Ko e Anga ʻo e Fakakaukau Mai ʻa e Niʻihi Kehé Kiate Kitautolú—ʻOku Mahuʻinga?
ʻOKU saiʻia ʻa e meimei tokotaha kotoa ke fakahīkihikiʻi ia. ʻOku malava ʻe he ngaahi fakavīkivikí ʻo ʻai kitautolu ke tau ongoʻi lelei, ʻo ʻomai ai kiate kitautolu ha ongoʻi ʻo e lavameʻa. ʻOku aʻu ʻo hanga ʻe he leleiʻiá ʻo ʻai kitautolu ke tau loto ke fakaleleiʻi ʻetau fakahoko meʻá. ʻE kehe ʻetau ongoʻí ʻi he taimi ʻoku tau lāuʻilo ai ʻoku ʻikai leleiʻia ha kakai ʻe niʻihi ʻiate kitautolú. Ko ha tali loto-momoko pe ko ha fakamatala fakaanga ʻe lava ke ne maumauʻi hotau lotó. Ko e anga ʻo e fakakaukau mai ʻa e niʻihi kehé kiate kitautolú ʻoku ʻi ai nai ʻene kaunga loloto ki he anga ʻo ʻetau fakakaukau hifo kiate kitautolú.
Ko ha fehālaaki ia ke tukunoaʻi ʻa e anga ʻo e vakai mai ʻa e niʻihi kehé kiate kitautolú. ʻOku malava ke tau maʻu ʻaonga moʻoni ʻi hono ʻai ʻa e niʻihi kehé ke nau sivi fakalautelau hotau ʻulungāangá. ʻI hono fakatuʻunga ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaeʻulungāanga māʻolungá, ʻoku malava ke ngāue ai ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e niʻihi kehé ʻi he tuʻunga ko ha foʻi ivi mālohi ki he leleí, ʻo ueʻi kitautolu ke tau anga-tonu. (1 Kolinito 10:31-33) Kae kehe, ko e fakakaukau ʻa e kakaí ʻoku faʻa mātuʻaki taʻetotonu. Fakakaukau atu ki he fakakaukau mioʻi ʻa e kau taulaʻeiki lahí mo e niʻihi kehé kia Sīsū Kalaisi ʻi he taimi “naa nau kalaga, o behe, Tutuki ki he akau, tutuki ia ki he akau.” (Luke 23:13, 21-25, PM) Ko e ngaahi vakai ʻoku fakatuʻunga ʻi ha fakamatala loi pe tākiekina ʻe he meheka pe tomuʻa fehiʻá ʻe pau pē ke liʻaki nai ia. ʻI he meʻá ni, ʻoku fiemaʻu ke tau ngāueʻaki ʻa e fakamaau leleí pea fai ha tali fakapotopoto ki he ngaahi fakakaukau ʻa e niʻihi kehé.
Ko e Fakakaukau ʻa Hai ʻOku Mahuʻingá?
ʻOku tau fiemaʻu ʻa e leleiʻia ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku ofi kiate kitautolu ʻi he lotu moʻoní. ʻOku kau ki heni ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fāmili ʻoku ʻi he tuí pea mo hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané. (Loma 15:2; Kolose 3:18-21) Ko e ʻofa mo e tokaʻi ʻa hotau kaungātuí pea mo e “fefakalototoʻaʻaki” ʻi he lotolotonga ʻo kinautolú ʻoku mahuʻinga lahi ia kiate kitautolu. (Loma 1:11, 12, NW) ʻI he ‘loto anga-vaivaí, ʻoku tau lau ʻoku lelei hake ʻa e niʻihi kehé ʻiate kitautolu.’ (Filipai 2:2-4, NW) ʻIkai ngata aí, ʻoku tau kumi mo fakamahuʻingaʻi ʻa e leleiʻia ʻa e “faʻahinga ʻoku nau takimuʻa” ʻi he lotolotonga ʻo kitautolú—ʻa e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá.—Hepelu 13:17, NW.
Ko ha toe meʻa lelei ke “ongoongolelei mei he kakai ʻo tuaʻā.” (1 Timote 3:7) He meʻa lelei ē ko e taimi ʻoku fakaongoongoleleiʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi kāinga taʻetuí, ngaahi kaungāngāué mo e ngaahi kaungāʻapí! Pea ʻikai ʻoku tau feinga ke tuku ʻi he kakai ʻoku tau malanga ki aí ha ongoʻi lelei koeʻuhi ke nau hehema lelei ai ki he pōpoaki ʻo e Puleʻangá? Ko ʻetau maʻu ha ongoongo ʻi he feituʻú ʻi he hoko ko ha kakai maʻa fakaeʻulungāanga, anga-tonu mo faitotonú ʻoku ʻomai ai ʻa e lāngilangi ki he ʻOtuá. (1 Pita 2:12) Kae kehe, heʻikai ʻaupito lava ke tau fakangaloku ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohi Tapú ke ikuʻi mai ʻaki ʻa e leleiʻia ʻa e niʻihi kehé; pea heʻikai ke tau tōʻonga mālualoi ke tohoakiʻi mai ʻaki kinautolu. Kuo pau ke tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai malava ke tau fakahōhōʻiaʻi ʻa e tokotaha kotoa pē. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ka ne ʻo māmani ʻakimoutolu, pehē ʻe ʻofa ʻa māmani ki he meʻa ʻaʻana: ka ko e meʻa ʻi he ʻikai ʻo māmani ʻa kimoutolu kae, kehe, ko e fili kimoutolu ʻe au mei māmani, ko hono ʻuhingā ʻe ʻoku fehiʻa ai ʻa māmani kiate kimoutolu.” (Sione 15:19) ʻE lava ke tau fai ha meʻa ke maʻu ʻa e tokaʻi ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku fakafepaki mai kiate kitautolú?
