Naʻa Nau ʻAi ke Fiefia ʻa e Loto ʻo ʻEnau Mātuʻá
“TAMA, kapau ʻe faifai pea poto ho loto, ko hoʻoku ni loto pe ʻe fiefia.” (Palovepi 23:15) Ko e moʻoni, ʻoku fiefia ʻa e mātuʻa Kalisitiané ʻi he taimi ʻoku maʻu ai ʻe heʻenau fānaú ʻa e poto fakaʻotuá. ʻI he Tokonaki, ʻo Sepitema 10, 2005, naʻe maʻu ai ʻe ha kulupu fakavahaʻapuleʻanga ʻo e kakai ʻe toko 6,859 ʻa e maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻa e kalasi hono 119 ʻo e Akoʻanga Tohi Tapu Taua Leʻo ko Kiliatí. Naʻa nau ongoʻi kotoa ʻa e fiefia lahi ʻi honau lotó, tautefito ki he ngaahi mātuʻa ʻa e kau maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻe toko 56.
Ko David Walker, ko ha mēmipa taimi fuoloa ʻo e fāmili Pēteli ʻi he ʻIunaite Seteté, naʻá ne kamata ʻa e polokalamá ʻaki ha lotu ongoʻi loloto. Naʻe hoko atu leva ʻa e seá, ko David Splane ʻo e Kulupu Pule ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻo kamata ʻa e polokalama maʻu tohi fakamoʻoni akó ʻaki hono tala ange ki he ngaahi tamai mo e ngaahi faʻē ko iá: “ʻOku mou tuha mo ʻemau fakaongoongolelei loto-māfaná. Ko e ngaahi ʻulungāanga kuo mou fakatupulekina ʻi homou ngaahi fohá mo homou ngaahi ʻofefiné kuo ueʻi ai kinautolu ke nau fili ʻa e ngāue fakamisinalé.” Ko e ngaahi mātuʻa ko iá naʻa nau loto-hohaʻa nai, koeʻuhi kuo vave ke mavahe atu honau ngaahi fohá mo honau ngaahi ʻofefiné ki he ngaahi vāhenga-ngāue mamaʻo. Kae kehe, naʻe fakapapauʻi ange ʻe Tokoua Splane kiate kinautolu: “ʻOua te mou hohaʻa fekauʻaki mo hoʻomou fānaú. ʻE lava ke tokangaʻi kinautolu ʻe Sihova ʻo laka mamaʻo ange ia ʻi hoʻomou malavá.” Naʻá ne pehē leva: “Fakakaukau angé fekauʻaki mo e lelei ʻe fakahoko ʻe homou ngaahi fohá mo homou ngaahi ʻofefiné. Ko e kakai ʻoku faingataʻaʻiá te nau maʻu ʻi he ʻuluaki taimí ʻa e fakafiemālie moʻoni ʻi heʻenau moʻuí.”
Founga ke Hokohoko Atu Ai ke ʻOatu ʻa e Fiefia ki he Niʻihi Kehé
Naʻe fakafeʻiloaki ʻe he seá ʻa e kau malanga ʻe toko fā. ʻUluakí, ko Ralph Walls ʻo e Kōmiti Vaʻa ʻo e ʻIunaite Seteté naʻá ne lea ʻi he kaveinga “Tauhi ke ʻĀʻā Homou Matá.” Naʻá ne fakamamafaʻi ko e kui fakalaumālié ʻoku kovi mamaʻo ange ia ʻi he kui fakaesinó. Ko e fakatahaʻanga Leotisia ʻi he ʻuluaki senitulí naʻe mole ʻa ʻene sio fakalaumālié. Ko e kau Kalisitiane ʻi he fakatahaʻanga ko iá ʻa ia naʻa nau kuí naʻe fai ki ai ʻa e tokoni, ka ʻoku lelei mamaʻo ange maʻu pē ke fakaʻehiʻehi mei he kui peheé ʻaki hono tauhi ke ʻāʻā ʻa hotau mata fakalaumālié. (Fakahā 3:14-18) Naʻe pehē ʻe he tokotaha malangá: “Tauhi ke ʻāʻā homou matá, pea sio ki he kau tangata fua fatongiá ʻo hangē ko e sio ʻa Sihova kiate kinautolú.” Ko e kau maʻu tohi fakamoʻoni akó ʻoku totonu ke ʻoua te nau loto-moʻua tōtuʻa kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi palopalema ʻi he fakatahaʻangá. Ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻokú ne lāuʻilo ki he ngaahi meʻa peheé kotoa. Te ne fakapapauʻi ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻa ko iá ʻi hono taimi totonu.
