Talanoa ki he Moʻuí
Maʻu ʻAonga mei he Mateaki ʻa Hoku Fāmilí
FAKAMATALA FAI ʻE KATHLEEN COOKE
LOLOTONGA ʻa e ʻaʻahi ʻa ʻeku kui fefiné ko Mary Ellen Thompson ki he ngaahi kāinga ʻi Glasgow, Sikotilani ʻi he 1911, naʻá ne ʻalu ai ki ha malanga ʻa Charles Taze Russell, ko ha mēmipa tuʻu-ki-muʻa ʻo e Kau Ako Tohi Tapú, ʻa ia naʻe ʻiloa ki mui ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe fiefia ʻaupito ʻa ʻeku kui fefiné ʻi he meʻa naʻá ne fanongo aí. ʻI heʻene foki ki ʻAfilika Tongá, naʻá ne fetuʻutaki ai ki he kau Ako Tohi Tapu ʻi aí. ʻI ʻEpeleli ʻo e 1914, naʻá ne kau ʻi he toko 16 naʻe papitaiso ʻi he ʻuluaki fakataha-lahi ʻa e kau Ako Tohi Tapú ʻi ʻAfilika Tonga. ʻI he taimi ko iá naʻe taʻu ono ai ʻa e tama ʻa ʻeku kui fefiné ko Edith, ʻa ia naʻe hoko ko ʻeku faʻeé.
ʻI he hili ʻa e mate ʻa Tokoua Russell ʻi he 1916, naʻe ʻi ai ha fetuʻusi ʻi he kau Ako Tohi Tapú ʻi māmani lahi. Naʻe tō hifo ai ʻa e tokolahi ʻo e kau faitōnunga ʻi Durban mei he toko 60 ki he toko 12 nai. Ko e faʻē ʻeku tamaí ko Ingeborg Myrdal mo ʻene tamasiʻi ko Henry, ko ha tokotaha taʻu hongofulu tupu naʻe toki ʻosi papitaiso, naʻá na tuʻu fakataha kinaua mo kinautolu naʻe mateakí. ʻI he 1924, naʻe hoko ai ʻa Henry ko ha faifekau taimi-kakato ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he taʻu ʻe nima naʻe hoko atu aí, naʻá ne malanga ai ʻi he ngaahi vāhenga lahi ʻo e fakatonga ʻo ʻAfiliká. ʻI he 1930, naʻe mali ʻa Henry mo Edith pea hili mei ai ʻa e taʻu ʻe tolu naʻe fāʻeleʻi ai au.
Fāmilí
Naʻa mau nofo ʻi ha taimi ʻi Mosemipīki, ka ʻi he 1939 naʻa mau hiki ai ki he ʻapi ʻo ʻeku ongo kuí ʻi Johannesburg. Naʻe ʻikai mahuʻingaʻia ʻa ʻeku kui tangatá ʻi he moʻoni ʻo e Tohi Tapú peá ne fakafepakiʻi ʻeku kui fefiné ʻi he taimi ʻe niʻihi, ka neongo ia ko e tokotaha anga-talitali kakai lelei ʻaupito ia. Ko hoku tehiná ko Thelma naʻe fāʻeleʻi ia ʻi he 1940, pea naʻá ma ako ke ma tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e kakai taʻumotuʻá. Naʻe lahi ʻa e ngaahi taimi naʻe fuoloa ai ʻa e taimi kai efiafí ʻi heʻemau fetalanoaʻaki ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ʻahó pe talanoa ki ha ngaahi meʻa he kuohilí.
Naʻe fiefia ʻa homau fāmilí ʻi he feohi mo e Kau Fakamoʻoni naʻe ʻaʻahi angé, tautautefito kia kinautolu ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató. Naʻa nau kau ʻi heʻemau talanoa ʻi he taimi kai efiafí, pea ko ʻenau ngaahi fakamatalá naʻá ne fakatupulekina ʻemau houngaʻia ki he tofiʻa fakalaumālie naʻa mau maʻú. Naʻe fakaivimālohiʻi ai heni ʻa ʻeku holi mo Thelma ke ma hoko ko e ongo tāimuʻa hangē ko kinautolú.
