Talanoa ki he Moʻui
Faifai pea Fāʻūtaha ʻa Homa Fāmilí!
FAKAMATALA FAI ʻE SUMIKO HIRANO
Naʻá ku maʻu ʻa e founga moʻui lelei tahá, pea naʻá ku loto ke u ʻinasi fakataha ai mo hoku husepānití. Naʻe ʻosi ʻa e taʻu ʻe 42 pea toki hoko ia.
NAʻÁ KU mali mo hoku husepānití ʻi he 1951 ʻi heʻeku taʻu 21. ʻI loto ʻi he foʻi taʻu ʻe fā, naʻe maʻu ai homa ongo foha ʻe toko ua, pea ko ʻeku moʻuí naʻe hangē naʻe faitāpuekina ʻi he tafaʻaki kotoa pē.
ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi he 1957, naʻe tala mai ai ʻe hoku taʻoketé kiate au ʻoku ʻaʻahi ange kiate ia ha misinale ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Neongo ko ha tokotaha lotu Puta ia, naʻá ne kamata ako Tohi Tapu mo e misinalé peá ne fakaʻaiʻai foki au ke u ako Tohi Tapu. Naʻá ku loto ki ai. Naʻá ku ʻalu ki ha siasi Palotisani, pea te u malava ke fakahaaʻi ʻa e ngaahi fehālaaki ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová—ko e anga ia ʻo ʻeku fakakaukaú.
ʻIkai fuoloa, naʻá ku ʻiloʻi naʻe siʻi ʻa ʻeku ʻilo ki he Tohi Tapú. Naʻe pau ke u ʻeke ki he misinalé, “Ko hai ʻa Sihova?” Kuo teʻeki ai te u fanongo ki hano ngāueʻaki ʻa e huafa ko iá ʻi homau siasí. Naʻe fakahanga ʻe he misinalé ko Daphne Cooke (Pettitt ki mui) ʻeku tokangá ki he Aisea 42:8, ʻa ia ʻoku fakahaaʻi mahino ai ko Sihova ʻa e huafa ʻo e ʻOtua Māfimafi-Aoniú. Ko ʻeku ngaahi fehuʻí kotoa naʻe tali ia ʻe Daphne ʻi heʻene ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú.
Naʻá ku ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi tatau ki heʻemau faifekaú. Naʻá ne tala mai: “Ko e ʻeke fehuʻí ko ha angahala ia. Tui pē koe ki he meʻa ʻoku tala atú.” Neongo naʻe ʻikai te u ongoʻi naʻe hala ʻa e ʻeke fehuʻí, naʻá ku ʻalu maʻu pē ki he lotú ʻo feʻunga mo e māhina ʻe ono ʻi he pongipongi Sāpate kotoa pē, peá u ʻalu leva ki he fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he efiafí.
Ko Hono Ola ʻi Heʻeku Nofo Malí
Ko e meʻa naʻá ku ako mei he Tohi Tapú naʻe fakafiefia kiate au, pea naʻá ku vahevahe ia ki hoku husepānití, ko Kazuhiko. ʻI he hili ʻa e ako mo e fakataha kotoa pē, naʻá ku tala ange kiate ia ʻa e meʻa naʻá ku akó. Ko hono olá naʻe kamata ke “momoko” ʻa homa vaá. Naʻe ʻikai te ne loto ke u hoko ko ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Kae kehe, naʻe fakafiemālie ʻaupito ʻa hono ako ʻo e Tohi Tapú ʻou hokohoko atu ai pē ʻa ʻeku akó mo ʻeku feohi mo e Kau Fakamoʻoní.
Ki muʻa ke u mavahe mei ʻapi ʻi he ngaahi pō fakatahá, naʻá ku teuteu ʻa e meʻakai naʻe saiʻia taha ai ʻa Kazuhiko, ka naʻe kamata ke ʻalu ia ʻo kai falekai. ʻI heʻeku foki mai ʻi he hili ʻa e fakatahá, naʻá ne ʻiteʻita pea ʻikai ke fie talanoa. ʻI he hili mei ai ʻa e ʻaho ʻe ua pe tolu, naʻá ne loto-lelei ka naʻe hoko mai leva ʻa e taimi ia ki he fakataha hono hokó.
