ʻOkú Ke Manatuʻi?
Kuó ke houngaʻia ʻi hono lau ʻa e ngaahi ʻīsiu fakamuimui ʻo e Taua Leʻo? Sio angé pe ʻe lava ke ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:
• Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi ʻuhinga ki he lahi fau ʻa e ʻi ai ʻo e koví he ʻaho ní?
Ko e tupuʻanga ʻe taha ʻo e ngaahi tōʻonga koví ko e hehema ʻa e tangatá ki he koví. (Senesi 8:21) Ko e tupuʻanga ʻe taha ko e lahi taha ʻo e kakaí ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻa e ʻilo totonu ʻo fekauʻaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻIkai ko ia pē, ko Sētane, ʻa e tupuʻanga ʻo e koví, ʻokú ne hokohoko atu ke kau ʻi he ngaahi meʻa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.—1/1, peesi 4-6.
• Ko e hā ʻa e ngaahi ola lelei ʻe lava ke hoko mei ha lea lelei ʻi hono taimi totonú? (Palovepi 12:25)
ʻE lava ke ne langa hake ʻa e falala-pau ʻi he tokotaha ʻoku tau lea ki aí, fakalototoʻaʻi mo ueʻi ia, pea fakatupu ai ʻiate ia ha ongoʻi ʻo e tali-lelei. ʻIkai ngata aí, ʻi heʻetau feinga ko ia ke fakaongoongoleleiʻí, ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau sio ki he lelei ʻi he niʻihi kehé.—1/1, peesi 16-17.
• Ko e hā naʻe ʻi loto ʻi he ʻaʻake ʻo e kovinānité?
Naʻe ʻi loto ai ʻa e ongo lauʻi maka lafalafa ʻo e Laó pea pehē foki ki he niʻihi ʻo e maná. Hili ʻa e angatuʻu ʻa Kolá, naʻe tuku ʻa e tokotoko ʻo ʻĒloné ki he ʻAʻaké ke hoko ko ha fakamoʻoni fakahalaiaʻi ki he toʻutangata ko iá. (Hepelu 9:4) Ko e tokotokó mo e maná naʻe toʻo nai ia mei he ʻAʻaké ki muʻa ia ʻi hono fakatapui ʻa e temipale ʻo Solomoné.—1/15, peesi 31.
• Ko e hā naʻe pau ai ki he kau Siu ʻi he ʻaho ʻo Nehemaiá ke nau ʻomi fefie ki he temipalé?
Naʻe ʻikai fiemaʻu ha foaki fefie ia ʻi he Lao ʻa Mōsesé. Ka ʻi he ʻaho ʻo Nehemaiá naʻe ʻi ai ʻa e fiemaʻu ki ha tokonaki hokohoko ʻo e fefié koeʻuhi ke tutuʻaki ʻa e ngaahi feilaulau ʻi he ʻōlitá.—2/1, peesi 11.
• Ko e hā ʻa e Kongokonga Faka-Mulatolí?
Ko ha konga ia ʻo e maniusikilipi faka-Latiná. Ko e konga tohí naʻe muʻaki faʻu ia ʻi he faka-Kalisí ʻi he ngataʻanga nai ʻo e senituli hono uá T.S. ʻOku maʻu ʻi ai ʻa e lisi motuʻa taha ʻo e ngaahi tohi ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiane ʻa ia naʻe vakai ki ai ʻoku falalaʻangá, pea pehē foki ki he ngaahi fakamatala ki he ngaahi tohí pea mo honau kau hiki-tohí.—2/15, peesi 13-14.
• Ko e hā naʻe hanganaki fakafisi ai ʻa Kuini Vāsiti ʻo Pēsiá ke ʻalu ki he tuʻí? (Eseta 1:10-12)
ʻOku ʻikai tala mai ʻe he Tohi Tapú ia ʻa e meʻa naʻá ne ueʻi iá. ʻOku fakahuʻunga ʻa e kau mataotao ʻe niʻihi ʻo pehē naʻá ne fakafisí koeʻuhi naʻe ʻikai te ne loto ke fakamāʻulaloʻi ia ʻi he lotolotonga ʻo e kau fakaafe huʻakavaʻia ʻa e tuʻí. Pe mahalo nai ko e kuini hoihoifua fakaesino ia ko ʻení naʻe ʻikai ke anganofo moʻoni ia, ʻo fokotuʻu ai ha faʻifaʻitakiʻanga kovi maʻá e ngaahi uaifi kehe ʻi he ʻEmipaea ʻo Pēsiá.—3/1, peesi 9.
• ʻOku anga-fēfē ʻa e tokonaki mai ʻe he huhuʻí ʻa e fakahaofí?
ʻE lava ʻe he feilaulau ʻa Sīsuú ke fakahaofi kitautolu mei he angahala tukufakaholó pea ʻe lava ke ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he ngaahi nunuʻa fakatupu mate ʻo e angahalá. (Loma 6:23) ʻOku fakatauʻatāinaʻi ʻe he feilaulau ko ʻení ʻa e kau Kalisitiane moʻoní mei ha konisēnisi halaia. Pea ʻi hono ngāueʻi ʻa e tui ki he huhuʻí, ʻe lava ai ke tau hoko ʻo hao mei he manavahē ʻi he fekauʻaki mo ʻetau tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. (1 Sione 2:1)—3/15, peesi 8.
• Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he tapui ʻi he Laó ke ʻoua ʻe haka ha kiʻi kosi ʻi he huʻa huhu ʻo ʻene faʻeé? (Ekisoto 23:19)
Ko e haka peheé naʻe hoko nai ia ko ha ouau fakapangani naʻe fakahoko ke ʻomaiʻaki ʻa e ʻuhá. (Livitiko 20:23) Naʻe tokonaki ʻe he ʻOtuá ʻa e huʻa huhu ʻo ha kosi fefine ke fafangaʻaki ʻa e kiʻi kosí pea tokoniʻi ai ia ke ne tupu. Ko hono haka ʻa e kiʻi kosí ʻi he huʻa huhu ko iá ʻe fakahāhā ai ʻa e taʻefakaʻapaʻapa ia ki he vā ʻi he vahaʻa ʻo e mātuʻá pea mo e fānaú ʻa ia kuo ʻosi fokotuʻu ʻe he ʻOtuá. Ko e lao ʻokú ne fakafepakiʻi ʻení ʻoku hā ai ʻa e manavaʻofa ongongofua ʻa e ʻOtuá.—4/1, peesi 31.