau ai ʻa ʻIlaisiā.

ʻI hono tohi ʻi Selusalema mo Siuta ʻe he palōfita ko Selemaiá, ko e foʻi talanoá ʻoku kāpui ai ha vahaʻa taimi ko e taʻu nai ʻe 129—mei he 1040 K.M. ki he 911 K.M. Lolotonga ʻene fakatahatahaʻi ʻa e tohí, ʻoku hā mahino naʻe kumi ʻa Selemaia ki he ngaahi lēkooti motuʻa hangē ko e “tohi oe gaahi gaue a Solomone.” ʻOku ʻikai ke kei maʻu ʻa e ngaahi lēkooti makehe ko iá.—1 Tuʻi 11:​41, PM; 14:19; 15:7.

ʻOKU POUAKI ʻE HA TUʻI POTO ʻA E MELINÓ MO E LAKALAKAIMONUÚ

(1 Tuʻi 1:​1–11:43)

ʻOku kamataʻaki ʻe he ʻUluaki Tuʻí ha fakamatala fakamānako ʻo e feinga ko ia ʻa e foha ʻo Tuʻi Tēvita ko ʻAtunaisá ke maʻu ʻa e tuʻunga-tuʻi ʻo ʻene tamaí. Ko e ngāue vave ʻa e palōfita ko Nētané ʻoku fakataʻeʻaongaʻi ai ʻa e palaní, pea ʻoku fokotuʻu ʻa e foha ʻo Tēvita ko Solomoné ke Tuʻi. ʻOku hōifua ʻa Sihova ki he kole ʻa e tuʻi toki fakanofo foʻoú ʻo ne ʻoange ai kiate ia ha “loto boto mo faa fakakaukau” fakataha mo e “koloa, moe ogoogo.” (1 Tuʻi 3:​12, 13, PM) Ko e poto ʻa e tuʻí ʻoku ʻikai hano tatau, ko ʻene koloaʻiá ʻoku taʻealafakatataua. ʻOku fiefia ʻa ʻIsileli ʻi ha vahaʻa taimi ʻo e melino mo e lakalakaimonū.

ʻOku ʻi he haʻohaʻonga ʻo e ngaahi ngāue langa ʻoku fakakakato ʻe Solomoné ʻa e temipale ʻo Sihová mo e ngaahi fale fakapuleʻanga kehekehe. ʻOku fakapapauʻi ange ʻe Sihova kia Solomone: “Teu fokotuu mau ae nofoa fakatuʻi o ho buleaga i Isileli ke taegata,” ʻo kapau ʻe hanganaki talangofua ʻa e tuʻí. (1 Tuʻi 9:​4, 5, PM) ʻOku toe fakatokanga ʻa e ʻOtua moʻoní kiate ia fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa ʻo e talangataʻá. Ka neongo ia, ʻoku faifai pē ʻo maʻu ʻe Solomone ʻa e ngaahi uaifi muli tokolahi. ʻI heʻenau tākiekiná, ʻokú ne tafoki ai ki he lotu loí ʻi heʻene motuʻá. ʻOku tomuʻa tala ʻe Sihova ʻe mavaeua hono puleʻangá. ʻI he 997 K.M., ʻoku mate ʻa Solomone, ʻo ngata ai ʻa ʻene pule taʻu ʻe 40. Ko hono fohá ʻa Lehopoame ʻokú ne hoko hake ki he taloní.

Tali ki he Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú:

1:5​—Ko e hā naʻe feinga ai ʻa ʻAtunaisa ke maʻu ʻa e taloní lolotonga ʻa e kei moʻui ʻa Tēvitá? ʻOku ʻikai ha lau ki ai ʻa e Tohi Tapú. Ka neongo ia, ʻoku ʻuhinga lelei ke fakaʻosiʻaki koeʻuhi naʻe ʻosi mate ʻa e ongo taʻokete ʻo ʻAtunaisá ʻa ʻAmanoni mo ʻApisalome, pea mahalo mo e foha ʻo Tēvita ko Kiliapí, naʻe fakakaukau ai ʻa ʻAtunaisa naʻá ne maʻu ʻa e totonu ki he taloní he ko e lahi taha ia ʻi he ngaahi foha ʻo Tēvita naʻe kei toé. (2 Samiuela 3:​2-4; 13:​28, 29; 18:​14-17) Koeʻuhi naʻá ne maʻu ʻa e poupou ʻa e ʻeiki-tau mālohi ko Sioapé pea mo e taulaʻeiki lahi maʻu mafai ko ʻĀpaiatá, ʻoku hangehangē naʻe ongoʻi falala ai ʻa ʻAtunaisa ʻe lavameʻa ʻene feingá. ʻOku ʻikai ha lau ʻa e Tohi Tapú ia pe naʻá ne ʻiloʻi ʻa e palani ʻa Tēvita ke ʻai ʻa Solomone ke ne maʻu ʻa e taloní. Kae kehe, naʻe ʻikai ke fakaafeʻi ʻe ʻAtunaisa ia ʻa Solomone mo e niʻihi kehe naʻe mateaki kia Tēvitá ke nau haʻu ki “ha feilaulau.” (1 Tuʻi 1:​9, 10) ʻOku fokotuʻu mai ʻe he meʻá ni naʻá ne vakai kia Solomone ko ha tokotaha ke feʻauhi mo ia.