Hokó, ko Samuel Herd ʻo e Kulupu Pulé naʻá ne tali ʻa e fehuʻi “ʻOku Mou Mateuteu?” Hangē tofu pē ko hono ʻave ʻe ha tokotaha fononga ʻa e vala ʻokú ne fiemaʻú, ʻoku pehē ʻa e pau maʻu pē ki he kau maʻu tohi fakamoʻoni akó ke nau kofuʻaki ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻo e tangata foʻoú. Kuo pau ke nau maʻu ʻa e manavaʻofa ʻa Sīsuú. ʻI he taimi naʻe tala ange ai ʻe ha tangata kilia kiate ia: “Ka ne ke loto ke fai, te ke lava ke fakamaʻa au,” naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ou loto pe; ke ke maʻa koe.” (Maake 1:40-42) Naʻe pehē leva ʻe he tokotaha malangá: “Kapau ʻoku mou loto moʻoni ke tokoniʻi ʻa e kakaí, te mou maʻu ha founga ke fai ai ia.” ʻOku tala ʻi he Filipai 2:3 (NW) ki he kau Kalisitiané ke nau vakai ʻoku “lelei hake ʻa e niʻihi kehé.” Naʻe pehē ʻe Tokoua Herd: “Ko e loto fakatōkilaló ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi hono maʻu ʻa e ʻiló. Ko e faʻahinga te mou fetaulaki mo ia ʻi hoʻomou ngāue fakafaifekaú pea mo homou fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he fakatahaʻangá te nau maʻu ʻaonga mei hoʻomou ʻiló ʻo kapau pē ʻoku mou anga-fakatōkilalo.” Naʻá ne fakaʻosiʻaki ʻene pehē kapau ʻe hokohoko atu ʻa e kau maʻu tohi fakamoʻoni akó ke kofuʻaki ʻa e ʻofa faka-Kalisitiané, ʻoku nau mateuteu leva ai ke fononga ki honau ngaahi vāhenga-ngāué, fakataha mo e lavameʻa papau ʻi he kahaʻú.—Kolose 3:14.
Ko Mark Noumair, ko e taha ʻo e kau faiako Kiliatí, naʻá ne langaʻi ʻa e fakatuʻamelie ʻi he kaveinga ʻo ʻene malangá, “Te ke Tauhi Maʻu Ia?” ʻOku ʻuhinga ʻa e “Ia” ki heʻetau houngaʻia ʻi he lelei ʻa Sihová. ʻOku pehē ʻe he Sāme 103:2: “Fakafetaʻi kia Sihova, ʻa hoku laumalie; pea ʻoua naʻa ngalo ʻene meʻaʻofa fulipe.” Naʻe fakahaaʻi ʻe he kau ʻIsilelí ha taʻehoungaʻia ki he mana naʻá ne tauhi kinautolu ke nau kei moʻuí, ʻo ui ia ko e “ngeʻesi meʻakai.” (Nomipa 21:5) ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe ʻikai ke liliu ʻa e mahuʻinga ia ʻo e maná, ka naʻe mole ʻa ʻenau houngaʻia aí. Naʻe pehē ʻe he faiakó: “Kapau ʻe ngalo ʻiate kimoutolu ʻa e ngaahi ngāue ʻa Sihová pea fakaʻatā hoʻomou ngāue mulí ke hoko ko e meʻa anga-maheni, ʻe uesia ai hoʻomou vakai ki he ngāue kuo tuku atu ʻe Sihova kiate kimoutolú.” ʻOku fakahaaʻi ʻi he Sāme 103:4 ko Sihová ʻokú ne “fakakalauni ʻaki koe ʻa e [ʻalo]ʻofa.” ʻE hokosia ʻe he kau maʻu tohi fakamoʻoni akó ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau ngaahi fakatahaʻanga foʻoú.