ʻI he taimi nai ko ení, naʻá ku puke ʻi he tīpií, ko ha mahaki naʻe ʻosi mate ai ha niʻihi ʻi he fāmili ʻo hoku husepānití. Naʻe hohaʻa lahi ʻaupito ʻa Kazuhiko peá ne tala mai kiate au, ʻi he taimi te u sai aí ʻe malava ke u fai ha meʻa pē naʻá ku saiʻia ai. Ko ʻeku kolé pē taha ke ne anga-ʻofa muʻa ʻo ʻoua te ne taʻofi ʻa ʻeku ʻalu ki he ngaahi fakataha fakauiké. Naʻá ne loto-lelei ki ai.
Naʻe feʻunga mo e māhina ʻe ono peá u toki sai, pea ʻi he lolotonga ʻa e taimi ko iá naʻá ku ako fakamākukanga ai ʻa e Tohi Tapú. Naʻá ku fakasio ha fehālaaki ʻi he ngaahi akonaki ʻa e Kau Fakamoʻoní, ʻou fakakaukau ʻe ʻikai toe hoko atu ʻa ʻeku akó kapau te u maʻu ha foʻi hala pē ʻe taha. Naʻe ʻikai ke u maʻu ha fehālaaki ʻe taha. ʻI hono kehé, naʻe tekeutua mai ai ʻa e ngaahi fehālaaki ia ʻa e Siasi Palotisaní. Naʻe hoko ai ʻou ʻiloʻi ʻa e ʻofa mo e fakamaau totonu ʻa Sihová peá u sio ki he ʻaonga ʻa e moʻui ʻo fehoanaki mo ʻene ngaahi laó.
ʻI heʻeku saí, naʻe fai ʻa hoku husepānití ki heʻene palōmesí ʻo ʻikai te ne fakafepakiʻi ʻa ʻeku ʻalu ki he ngaahi fakatahá. Naʻe hokohoko atu ʻeku fakalakalaka fakalaumālié, pea ʻi Mē 1958, naʻá ku papitaiso ai ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ku fakaʻamua ke u kau fakataha mo hoku fāmilí ʻi he lotu ki he ʻOtua moʻoní.
Tokoniʻi Fakalaumālie ʻa ʻEku Ongo Tamaikí
Naʻá ku ʻalu maʻu pē mo ʻeku ongo tamaikí ki he ngaahi fakatahá pea ki he ngāue fakamalangá, ka naʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa naʻe hoko naʻá ku sio ai naʻe tupulaki ʻa ʻena ʻilo ki he Tohi Tapú. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe vaʻinga ʻi tuʻa ʻa ʻeku tamasiʻi taʻu ono ko Masahiko. Naʻá ku fanongo ki ha fuʻu longoaʻa pea mo ha tokotaha naʻe kekē. Naʻe lele mai ʻa e kaungāʻapí ki hoku falé, ʻo ne kaikaila mai, ko hoku fohá ē naʻe tuiʻi ʻe ha kā. Kuo mate? Naʻá ku feinga pē ke u nonga ʻi heʻeku fakavave atu ki tuʻá. Ko e vakai atu ki he havehave mai ʻa ʻene pasikalá naʻá ne ʻai au ke u tetetete, ka neongo ia naʻá ku sio atu ʻokú ne luelue mai, ʻoku kiʻi mamulu siʻi pē. ʻI heʻene piki hake kiate aú, naʻá ne pehē mai, “Mami, ʻikai naʻe tokoniʻi au ʻe Sihova?” ʻI heʻeku sio ki heʻene moʻuí mo fanongo ki he lea lelei ko iá, naʻá ku tangi.
ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi he ngāue fakafaifekaú, naʻá ma fetaulaki ai mo ha tangataʻeiki ʻa ia naʻe kaila mai: “Ko e hā hoʻo fakakaukau ki hoʻo toho pehē holo ʻa e kiʻi tamasiʻí? ʻOku ou siʻi fakaʻofaʻia ai.” Ki muʻa ke u fai ha talí, naʻe pehē hake ʻe he taʻu valu ko Tomoyoshi: “Tangataʻeiki, ʻoku ʻikai ke fakamālohiʻi au ʻe heʻeku faʻeé ke u malanga. ʻOku ou malangá he ʻoku ou loto ke u tauhi kia Sihova.” Naʻe moʻusioa ai pē ʻa e tangataʻeikí ʻo ʻikai haʻane tali.
ʻI he tuʻunga fakalaumālié naʻe ʻikai ʻi ai ha tamai ʻa ʻeku ongo tamaikí. Ko e meʻa ia ʻaʻaku ke akoʻi kinaua ki he ngaahi moʻoni ʻo e Tohi Tapú, neongo naʻe kei lahi ʻa e meʻa ia ke u ako ʻe aú. Naʻá ku fakatupulekina ʻa ʻeku ʻofá, tuí mo e faivelengá peá u feinga ke u fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei. ʻI he ʻaho kotoa pē naʻá ku fai ai ha fakamālō kia Sihova ʻo sio ki ai ʻa e ongo tamaikí. Naʻá ku fakamatala ange kia kinaua ʻa e meʻa naʻá ku hokosia ʻi he ngāue fakamalangá. Naʻe fakalototoʻaʻi ai kinaua ʻe he meʻá ni. ʻI hono ʻeke ange ki mui ʻa e ʻuhinga naʻá na hoko ai ko e ongo tāimuʻa, pe faifekau taimi-kakato ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá na tali, “Naʻá ma sio naʻe fiefia ʻa ʻema faʻeé ʻi heʻene ngāue ko ha tāimuʻá, pea naʻá ma loto foki ke ma fiefia.”
Naʻá ku tokanga ʻaupito ke ʻoua te u fai ha lea tuku hifo ʻo fekauʻaki mo ʻena tamaí pe ko ha taha ʻi he fakatahaʻangá. Naʻá ku ʻiloʻi ko e talanoa ʻoku ʻikai leleí, ʻe malava ke ʻi ai hono fakatuʻutāmaki ki heʻeku ongo tamaikí. ʻE ʻikai ngata pē ʻi he mole nai ai ʻa ʻena fakaʻapaʻapa ki he tokotaha ʻoku fai hono laukoviʻí kae toe pehē foki ki he tokotaha ʻokú ne fai ʻa e talanoá.
Ikuʻi ʻa e Fakafaingataʻaʻiaʻanga ki he Fakalakalaká
ʻI he 1963, ko e ngāue ʻa hoku husepānití naʻe hiki ai ʻa homa fāmilí ki Taiuani. Naʻá ne tala mai kiate au kapau te u malanga ki he kau Siapani ʻi aí, te u fakatupunga ai ʻa e ngaahi loto-mamahi. ʻE fakafoki kimautolu ki Siapani, pea ʻe hoko ai ha ngaahi palopalema ki heʻenau kautahá. Ko hono lotó ke fakamavaheʻi kimautolu mei he Kau Fakamoʻoní.
ʻI Taiuani, ʻa ia naʻe fai kotoa ai ʻa e ngaahi fakatahá ʻi he lea faka-Siainá, naʻe talitali lelei ai kimautolu ʻe he Kau Fakamoʻoní. Naʻá ku fili leva ke u ako ʻa e lea faka-Siainá koeʻuhi ke u malava ʻo faifakamoʻoni ki he kakai fakalotofonuá kae ʻikai ki he kau Siapaní. ʻI he founga ko iá, ʻe malava ai ke u hao mei he ngaahi palopalema naʻe lave ki ai ʻa hoku husepānití.