1:​49-​53; 2:​13-​25​—Ko e hā naʻe tāmateʻi ai ʻe Solomone ʻa ʻAtunaisa hili ʻene fakamolemoleʻi iá? Neongo naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻeni ʻe Patisepa, naʻe ʻiloʻi ʻe Solomone ʻa e fakaueʻiloto moʻoni naʻe tuʻu mei mui ʻi he kole ko ia ʻa ʻAtunaisa ke ne kōlenga ki he tuʻí ke ʻoange kiate ia ʻa ʻApisaki ke hoko ko hono uaifí. Neongo naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi fehokotaki ʻa Tēvita mo ia, naʻe fai ʻa e vakai kia ʻApisaki fakaʻofoʻofa ko e sinifu ia ʻa Tēvita. Fakatatau ki he anga fakafonua ʻi he taimi ko ení, te ne hoko ko e koloa ʻa e ʻea fakalao pē ʻa Tēvitá. Naʻe fakakaukau nai ʻa ʻAtunaisa kapau naʻá ne maʻu ʻa ʻApisaki ko hono uaifi, te ne toe fai ai ha feinga ke maʻu ʻa e taloní. ʻI hono fakaʻuhingaʻi ʻa e kole ʻa ʻAtunaisá ko ha fakahaaʻi ia ʻo e sio tuʻunga ki he tuʻunga-tuʻí, naʻe kaniseli ai ʻe Solomone ʻa hono fakamolemoleʻí.

6:37–​8:2​—Ko fē ʻa e taimi naʻe huufi ai ʻa e temipalé? Naʻe kakato ʻa e temipalé ʻi he māhina hono valu ʻo e 1027 K.M., ko e taʻu hono 11 ia ʻo e pule ʻa Solomoné. ʻOku hā ngali ko hono ʻomai ko ia ʻa e ngaahi naunau falé mo hono fai ʻa e ngaahi teuteu kehé naʻe feʻunga ia mo e māhina ʻe 11. Naʻe fakahoko nai ʻa e hūfí ʻi he māhina hono fitu ʻo e taʻu 1026 K.M. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he talanoá ʻa e ngaahi ngāue langa kehe hili ʻa e kakato ʻa e temipalé mo e ki muʻa ʻi he lave ki hono hūfí, ʻo hā mahino ke ʻomai ai ha fakamatala kakato ange ʻo fekauʻaki mo e ngaahi polokalama langá.—2 Kalonikali 5:​1-3.

9:​10-​13​—Naʻe fehoanaki nai mo e Lao ʻa Mōsesé ʻa hono meʻaʻofaʻaki ʻe Solomone ʻa e ngaahi kolo ʻe 20 ʻi he fonua ko Kālelí kia Tuʻi Hailame ʻo Taiá? Naʻe fai ʻa e tui ko e Laó hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he Livitiko 25:​23, 24 naʻe ngāueʻaki pē ia ki ha ʻēlia naʻe nofoʻi ʻe he kau ʻIsilelí. ʻOku malava ke pehē ko e ngaahi kolo ko ia naʻe ʻoange ʻe Solomone kia Hailamé naʻe nofoʻi ia ʻe he faʻahinga ʻikai ko e ʻIsilelí, neongo naʻa nau tuʻu ʻi loto ʻi he kauʻāfonua ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá. (Ekisoto 23:31) Ko e ngāue ʻa Solomoné naʻe malava ke toe fakahaaʻi ai ʻa ʻene taʻemalava ke fai kakato ki he Laó, ʻo hangē ko ʻene ‘fakalahi ʻene fanga hosí’ mo ʻene maʻu ʻa e ngaahi uaifi tokolahí. (Teutalonome 17:​16, 17) Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tuʻungá, naʻe taʻefiemālie ʻa Hailame ki he meʻaʻofá. Mahalo pē naʻe ʻikai ke tauhi leleiʻi ʻa e ngaahi koló ʻe he kau pangani naʻe nofo aí, pe naʻe ʻikai nai te nau ʻi he tuʻuʻanga lelei tahá.