Ko e faiako Kiliati ʻe taha, ko Lawrence Bowen, naʻá ne malanga ʻi he kaveinga “ʻE Maʻu Koe?” Naʻá ne fakatokangaʻi ko e kau mēmipa ʻo e kalasi hono 119 ʻo Kiliatí kuo nau ako mālohi ke hoko ko e kau misinale lavameʻa. Ka ʻi he taimi ko ení, ʻoku fiemaʻu ke nau pipiki kia Sihova pea mo e ngāue kuó ne vaheʻi kiate kinautolú. ʻI he Fakahā 14:1-4, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e toko 144,000 ko e faʻahinga “ʻoku nau muimui ki he Lami, neongo pē ko e fe ha potu ʻoku ne ʻalu ki ai.” Ko e faʻahinga kotoa ʻi he kulupu ko iá ʻoku nau pipiki mateaki kia Sihova mo hono ʻAló ʻo tatau ai pē pe ko e hā honau ngaahi ʻahiʻahí, pea ʻoku nau aʻusia ʻenau taumuʻá. “Tatau ai pē pe ko e hā, ko kitautolu foki ʻoku tau pipiki mateaki kia Sihova pea mo e ngāue kuó ne vaheʻi mai kiate kitautolú,” ko e lea ia ʻa e tokotaha malangá. ʻI he fai peheé, ko e kau maʻu tohi fakamoʻoni akó te nau ʻiloʻi hono “maʻu” kinautolu ʻe he ngaahi tāpuaki ʻa Sihová.—Teutalonome 28:2.
Fakatupu ʻa e Fua ʻi Heʻenau Ngāué
ʻI he fakaʻosinga uike kotoa pē lolotonga ʻa e akó, naʻe kau ai ʻa e kau akó ʻi he ngāue he malaʻe fakafaifekaú. ʻI he talanoa ʻa Wallace Liverance, ko e failēsisita ʻo e akoʻangá, mo kinautolu ʻi he polokalamá, naʻe hoko ai ʻo hā mahino naʻa nau lavameʻa. Naʻa nau malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ʻo ʻikai siʻi hifo ʻi he lea ʻe hongofulu pea kamata ha ngaahi ako Tohi Tapu. Ko e ongo hoa mali Kiliati ʻe taha naʻá na kamata ha ako Tohi Tapu mo ha tangata Siaina. Hili ha ʻaʻahi ʻe ua, naʻá na ʻeke ange ʻa e anga ʻo ʻene ongoʻi fekauʻaki mo e hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihová. Naʻá ne fakaava ʻa ʻene Tohi Tapú pea kole ange kiate kinaua ke lau ʻa e Sione 17:3. Naʻá ne ongoʻi naʻá ne ʻi he hala ki he moʻuí.
Ko Anthony Morris ʻo e Kulupu Pulé naʻá ne fakaʻekeʻeke leva ʻa e fanga tokoua ʻe toko tolu ʻa ia ʻoku nau ngāue ʻi he Kōmiti Vaʻa ʻo Kōtevuaá, ko e Lepupilika Tominiká mo ʻEkuatoa. Naʻe fakapapauʻi ange ʻe he fanga tokouá ni ki he kau maʻu tohi fakamoʻoni akó ʻoku fakatuʻotuʻa ʻa e ngaahi Kōmiti Vaʻá ki heʻenau aʻu angé pea ʻe tokoniʻi kinautolu ke nau feʻunuʻaki ki heʻenau ngaahi vāhenga-ngāué.
Hokó, naʻe talanoa ai ʻa Leonard Pearson ʻo e fāmili Pēteli ʻo e ʻIunaite Seteté mo e kau mēmipa ʻe toko tolu ʻo e Kōmiti Vaʻa mei he Lepupilika Temokalati ʻo Kongó, Pāpua Niu Kini mo ʻIukanitā. Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe he fanga tokouá ni ʻa e kau maʻu tohi fakamoʻoni akó ke nau kau kakato ki he malaʻe fakafaifekaú. Ko e ongo hoa mali misinale ʻe taha ʻa ia kuó na fakamoleki ʻa e taʻu laka hake he 21 ʻi Kongo kuó na tokoniʻi ʻa e kakai ʻe toko 60 ke nau fakatapui mo papitaiso. Ko e ongo meʻa ko iá ʻokú na fai he taimí ni ʻa e ako Tohi Tapu ʻe 30, pea ko e toko 22 ʻo ʻena kau akó ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá. ʻI ha fuʻu utu-taʻu fakalaumālie lahi pehē, ko ha taimi fisifisimuʻa eni ke ngāue ai ko ha misinale.