Ko ʻemau feohi mo e Kau Fakamoʻoni ʻi Taiuaní naʻe fakaivimālohiʻi ai kimautolu. Naʻe tokoni lahi ʻaupito kia kimautolu ha ongo misinale ko Harvey mo Kathy Logan. Naʻe hoko ʻa Tokoua Logan ko ha tamai fakalaumālie ia ki heʻeku ongo tamaikí. Naʻá ne fakahā kia kinaua ko e tauhi kia Sihová ʻoku ʻikai ko ha moʻui fakapōpula mo taʻefiefia ia. ʻOku ou tui ko e lolotonga ʻo ʻemau ʻi Taiuaní naʻe fai ai ʻe heʻeku ongo tamaikí ʻa ʻena fili ke tauhi kia Sihová.
Naʻe ako ʻa Tomoyoshi mo Masahiko ʻi ha akoʻanga ʻAmelika, ʻa ia naʻá na ako ai ʻa e lea faka-Pilitāniá pea pehē ki he lea faka-Siainá. Naʻe teuʻi kinaua ʻe he ako ko iá ki ha ngāue he kahaʻú ko ha ongo faifekau ʻa e ʻOtua moʻoni ko Sihová. ʻOku ou fakamālō lahi ʻaupito kia Sihova ʻi heʻene liliu ʻa e meʻa naʻe mei hoko ko ha vahaʻa taimi faingataʻa kia kimautolú, ki ha taimi ʻo e ngaahi tāpuaki tuʻuloa. ʻI he hili ha taʻu fakangalongataʻa ʻe tolu mo e konga ʻi Taiuani, naʻa mau foki leva ki Siapani.
ʻI he taimi ko ení, naʻe taʻu hongofulu tupu ʻa e ongo tamaikí pea naʻá na loto leva ke na tauʻatāina. Naʻá ku fakamoleki ʻa e ngaahi houa lahi ʻi he fakaʻuhinga mo kinaua ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú, pea naʻe tokoniʻi kinaua ʻe Sihova ʻi he taimi faingataʻa ko iá. ʻI he ʻosi mai ʻa Tomoyoshi mei he ako māʻolungá, naʻá ne kamata tāimuʻa leva. Lolotonga ʻa e ʻuluaki ngaahi taʻu siʻi ʻo ʻene tāimuʻá, naʻe malava ai ke ne tokoniʻi ʻa e toko fā ke nau fakatapui mo papitaiso. Naʻe muimui ʻa Masahiko ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa hono tokouá peá ne kamata tāimuʻa ʻi heʻene ʻosi mai pē mei he ako māʻolungá. Naʻá ne tokoniʻi ʻa e kau talavou ʻe toko fā ke nau hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻi he ʻuluaki taʻu ʻe fā ʻo ʻene tāimuʻá.
Naʻe toe tāpuakiʻi lahi ange ʻe Sihova ʻa e ongo tamaikí. Ko Tomoyoshi naʻe ako ia mo e husepāniti ʻo ha fefine ʻa ia naʻá ku tokoni ki ai ke ne ʻilo ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e Tohi Tapú. Ko ʻena ongo tamaiki fefiné naʻá na toe hoko foki ko e ongo Fakamoʻoni. Ki mui ai, naʻe mali ʻa Tomoyoshi mo e taʻahine lahí ko Nobuko, pea mali leva ʻa Masahiko mo e taʻahine siʻisiʻí ko Masako. ʻOku ngāue he taimí ni ʻa Tomoyoshi mo Nobuko ʻi he ʻuluʻi ʻapitanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Brooklyn, Niu ʻIoké. Pea ʻoku ngāue fakamisinale leva ʻa Masahiko mo Masako ʻi Palakuei.