11:4​—Naʻe fakatupunga nai ʻe he tuʻunga ʻo e motuʻá ʻa Solomone ke ne hoko ʻo taʻefaitōnunga ʻi heʻene taʻumotuʻá? ʻOku hā ngali ʻoku ʻikai ko e tuʻungá eni. Ko Solomoné naʻe kei siʻi ʻaupito ʻi heʻene kamata ko ia ke pulé, pea neongo naʻá ne pule ʻi he taʻu ʻe 40, naʻe ʻikai te ne aʻu ki ha taʻu matuʻotuʻa ʻaupito. ʻIkai ngata aí, naʻe ʻikai te ne taʻofi fakaʻaufuli ʻene muimui kia Sihová. ʻOku ngalingali naʻá ne feinga ke ngāueʻaki ha faʻahinga founga ʻo e lotu tuifió.

Ngaahi Lēsoni kia Kitautolu:

2:​26, 27, 35. Ko ha meʻa pē ʻoku tomuʻa tala ʻe Sihova ʻoku hoko maʻu pē ia. Ko hono toʻo ʻo ʻĀpaiatá, ko ha hako ʻo ʻĪlaí, naʻe fakahoko ai ʻa e “folofola ʻa e ʻEiki naʻa ne fai . . . ki he fale ʻo Ilai.” Ko hono fetongi ko ia ʻo ʻĀpaiata ʻe Sātoki mei he laine ʻo Fineasí naʻe fakahoko ai ʻa e Nomipa 25:​10-13.—Ekisoto 6:25; 1 Samiuela 2:31; 3:12; 1 Kalonikali 24:3.

2:​37, 41-​46. He fakatuʻutāmaki moʻoni ia ke fakakaukau atu ʻe lava ʻe ha taha ke ne talangataʻa ki he lao ʻa e ʻOtuá pea hao ai mei he tauteá! Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau afe ʻosi fakakaukauʻi pē mei he muimui ʻi he ‘hala fāsiʻi ʻoku fakatau ki he moʻuí’ te nau faingataʻaʻia mei he ngaahi nunuʻa ʻo e fili taʻefakapotopoto ko iá.—Mātiu 7:14.

3:​9, 12-​14. ʻOku tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotu loto-moʻoni ʻa ʻene kau sevānití ki ha poto, mahino mo e tataki ʻi hono fakahoko ʻene ngāué.—Semisi 1:5.

8:​22-​53. He houngaʻia loto-moʻoni ē naʻe fakahāhā ʻe Solomone kia Sihová—ko ha ʻOtua ʻo e ʻaloʻofá, ko e Tokotaha-Fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofá, pea mo e Tokotaha Tali lotú! Ko e fakalaulauloto ki he ngaahi lea ʻo e lotu huufi ʻa Solomoné te ne fakalahi ai ʻetau houngaʻia ki he ngaahi meʻá ni pea mo e ngaahi tafaʻaki kehe ʻo e ʻulungāanga ʻo e ʻOtuá.

11:​9-​14, 23, 26. ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa Solomone ʻo talangataʻa ʻi hono ngaahi taʻu ki muí, naʻe langaʻi hake ai ʻe Sihova ʻa e kau fakafepaki kiate ia. “ʻOku tali tekeʻi ʻe he ʻOtua ʻa e ʻafungi, ka ʻoku ne foaki kelesi ki he angavaivai,” ko e lea ia ʻa e ʻapositolo ko Pitá.—1 Pita 5:5.

11:​30-​40. Naʻe kumi ʻe Solomone ke tāmateʻi ʻa Selopoame koeʻuhí ko e meʻa naʻe kikiteʻi ʻe ʻAhaia fekauʻaki mo Selopoamé. He kehekehe ē ʻa e tali ʻa e tuʻí ʻi he ngaahi taʻu ʻe 40 nai ki muʻá, ʻi heʻene fakafisi ke kumi sāuni kia ʻAtunaisa mo e kau faʻufaʻufono kehé! (1 Tuʻi 1:​50-53) Ko e liliu ko eni ʻo e fakakaukaú ko ha nunuʻa ia ʻo ʻene mamaʻo meia Sihová.