Mei heʻema kei siʻí, naʻe akoʻi kimaua ke ma manako ʻi he lautohí. Ko e fineʻeikí, tangataʻeikí mo ʻeku kui fefiné naʻa nau kau kotoa ʻi hono lau mai kia kimaua ʻa e ngaahi tohi talanoa lelei pe ko e Tohi Tapú. Ko e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané pea mo e ngāue fakafaifekaú naʻe hoko ia ko e konga ʻo ʻemau moʻuí ʻo hangē pē ko e mānavá. Ko e tangataʻeikí naʻe ʻovasia tauhi ʻi he fakatahaʻanga Johannesburg, ko ia naʻe pau ai ke mau ʻalu tōmuʻa ki he ngaahi fakatahá. ʻI he taimi naʻe fai ai haʻamau fakataha-lahi, naʻe moʻua ʻa e tangataʻeikí ʻi he tokoni ki hono tokangaʻi ʻo e fakatahá, lolotonga ia naʻe tokoni ʻa e fineʻeikí ki hono ʻai ʻa e nofoʻanga ʻo e kau fakafofongá.
Ko ha Fakataha-Lahi Naʻe Makehe kia Kimautolu
Naʻe makehe ʻa e fakataha-lahi ʻi Johannesburg ʻi he 1948. Ko e ʻuluaki taimi eni naʻe kau mai ai ha ngaahi mēmipa mei he kau ngāue ʻi he ʻuluʻi ʻapitanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Brooklyn, Niu ʻIoké. Naʻe vaheʻi ki he tangataʻeikí ke ne fakaʻuli ʻi heʻene kaá kia Nathan Knorr mo Milton Henschel ʻi he lōloa ʻo e taimi naʻá na nofo aí. ʻI he fakataha-lahi ko iá naʻá ku papitaiso ai.
ʻI ha taimi nounou mei ai naʻe ʻohovale ʻa e tangataʻeikí ʻi hono tala ange ʻe heʻene tamaí kiate ia, naʻá ne fakatomala lahi ʻi heʻene fakaʻatā ia ke tākiekina ʻe he faʻahinga naʻa nau liʻaki ʻa e Kau Ako Tohi Tapú ʻi he hili ʻa e mālōlō ʻa tokoua Russell. ʻI ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻá ne mālōlō. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko hono uaifí naʻá ne nofo mateaki ai pē ʻo aʻu ki heʻene mālōlō ʻi he 1955.
Ngaahi Meʻa Naʻá Ne Fakafuo ʻEku Moʻuí
Naʻá ku kamata ngāue ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu ʻi Fepueli 1, 1949. ʻIkai fuoloa naʻe kamata ke fakalalahi ʻa e fiefiá ʻi hono fanongonongo ʻe ʻi ai ʻa e fakataha-lahi fakavahaʻapuleʻanga ʻe fai ʻi Niu ʻIoke ʻi he taʻu hono hokó. Naʻa mau fakaʻamu ke mau ʻalu, ka naʻe ʻikai ke aʻu ki ai ʻa e meʻa naʻa mau maʻú. ʻI Fepueli leva ʻo e 1950, naʻe mālōlō ai ʻa ʻeku kui tangatá, pea naʻe ngāueʻaki leva ʻe heʻeku kui fefiné ʻa e paʻanga naʻá ne maʻú ke ne totongi ʻa e toko nima ʻo kimautolú.
ʻI ha ngaahi uike ki muʻa ke mau mavahé, naʻe aʻu mai ai ha tohi mei he ʻuluʻi ʻapitanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Brooklyn, Niu ʻIoké. Ko ha fakaafe ia kiate au ke u maʻu ʻa e kalasi hono 16 ʻo e akoʻanga misinale ko Kiliatí. Ko ha meʻa fakafiefia moʻoni he naʻe teʻeki ai ke hoko hoku taʻu 17! ʻI he kamata ʻa e kalasí, naʻá ku kau ai ʻi he kau ako ʻe toko hongofulu mei ʻAfilika Tonga ʻi he fiefia ʻi he fuʻu monū ko iá.
ʻI he hili ʻemau maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻi Fepueli 1951, naʻe foki ʻa e toko valu ʻo kimautolu ke ngāue ko e kau misinale ʻi ʻAfilika Tonga. ʻI he ngaahi taʻu siʻi hono hokó, naʻá ku lahi malanga ai mo hoku hoa ngāué ʻi he fanga kiʻi kolo iiki ʻa ia naʻe leaʻaki ai ʻa e lea faka-ʻAfilikaná. ʻI he ʻuluaki taimí naʻe ʻikai te u poto ʻi he lea ko iá, pea ʻoku ou manatuʻi ʻeku ʻaka pasikala ki ʻapi ʻi he ʻaho ʻe taha mo tangi ʻi he taʻefeʻunga ʻeku ngāue fakafaifekaú. Kae kehe, ʻi he ʻalu ʻa e taimí naʻá ku fakalakalaka pea naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻeku feingá.