Ngaahi Liliu Māmālie ʻi Hoku Husepānití
Ko hoku husepānití naʻe hangē ia naʻe ʻikai mahuʻingaʻia ʻi heʻemau tuí ʻi he ngaahi taʻu ko iá, ka naʻa mau sio ki ha ngaahi fakaʻilonga naʻe liliu. ʻI he taimi naʻe fakafepakiʻi ai au ʻe ha niʻihi, naʻá ne taukapoʻi ʻa ʻeku tuí peá ne poupouʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e Tohi Tapú ʻo ʻikai te ne fakatokangaʻi. Naʻá ne fai ha tokoni fakamatelie ki he Kau Fakamoʻoni masivá. ʻI ha lea nounou naʻá ne fai ʻi he mali ʻa e taha ʻo homa fohá, naʻá ne pehē: “Ko hono akoʻi ʻa e kakaí ki he founga moʻui totonú ʻa e ngāue lelei tahá, pea mo faingataʻa tahá. Kuo fili ʻe hoku ongo fohá pea pehē ki hona ongo malí ʻa e ʻalunga faingataʻa taha ko ení ko ʻenau ngāué ia. Kātaki ʻo tokoniʻi kinautolu.” Ko e ngaahi meʻá ni kotoa naʻá ku fakakaukau ai ʻe pau pē te ne kau fakataha mo kimautolu ʻi he tauhi kia Sihová.
Naʻá ku fokotuʻutuʻu ha feohi mo e Kau Fakamoʻoní ʻi homau ʻapí. Naʻá ku fakaafeʻi ʻa Kazuhiko ki he ngaahi fakataha mo e ngaahi ʻasemipilī faka-Kalisitiané pea pehē ki he Fakamanatu ʻo e pekia ʻa Kalaisí. ʻI heʻene ʻatā mei he ngāué, naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi fakatahá ni neongo naʻá ne nanaʻi ʻi he ʻalu ki aí. Naʻá ku ongoʻi ʻi he taimi lahi te ne tali ha ako Tohi Tapu, ko ia naʻá ku fakaafeʻi ʻa e kau mātuʻa Kalisitiané ki homau ʻapí. Ka naʻe ʻikai ke fie ako ia. Ko ia, naʻá ku fifili pe ko e hā koā ʻa e palopalemá.
Naʻe haʻu leva ki hoku ʻatamaí ʻa e lea ʻa e ʻapositolo ko Pitá: “ʻA [e] kau fefine, mou anganofo ki homou ngaahi husepaniti; koeʻuhi ka ai ha niʻihi ʻoku talangataʻa ki he folofola, heiʻilo ʻe maʻu mai kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi toʻonga ʻa honau ngaahi uaifi, kae ʻikai ʻaki ha lea; heʻenau mamata ki he maʻa ʻo hoʻomou fakafeangai mo taka ʻapasia.” (1 Pita 3:1, 2) Naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ʻikai maʻu pē ke u muimui ki he akonaki ko iá. Ke fai kakato ki aí, naʻe fiemaʻu ke u fakaleleiʻi ʻa hoku tuʻunga fakalaumālié.
ʻI he 1970, naʻe kamata ai ke u tāimuʻa fakataha mo e taumuʻa ke u hoko ko ha tokotaha fakalaumālie ange. Naʻe ʻosi atu ʻa e taʻu ʻe 10 pea mo e taʻu ʻe 20, ka naʻe ʻikai pē te u sio ki ha liliu fakalaumālie ʻi hoku husepānití. Naʻe pehē mai ʻe ha tokotaha ako Tohi Tapu: “ʻOku pau pē ʻoku faingataʻa ʻa hono tokoniʻi ʻa e kakai kehé ʻi he ʻikai malava ke ke tokoniʻi tonu ʻa ho husepānití.” Naʻe fakalotosiʻi ʻaupito eni ka naʻe ʻikai te u foʻi ai.
ʻI he konga ki mui ʻo e 1980 tupú, naʻe vaivai ʻaupito ai ʻa ʻema ongo mātuʻá. Ko hono tokangaʻi kinautolu mo fakahoko ʻa hoku ngaahi ngafa kehé naʻe fakaongosia mo fakalotomafasia. Feʻunga mo ha ngaahi taʻu, naʻa nau fakafepakiʻi kotoa ʻa ʻeku tui kia Sihová, ka naʻá ku feinga ke fakahāhā kiate kinautolu ʻa e lahi taha ʻo ʻeku ʻofá. Ki muʻa siʻi pē pea mālōlō ʻa ʻeku fineʻeikí, ko hono taʻu 96 ia, naʻá ne pehē mai, “Sumiko, kapau te u toetuʻu, te u kau ki hoʻo lotú.” Naʻá ku fakatokangaʻi ai naʻe ʻikai ke kulanoa ʻa ʻeku ngaahi feingá.