Ko Hono Maʻu ʻa e Tokaʻi ʻa e Kau Fakafepakí
“Te mou hoko ko e fehiʻanekina ʻe he kakai kotoa pe koeʻuhi ko hoku hingoa,” ko e fakatokanga ia ʻa Sīsuú, “ka ko ia te ne kitaki ʻo aʻu ki he ikuʻanga, ko e toko taha ko ia ʻe moʻui.” (Mātiu 10:22) ʻOku ʻomai ʻe he tāufehiʻa ko ʻení ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi tukuakiʻi kovi ʻaupito. ʻOku fakaʻilongaʻi nai kitautolu ʻe he kau ʻōfisa fakapuleʻanga filifilimānakó ki he “fakatupu-angatuʻu” pe “fakatupu-maveuveu.” ʻOku taku nai ʻe he kau fakafepaki lea hangatonú ko kitautolú ko ha lotu mavahe fakahohaʻa kuo pau ke lōmia. (Ngāue 28:22) ʻOku malava ʻi he taimi ʻe niʻihi ke fakafepakiʻi ʻa e ngaahi tukuakiʻi loí ni. Anga-fēfē? ʻAki ʻa e muimui ki he akonaki ʻa e ʻapositolo ko Pitá: “[Ke] mateuteu maʻu pē ke fai ha taukapo ʻi he ʻao ʻo e tokotaha kotoa te ne ʻekea koe fekauʻaki mo ha ʻuhinga ki he ʻamanaki ʻoku ʻiate koé, kae fai ia fakataha mo ha loto anga-vaivai mo e ʻapasia loloto.” (1 Pita 3:15, NW) ʻIkai ko ia pē, ʻoku totonu ke tau ngāueʻaki ʻa e “lea haohaoa, aia e ikai faa talia, koeuhi ke ma ai ia aia oku kau kehe, bea ne taemaʻu ha mea ke ne lauikovi ai akitautolu.”—Taitusi 2:8, PM.
Lolotonga ʻetau feinga ke fakaʻataʻatā hotau hingoá mei hono manukiá, ʻoku fiemaʻu ke ʻoua te tau loto-siʻi pe ongoʻi lōmekina ʻi he taimi ʻoku lauʻikovi loi taʻetotonu ai kitautolú. Ko Sīsū, ʻa e ʻAlo haohaoa ʻo e ʻOtuá, naʻe tukuakiʻi ki he lea-fieʻotua, fakatupu-angatuʻu pea naʻa mo e fakahaʻele faʻahikehé. (Mātiu 9:3; Maake 3:22; Sione 19:12) Naʻe lauʻikoviʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá. (1 Kolinito 4:13) Naʻe tukunoaʻi fakatouʻosi ʻe Sīsū mo Paula ʻa e fakaanga peheé pea hanganaki femoʻuekina ʻi heʻena ngāué. (Mātiu 15:14) Naʻá na ʻiloʻi heʻikai ʻaupito te na maʻu ʻa e leleiʻia ʻa hona ngaahi filí, koeʻuhi “ko hono kotoa ʻo mamani ʻoku ʻi he nima ʻo e Fili.” (1 Sione 5:19) ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau fehangahangai mo e pole tatau. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau hoko ʻo loto-siʻi ʻi he taimi ʻoku fakamafola ai ʻe he kau fakafepaki loto-tāufehiʻá ʻa e ngaahi loi fekauʻaki mo kitautolú.—Mātiu 5:11.
Ngaahi Fakakaukau ʻOku Mahuʻinga Moʻoní
Ko e anga ʻo e fakakaukau mai ʻa e kakaí kiate kitautolú ʻoku kehekehe lahi, ʻo fakatuʻunga ʻi heʻenau ngaahi fakaueʻilotó pea mo e meʻa kuo nau fanongo ai fekauʻaki mo kitautolú. ʻOku fakahīkihikiʻi mo fakalāngilangiʻi kitautolu ʻe he niʻihi, leakoviʻi mo fehiʻanekinaʻi ʻe he niʻihi kehé. Kae kehe, koeʻuhi ʻoku tataki kitautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohi Tapú, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ʻuhinga kotoa ke tau fiefia mo nonga.
Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko e potu Folofola kotoa pe ne fakamanava mei he ʻOtua, ʻoku ʻaonga foki ki he akonaki, ki he fakaʻilo hala, ki he fakatonutonu, ki he ngaohia ke maʻoniʻoni: koeʻuhiā ke tuʻu kakato ʻa e tangata fakaʻotua, kuo ʻosi sāuni ki he ngāue lelei fulipe.” (2 Timote 3:16, 17) ʻOku tau maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihova ko e ʻOtuá mo hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi, ʻi hono tali loto-houngaʻia ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ko hotau tataki ʻi he meʻa kotoa pē. He ko hono moʻoní, ko e ngaahi fakakaukau ʻoku mahuʻinga lahi tahá ko e ngaahi fakakaukau ʻa Sihova mo hono ʻAló. Ko e anga ʻo ʻena fakakaukau mai kiate kitautolú ʻoku tapua atu ai hotau mahuʻinga moʻoní. Ko ia ai, ʻoku fakatuʻunga ʻetau moʻuí ʻi heʻena hōifuá.—Sione 5:27; Semisi 1:12.
[Fakamatala ʻi he peesi 30]
“ʻOku ou mā ʻi hono fakahīkihikiʻi aú, he ʻoku ou kole fakafufū ki ai.”—FAʻU-MAAU ʻINITIA KO RABINDRANATH TAGORE
[Fakatātā ʻi he peesi 31]
ʻOku mahuʻinga ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa hotau kaungātuí
[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 30]
Culver Pictures