ʻOKU MAVAEUA HA PULEʻANGA FĀʻŪTAHA

(1 Tuʻi 12:​1–22:53)

ʻOku haʻu ʻa Selopoame mo e kakaí kia Tuʻi Lehopoame ʻo kole kiate ia ke ne fakamaʻamaʻa ʻa e kavenga naʻe hilifaki ange ʻe heʻene tamaí, ʻa Solomone. ʻI he ʻikai ke fai ki heʻenau kolé, ʻoku fakamanamanaʻi ʻe Lehopoame ke ne hilifaki ha toe kavenga mamafa ange kia kinautolu. ʻOku angatuʻu ha matakali ʻe hongofulu pea nau ʻai ʻa Selopoame ke Tuʻi kia kinautolu. ʻOku mavaeua ai ʻa e puleʻangá. ʻOku pule ʻa Lehopoame ʻi he puleʻanga fakatongá, ʻa ia ʻoku faʻuʻaki ʻa e ongo matakali ʻo Siuta mo Penisimaní, pea ʻoku pule ʻa Selopoame ʻi he puleʻanga matakali ʻe hongofulu fakatokelau ʻo ʻIsilelí.

Ke fakalotosiʻi ʻa e kakaí mei he ʻalu ki Selusalema ke lotú, ʻoku fokotuʻu ʻe Selopoame ha ongo kiʻi pulu koula ʻe ua—ko e taha ʻi Tani pea mo e taha ʻi Pēteli. ʻOku ʻi he haʻohaʻonga ʻo e ngaahi tuʻi ʻoku pule ʻi ʻIsileli hili ʻa Selopoamé ʻa Nātapi, Paasa, ʻEla, Similai, Tipinai, ʻOmilai, ʻĒhapi mo ʻAhasaia. Naʻe hoko hake kia Lehopoame ʻi Siuta ʻa ʻApaiami, ʻAsa, Sihosafate mo Siholame. Ko e kau palōfita ʻoku nau longomoʻui ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e ngaahi tuʻi ko ení ʻoku kau ai ʻa ʻAhaia, Semaia pea mo ha tangata ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai hā hono hingoá, pea pehē kia Sehu, ʻIlaisiā mo Maikaia.

Tali ki he Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú:

18:21​—Ko e hā naʻe fakalongo ai ʻa e kakaí ʻi hono ʻeke ange ʻe ʻIlaisiā kia kinautolu pe ʻoku nau muimui ʻia Sihova pe ko Pēalí? ʻOku mahalo pē naʻe ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa ʻenau tōnounou mei hono ʻoange kia Sihova ʻa e anga-līʻoa maʻataʻatā naʻá ne kounaʻí pea ko ia ai naʻa nau ongoʻi halaia. Pe mahalo naʻe fakafefeka honau konisēnisí ʻo aʻu ki he tuʻunga naʻa nau vakai ai naʻe ʻikai ha meʻa ʻe hala ʻi he lotu kia Pēalí lolotonga ia ʻenau taukaveʻi ko e kau lotu kinautolu ʻa Sihová. Ko e toki hili pē hono fakahāhā ʻe Sihova ʻa hono mālohí naʻa nau pehē ai: “Ko Sihova pe ʻa e ʻOtua! ko Sihova pe ʻa e ʻOtua!”—1 Tuʻi 18:39.

20:34​—Hili hono ʻoange ʻe Sihova ke ikunaʻi ʻe ʻĒhapi ʻa e kau Sīliá, ko e hā naʻe fakahaofi ai ʻe ʻĒhapi honau tuʻí, ʻa Peni-hetati? ʻI he ʻikai ke tāmateʻi ʻa Peni-hetatí, naʻe fakamulitukuʻaki ʻe ʻĒhapi ha kovinānite mo ia ʻa ia naʻe vaheʻi ai kia ʻĒhapi ʻa e ngaahi hala ʻi he kolomuʻa Sīlia ko Tāmasikusí, ʻo hā mahino ke fokotuʻu ai ha ngaahi pasā, pe ngaahi māketi. Ki muʻa aí, naʻe vaheʻi meimei tatau ai ʻe he tamai ʻa Peni-hetatí kiate ia pē ha ngaahi hala ʻi Samēlia ki ha ngaahi taumuʻa fakakomēsiale. Ko ia ai, naʻe tukuange ʻa Peni-hetatí koeʻuhi ke malava ai ʻa ʻĒhapi ʻo fokotuʻu ha ngaahi meʻa fakakomēsiale ʻi Tāmasikusi.

Ngaahi Lēsoni kia Kitautolu:

12:​13, 14. ʻI hono fai ʻa e ngaahi fili mātuʻaki mahuʻinga ʻi he moʻuí, ʻoku totonu ke tau kumi ki he faleʻi ʻa e faʻahinga tāutaha ʻoku nau poto mo matuʻotuʻá ʻa ia ʻoku nau ʻilo lelei fekauʻaki mo e Tohi Tapú pea ʻoku nau maʻu ha tokanga māʻolunga ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻotuá.