Naʻe fakatokangaʻi ʻe hoku husepānití ʻa e meʻa kotoa naʻá ku fai maʻa ʻema ongo mātuʻá. Ke fakahaaʻi ʻene houngaʻiá, naʻe kamata ai ke ne maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakatahá. Naʻá ne fai pehē ʻo laui taʻu ka naʻe ʻikai moʻoni haʻane fakalakalaka fakalaumālie. Naʻe hokohoko atu pē ʻeku feinga ke fakahōhōʻiaʻi iá. Naʻá ku fakaafeʻi ʻa hono ngaahi kaungāmeʻá naʻa mo hono ngaahi kaungā pisinisi mulí ki homau ʻapí ki ha ngaahi houa kai. Naʻá ku kau fakataha mo ia ʻi he ngaahi fakafiefiá. ʻI he taimi naʻe holoki ai ʻa e houa ngāue tāimuʻá ki he houa ʻe 70 ʻi he māhiná, naʻe lahi ange ai ʻa e taimi naʻá ma nofo aí.
Hoko ha Liliu ʻi he Mālōlō mei he Ngāué
Naʻe mālōlō mai ʻa hoku husepānití mei he ngāué ʻi he 1993. Naʻá ku fakakaukau leva heni, ʻe ʻi ai leva hono taimi ke ne ako ai ʻa e Tohi Tapú. Ka naʻá ne pehē, ke lotu ki he ʻOtuá ʻi heʻene toki faingamālié ko e taʻeʻapasia ia. Kae kehe, naʻá ne pehē ʻe toki lotu pē ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻe ueʻi ai ia ʻe hono lotó pea ʻoua te u hanga ʻo teke ia.
ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe kole mai ai ʻe Kazuhiko kiate au ke u tuku ange ā ʻa e toenga ʻo ʻeku moʻuí maʻana. Naʻá ku loto-mamahi ʻi he meʻá ni, he ko e talu ʻeku mali mo ia mo ʻeku fai maʻu pē ʻa e meʻa kotoa naʻe malava ke u faí maʻana. Kuó u feinga mālohi ke ʻai ia ke ne fiefia, ka naʻá ne ongoʻi naʻe lahi ange ʻeku moʻui maʻa Sihová ʻiate ia. ʻI he hili haʻaku fakakaukau ki ai, naʻá ku tala ange, ko e ngataʻanga pē ia ʻo e meʻa naʻe malava ke u fai maʻaná. Ka ʻo kapau ʻe kau mai ki he meʻa naʻá ku faí, ʻe malava ke ma kamata fakataha ha moʻui foʻou fakaʻofoʻofa ʻa ia ʻe tolonga, ʻo ʻikai ʻi ha ngaahi taʻu siʻi pē, ka ʻe taʻengata. Naʻe ʻosi ha ngaahi ʻaho mo e ʻikai ha tali ʻa hoku husepānití. Faifai pē naʻá ne ʻeke mai, “Te ke ako Tohi Tapu mo au?” Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou fakakaukau ai ki he lea ko iá, ʻoku ou fiefia.
Naʻá ku ʻuluaki fokotuʻutuʻu ha mātuʻa Kalisitiane ke ako mo hoku husepānití, ka naʻá ne tala mai, “ʻE ʻikai te u toe ako au mo ha taha, ko koe pē.” Ko ia, naʻá ma kamata ako Tohi Tapu ai ʻi he ʻaho kotoa pē. Koeʻuhi ʻoku ou ʻi ha fakatahaʻanga lea faka-Siaina pea ʻoku poto lelei ʻa hoku husepānití ʻi he lea ko iá, naʻá ma ako leva ʻi he lea faka-Siainá. Naʻe toe ʻosi foki mo e Tohi Tapú kātoa heʻema lau fakataha ʻo teʻeki ke lava ha taʻu.