Nofo Mali mo e Ngāue Fefonongaʻaki
ʻI he 1955, naʻá ku maheni ai mo John Cooke. Naʻe tokoni ʻa e tokotahá ni ki hono kamata ʻa e ngāue fakamalangá ʻi Falanisē, Potukali mo Sipeini ʻi he ki muʻa pea mo e hili ʻa e Tau II ʻa Māmaní pea naʻá ne hoko ko ha misinale ʻi ʻAfilika ʻi he taʻu naʻá ku feʻiloaki ai mo iá. Naʻá ne tohi ki mui: “Naʻá ku maʻu ha foʻi fakaʻohovale ʻe tolu ʻi he uike pē ʻe taha . . . Naʻe ʻomai ʻe ha tokoua mātuʻaki nima-homo kiate au ha kiʻi kā; naʻe fakanofo au ko ha ʻovasia fakavahe; pea naʻá ku feʻofaʻaki mo ha tokotaha.”a Naʻá ma mali ʻi Tīsema 1957.
Lolotonga ʻema faisoó, naʻe fakapapauʻi mai ʻe John kiate au ko e moʻui fakataha mo iá ʻe ʻikai ʻaupito ke taʻeoli pea naʻá ne moʻoni. Naʻá ma ʻaʻahi ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi he kotoa ʻo ʻAfilika Tongá, ʻo lahi taha ʻi he feituʻu ʻo e kau ʻuliʻulí. ʻI he uike kotoa pē, naʻá ma fehangahangai ai mo e pole ʻo hono maʻu ha ngofua ke hū ai ki he ngaahi feituʻu ko iá, ʻo ʻikai lau ai ʻa e mohe ʻi he pō ʻe tahá. ʻI ha ngaahi taimi tātātaha, naʻá ma mohe ai ʻi he faliki ʻo ha fale koloa mate ʻi ha feituʻu ʻo e kau pālangí naʻe ofi ai, ʻa ia naʻá ma feinga ke ʻoua ʻe sio mai kia kimaua ʻa e faʻahinga naʻe feʻaluʻakí. Naʻe faʻa pau ke ma nofo mo e Kau Fakamoʻoni pālangi naʻe ofi taha maí, ʻa ia naʻa nau faʻa nofo kinautolu ʻo mamaʻo ʻaki ha ngaahi kilomita lahi.
Naʻá ma toe fehangahangai foki mo e pole ʻo e ngaahi fale ʻasemipilī ʻikai loko lelei naʻe langa tonu ʻi he loto vaó. Naʻá ma hulu ʻa e ngaahi filimi naʻe faʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa ia naʻá ne tokoniʻi ai ʻa e kakaí ke nau mahuʻingaʻia ʻi heʻetau fetokouaʻaki ʻi māmani lahí. Naʻá ma ʻave ʻema mīsini ʻuhilá, koeʻuhi naʻe ʻikai ke faʻa ʻi ai ha ʻuhila ʻi he ngaahi feituʻu ko iá. Naʻe toe pau foki ke ma fekuki mo e ngaahi faingataʻa ʻi he ngaahi feituʻu naʻe ʻi he malumalu ʻo Pilitāniá ʻa ia naʻe tapui ai ʻetau ʻū tohí, pea pehē foki ki he pole ʻo hono ako ʻa e lea faka-Sulú. Neongo ia, naʻá ma fiefia ʻi he malava ke ma ngāue maʻa homa ngaahi tokouá.
ʻI ʻAokosi 1961, naʻe hoko ai ʻa John ko e fuofua faiako ia ʻi he polokalama ako uike-fā ʻa ʻAfilika Tonga, ʻa ia naʻe fokotuʻutuʻu ke tokoniʻi ai ʻa e kau ʻovasia ʻi he fakatahaʻangá. Naʻá ne pōtoʻi ʻaupito ʻi he faiakó, pea naʻe aʻu ki he loto ʻo e kau akó ʻa ʻene ngaahi fakaʻuhinga faingofuá mo ʻene ngaahi talanoa fakatātā mahinongofuá. Naʻá ma fononga ʻi he meimei taʻu ʻe taha mo e konga, mei he feituʻu ki he feituʻu ke fakahoko ai ʻa e kalasi taki taha ʻi he lea faka-Pilitāniá. ʻI he faiako ʻa John, naʻá ku ʻalu au ʻi he malaʻe fakafaifekaú mo e Kau Fakamoʻoni fakalotofonuá. Pea ko ha meʻa fakaʻohovale kia kimaua ʻema maʻu ha tohi ʻo fakaafeʻi ai kimaua ke ma ngāue ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻo ʻAfilika Tongá ofi ki Johannesburg ʻo kamata ʻi Siulai 1, 1964.