Faifakamoʻoni Fakataha mo ha Laumālie ʻo e Fakavavevave
Ko Gerrit Lösch ʻo e Kulupu Pulé naʻá ne fakahoko ʻa e malanga fakaʻosí. Ko ʻene kaveingá ko e “Lea Fekauʻaki mo e ʻOtuá pea Faifakamoʻoni kia Sīsū ʻi he ʻAho ʻo e ʻEikí.” Ko e ngaahi foʻi lea ko e “fakamoʻoni,” “kau fakamoʻoni” mo e “faifakamoʻoni” ʻoku ʻasi tuʻo 19 ia ʻi he tohi Fakahaá. Ko ia ai, ʻoku ʻikai toe fakaveiveiua ʻa Sihova ʻo fekauʻaki mo e ngāue ʻokú ne loto ke fai ʻe hono kakaí. Ko fē ʻa e taimi te tau fai ai ha fakamoʻoni peheé? ʻI he lolotonga ʻa e “ʻaho ʻo e ʻEiki.” (Fakahā 1:9, 10) Naʻe kamata ʻa e ʻaho ko iá ʻi he 1914, ʻo hokohoko mai ki hotau taimí, pea ʻoku falō atu ia ki he kahaʻú. Fakatatau ki he Fakahā 14:6, 7, ko e ngāue ʻo e lea fekauʻaki mo e ʻOtuá ʻoku poupouʻi fakaeʻāngelo ia. ʻOku fakahaaʻi ʻi he Fakahā 22:17 ko e fatongia ʻo hono tataki ʻa e ngāue faifakamoʻoni kia Sīsuú ʻoku tuku ia ki he toenga ʻo e kau Kalisitiane paní. Ka kuo pau ke tau ngāueʻaongaʻaki kotoa ʻa e monū ko iá he taimí ni. ʻI he Fakahā vahe 22 veesi 20, ʻoku lēkooti ai ʻa e pehē ko ia ʻe Sīsū: “ʻOku vave ʻeku ʻalu atu.” Naʻe ekinaki ʻa Tokoua Lösch ki he faʻahinga kotoa ʻi aí: “Ui ki he kakaí, ‘Haʻu, ʻo maʻu taʻetotongi ʻa e vai ʻo e moʻuí.’ ʻOku vave ʻa e haʻu ʻa Sīsuú. ʻOku tau mateuteu?”
Ko Fred Rusk, ʻa ia naʻá ne ngāue tonu ko ha faiako ʻi he Akoʻanga Kiliatí feʻunga mo e taʻu ʻe 11, naʻá ne fakaʻosi ʻa e polokalamá ʻaki ha lotu fakamālō kia Sihova ʻa ia naʻe aʻu ki he loto ʻo e faʻahinga kotoa naʻe kau ki aí. Ko ha ngataʻanga feʻungamālie ia ki ha ʻaho ʻa ia naʻe hoko ko ha taimi ʻo e fiefia lahi.
[Puha ʻi he peesi 13]
ʻŪ FIKA ʻO E KALASÍ
Lahi ʻo e fonua naʻe fakafofongaʻí: 10
Lahi ʻo e ngaahi fonua naʻe vaheʻi ki aí: 25
Tokolahi ʻo e kau akó: 56
ʻAvalisi ʻo e taʻumotuʻá: 32.5
ʻAvalisi ʻo e taʻu he moʻoní: 16.4
ʻAvalisi ʻo e taʻu he ngāue fakafaifekau taimi-kakató: 12.1
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Kalasi Maʻu Tohi Fakamoʻoni Ako Hono 119 ʻa e Akoʻanga Tohi Tapu Taua Leʻo ko Kiliatí
ʻI he lisi ʻi laló, ko e ngaahi ʻotú ʻoku fakafika ia mei muʻa ki mui, ko e ngaahi hingoá ʻoku fakahokohoko ia mei he toʻohemá ki he toʻomataʻú ʻi he ʻotu taki taha.
(1) Helgesen, S.; Daugaard, H.; Pierluissi, A.; Joseph, I.; Racanelli, C. (2) Byrge, T.; Butler, D.; Freedlun, J.; Nuñez, K.; Pavageau, C.; Doumen, T. (3) Camacho, O.; Lindqvist, L.; Broomer, A.; Wessels, E.; Burton, J.; Woodhouse, O.; Doumen, A. (4) Tirion, A.; Connally, L.; Fournier, C.; Gil, A.; Johnsson, K.; Hamilton, L. (5) Byrd, D.; Scribner, I.; Camacho, B.; Laschinski, H.; Hallahan, M.; Libuda, O. (6) Joseph, A.; Lindqvist, M.; Helgesen, C.; Nuñez, D.; Scribner, S.; Fournier, J. (7) Pierluissi, F.; Pavageau, T.; Broomer, C.; Racanelli, P.; Butler, T.; Woodhouse, M.; Libuda, J. (8) Laschinski, M.; Freedlun, S.; Burton, I.; Tirion, M.; Byrd, M.; Byrge, J. (9) Wessels, T.; Hallahan, D.; Connally, S.; Gil, D.; Daugaard, P.; Hamilton, S.; Johnsson, T.