Lolotonga ʻa e taimi ko ení, ko ha mātuʻa ʻi he fakatahaʻanga Siainá mo hono uaifí naʻá na tokanga mai kia kimaua ʻi he tuʻunga ko ha ongo meʻa malí. Neongo naʻá na taʻu siʻi ange ʻi heʻema ongo tamaikí, naʻá na hoko ko homa ongo kaungāmeʻa moʻoni. Naʻe toe lahi mo e Kau Fakamoʻoni kehe naʻa nau tokanga makehe mai ki hoku husepānití. Naʻa nau talitali lelei kimaua pea talanoa mo Kazuhiko ʻo hangē pē ko haʻanau tamaí. Naʻá ne fiefia ʻaupito ai.
ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe maʻu ai ha tohi fakaafe ki ha mali ʻi he fakatahaʻangá, ʻo fakatuʻasila mai ki hoku husepānití. Ko hono fakahaaʻi mai ai ko e ʻulu ia ʻo e fāmilí naʻe maongo lahi ia kiate ia pea naʻá ne pehē ai ke ne ʻalu. Naʻá ne talanoa tauʻatāina leva ki he Kau Fakamoʻoní peá ne kamata ako Tohi Tapu mo ha mātuʻa Kalisitiane. Ko ʻene ako Tohi Tapú, maʻu fakatahá pea mo e ʻofa ʻa e fakatahaʻangá naʻe tokoniʻi ai ia ke ne fai ha fakalakalaka lelei fakalaumālie.
Faifai pea Fāʻūtaha ʻa e Fāmilí
ʻI Tīsema 2000, naʻe papitaiso ai ʻa hoku husepānití ko e fakaʻilongaʻi ia ʻo ʻene fakatapui kia Sihová. Naʻe fononga mamaʻo mai ʻa ʻema ongo tamaikí mo hona uaifí ke sio ʻi he “mana” ʻi onopooni ko ení. Naʻe feʻunga mo e taʻu ʻe 42, ka kuo faifai pea fāʻūtaha ʻa homau fāmilí.
ʻI he taimí ni, ko e pongipongi taki taha ʻokú ma lāulea ai ki ha konga Tohi Tapu ki he ʻaho ko iá peá ma lau fakataha mo e Tohi Tapú. ʻI he ʻaho kotoa pē ʻokú ma fiefia ai ʻi ha ngaahi fetalanoaʻaki fakalaumālie mo kau ʻi he ngaahi ngāue fakalaumālié. Ko hoku husepānití ʻoku hoko he taimí ni ko ha sevāniti fakafaifekau ʻi he fakatahaʻangá pea naʻá ne toki fai ha malanga Fakatohitapu maʻá e kakaí ʻi he lea faka-Siainá. ʻOku ou fakamālō kia Sihova ʻi heʻene fakafāʻūtahaʻi kimauá. Pea fakataha mo hoku fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá kotoa, ʻoku ou fakatuʻamelie atu ki hono pouaki ʻo taʻengata ʻa hono huafá mo hono tuʻunga-haú.
[Mape ʻi he peesi 13]
(Ki he konga tohi kuo fokotuʻu, sio ki he tohi)
SIAINA
TEMOKALATI ʻA E KAKAÍ ʻO E LEPUPILIKA ʻO KŌLEÁ
LEPUPILIKA ʻO KŌLEA
Tahi ʻo Siapani
SIAPANI
Tōkiō
Tahi Siaina Hahake
TAIUANI
Taipei
[Fakatātā ʻi he peesi 12]
Fakataha mo hoku fāmilí ʻi he 1958, ko e taʻu ia naʻá ku papitaiso aí
[Fakatātā ʻi he peesi 13]
Naʻe fakaivimālohiʻi fakalaumālie kimautolu ʻe he ngaahi kaungāmeʻa hangē ko Harvey mo Kathy Logan ʻi heʻemau hiki mei Tōkiō ki Taipei
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
ʻI he ʻahó ni ʻoku fāʻūtaha ʻa hoku fāmilí ʻi he lotu moʻoní