Kae kehe, ʻi he taimi ko ení naʻe kamata ke hanga ʻe he tuʻunga moʻui lelei ʻo John ʻo fakapuputuʻuʻi kimaua. ʻI he 1948, naʻá ne puke ai ʻi he tīpií pea ʻi he hili iá naʻe faʻa lahilahi holo hono iví. Naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi fakaʻilonga hangē ha fuluú pea naʻá ne tokoto ʻi ha ngaahi ʻaho—naʻe ʻikai lava ke ne fai ha meʻa pe sio ki ha taha. Ko ha toketā naʻá ma talatala ki ai ʻi ha taimi nounou ki muʻa pea toki ui kimaua ki he vaʻá, naʻá ne pehē ko e palopalema ʻo John ko e mahaki loto-mafasiá.
Naʻe ʻikai lava ke ma fakakaukau atu ki hono holoki ʻa e lahi ʻo ʻema ngāué ʻo hangē ko e fokotuʻu ʻa e toketaá. ʻI he vaʻá, naʻe vaheʻi ai ʻa John ki he Potungāue Ngāué pea ko au ki he pulufu-tohí. Ko ha tāpuaki moʻoni ke ma maʻu homa loki pē ʻo kimaua! Ki muʻa ʻi heʻema malí naʻe ngāue ai ʻa John ʻi he ngaahi feituʻu Potukalí, ko ia ʻi he 1967 naʻe fai mai ai ha kole ke ma tokoni ki he kiʻi fāmili Fakamoʻoni Potukali pē ʻe taha ʻi he feituʻú, ʻa ia naʻa nau malanga ki he fuʻu kau Potukali tokolahi ʻi Johannesburg mo e ngaahi feituʻu ofi aí. Naʻe ʻuhinga ení ko e toe lea ia ʻe taha ke u fetakai mo ia.
ʻI he mafola ʻa e kakai Potukalí ʻi ha fuʻu feituʻu lahí, naʻe lahi ai ʻema fefonongaʻakí—ʻo faʻa aʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi ki he kilomita ʻe 300 ke aʻu ai ki he faʻahinga tāú. ʻI he taimi ko ení, naʻe kamata ke ʻaʻahi mai ha Kau Fakamoʻoni lea faka-Potukali mei Mosemipīki ʻi he ngaahi taimi ʻasemipilií, ʻa ia naʻe hoko ia ko e fuʻu tokoni lahi ki he faʻahinga foʻoú. Lolotonga ʻa e taʻu ʻe 11 ʻo ʻema ngāue ʻi he malaʻe Potukalí, naʻá ma sio ai ki he tupu ʻa ʻemau kiʻi kulupu ʻo e toko 30 nai, ki he fakatahaʻanga ʻe fā.
Ngaahi Liliu ʻi ʻApi
Lolotonga ení naʻe ʻi ai ha ngaahi liliu ʻi homau ʻapí. ʻI he 1960, naʻe mali ai ʻa hoku tehina ko Thelma mo John Urban, ko ha tāimuʻa mei he ʻIunaite Seteté. ʻI he 1965 naʻá na maʻu ai ʻa e kalasi hono 40 ʻo Kiliatí peá na ngāue mateaki ko e ongo misinale ʻi Pelēsila ʻi he taʻu ʻe 25. ʻI he 1990 naʻá na foki ai ki Ohio ke tokangaʻi ʻa e ongo mātuʻa mahamahaki ʻa John. Neongo ʻa e ngaahi fakalotomafasia ʻo e tauhi mahaki ko ení, kuó na kei ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató ai pē ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni.