13:​11-​24. Ko ha faleʻi pe ko ha fokotuʻu ʻoku hā ngali ala fehuʻiá, naʻa mo hano ʻomai ʻe ha kaungātui taumuʻa leleí, ʻoku totonu ke fakahoa ia ki he tataki ʻaonga ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá.—1 Sione 4:1.

14:13. ʻOku sivisiviʻi fakaʻāuliliki ʻe Sihova kitautolu ke ne kumi ki he lelei ʻiate kitautolú. Tatau ai pē pe ʻoku taʻemahuʻinga fēfē nai ʻa e lelei ko iá, ʻe lava ke ne ʻai ia ke tupu ʻi heʻetau fai ʻetau lelei tahá ke tauhi kiate ia.

15:​10-13. Kuo pau ke tau talitekeʻi loto-toʻa ʻa e tafoki mei he moʻoní ka tau poupouʻi ʻa e lotu moʻoní.

17:​10-​16. Naʻe ʻiloʻi ʻe he uitou ʻo Salepitá ʻa ʻIlaisiā ko ha palōfita peá ne talitali ia ʻi hono tuʻunga ko iá, pea naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa ʻene ngaahi ngāue ʻo e tuí. ʻI he ʻahó ni, ʻoku toe fakatokangaʻi ʻe Sihova ʻa ʻetau ngāue ʻo e tuí, pea ʻokú ne tāpuakiʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau poupou ki he ngāue ʻo e Puleʻangá ʻi he ngaahi founga kehekehe.—Mātiu 6:33; 10:​41, 42; Hepelu 6:10.

19:​1-8. ʻI he fetaulaki mo e fakatanga kakahá, ʻe lava ke tau falala ki he poupou ʻa Sihová.—2 Kolinito 4:​7-9.

19:​10, 14, 18. Ko e kau lotu moʻoní ʻoku ʻikai ʻaupito te nau tuēnoa. ʻOku nau maʻu ʻa Sihova mo ʻenau fetokouaʻaki ʻi māmani lahí.

19:​11-​13. Ko Sihová ʻoku ʻikai ko ha ʻotua ia ʻo natula, pe ko ha fakasino pē ia ʻo e ngaahi mālohi ʻi natulá.

20:11. ʻI he taimi naʻe fielahi ʻaki ai ʻe Peni-hetati ʻene fakaʻauha ʻa Samēliá, naʻe tali ʻe he tuʻi ʻo ʻIsilelí: “Oua naa bolebole ia aia oku nonoo mai hono mahafu tau [ʻi he teuteu ki he taú], o hage koia oku ne vete” hono kofu taú hili ʻa e foki ikuna mai mei he taú. ʻI he fehangahangai mo ha fatongia foʻoú, kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei he falala tōtuʻa hangē ko ha tokotaha fielahí.—Palovepi 27:1; Semisi 4:​13-16.

ʻOku Mahuʻinga Lahi Kiate Kitautolu

ʻI heʻene lave ki hono foaki ʻo e Lao ʻa Mōsesé ʻi Moʻunga Sainaí, naʻe tala ʻe Mōsese ki he ngaahi fānau ʻo ʻIsilelí: “Vakai ʻoku ou tuku ʻi homou ʻao he ʻaho ni ha monu mo ha mala; ko e monu, ʻo kapau te mou tauhi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa Sihova ko homou ʻOtua, ʻa ia ʻoku ou fokotuʻu atu he ʻaho ni: pea ko e mala, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou fakaongo ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻa Sihova ko homou ʻOtua, ka mou afe mei he hala, ʻa ia ʻoku ou tuʻutuʻuni atu he ʻaho ni.”—Teutalonome 11:​26-28.

He māʻalaʻala moʻoni ē ko e moʻoni mahuʻinga ko eni ʻoku ʻomai ki heʻetau tokangá ʻi he tohi ʻUluaki Tuʻí! Hangē ko ia kuo tau sio ki aí, ko e tohi ko ení ʻoku toe akoʻi ai ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga kehe. Ko ʻene pōpoakí ʻoku moʻoni ʻoku moʻui pea ʻoku mālohi.—Hepelu 4:12.

[Fakatātā ʻi he peesi 29]

Ko e temipalé mo e ngaahi fale kehe naʻe langa ʻe Solomoné

[Fakatātā ʻi he peesi 30, 31]

Hili ʻa hono fakahāhaaʻi ʻe Sihova hono mālohí, naʻe kalanga ʻa e kakaí: “Ko Sihova pe ʻa e ʻOtua!”

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share