Naʻe mate ʻa ʻeku kui fefiné ʻi he 1965, ʻokú ne kei tauhi faitōnunga ai pē ki he ʻOtuá, ko hono taʻu 98 ia. Naʻe mālōlō mai ʻa e tangataʻeikí mei heʻene ngāue fakamāmaní ʻi he taʻu tatau pē ko iá. Ko ia, ʻi he taimi naʻe kole mai ai kia au mo John ke ma tokoni ʻi he malaʻe Potukali fakalotofonuá, naʻe pole ai ʻa e tangataʻeikí mo e fineʻeikí ke na kau fakataha mo kimaua. Naʻá na hoko ko e tākiekina fakamakatuʻu ki he kulupú, pea ʻi he hili ha ngaahi māhina siʻi, naʻe fokotuʻu ai ʻa e ʻuluaki fakatahaʻangá. Taimi nounou mei ai, naʻe kamata ke ongoʻi ʻe he fineʻeikí ʻa e ngāue ʻa e kanisaá ʻa ia naʻá ne toʻo ai ʻene moʻuí ʻi he 1971. Naʻe mālōlō ʻa e tangataʻeikí ʻi he hili mei ai ʻa e taʻu ʻe fitu.
Fekuki mo e Mahaki ʻo John
ʻI he 1970 tupú naʻe hoko ai ʻo hā mahino naʻe ʻikai ke fakaʻau ki muʻa ʻa e tuʻunga moʻui lelei ʻo John. Naʻe pau ke ne tukuange māmālie atu ʻa e niʻihi ʻo hono ngaahi monū ʻi he ngāué naʻá ne koloaʻakí, ʻo kau ai ʻa hono tokangaʻi ʻa e Ako Taua Leʻo fakauike ʻa e fāmili vaʻá pea mo e ngaahi fetalanoaʻaki Fakatohitapu pongipongí. Ko ʻene vāhenga-ngāué naʻe maliu mei he Potungāue Ngāué ki he Loki Meilí pea mei ai ʻo ngāue ʻi he ngoué.
Ko e laumālie faivelenga ʻo John naʻá ne ʻai ai ke faingataʻa kiate ia ke ne fai ha ngaahi liliu. ʻI heʻeku kīvoi ʻi he feinga ke ʻai ia ke holoki hifo ʻene ngāué, naʻá ne ui fakamataliliʻi au ko ʻene seini mo e loka—ʻo faʻa lea mai ʻaki fakataha mo ha fāʻofua anga-ʻofa. Naʻe faai atu pē ʻo ma ongoʻi naʻe fakapotopoto ke ma hiki mei he malaʻe Potukalí pea ngāue fakataha mo e fakatahaʻanga naʻa nau fakataha ʻi he Fale Fakatahaʻanga ʻi he vaʻá.
ʻI he hōloa ʻa e moʻui lelei ʻa John, naʻe fakalotomāfana ʻaupito ke sio ki hono vahaʻangatae fekoekoeʻi mo Sihová. ʻI he taimi naʻe ʻā hake ai ʻa John ʻi he vaeua poó ʻi heʻene puke lahi ʻi he loto-mafasiá naʻá ma talatalanoa kae ʻoua kuó ne ongoʻi fiemālie feʻunga ke lotu ʻo kole ʻa e tokoni ʻa Sihová. Faifai pē, naʻe malava ke ne fekuki ʻiate ia pē mo e ngaahi mōmeniti kovi ko iá ʻaki ʻene fakatenge ia ke ne lau māmālie ʻa e Filipai 4:6, 7: “Neongo pe ko e ha ʻa e meʻa, ʻoua te mou lotomoʻua ai . . . ” Naʻá ne ongoʻi fiemālie leva ke kamata ai ʻene lotú. Naʻá ku faʻa ʻā ʻou sio fakalongolongo pē ki he ngaue hono loungutú ʻi heʻene nōfoʻi ʻi he hū fakamātoato kia Sihová.
Koeʻuhi ko homau vaʻá naʻe ʻalu pē ke fuʻu ʻefiʻefi, naʻe kamata ai hano langa ha vaʻa lahi foʻou ʻi tuʻa mei Johannesburg. Naʻá ku faʻa toutou ʻaʻahi mo John ki he feituʻu nonga ko ení, ʻo mamaʻo mei he longoaʻa mo e ʻea ʻuli ʻo e kolo lahí. Naʻe tokoni lahi ʻaupito kia John ʻa e taimi naʻe fakaʻatā ai kimaua ke ma hiki ki ha nofoʻanga fakataimi ʻi ai kae ʻoua ke ʻosi ʻa e vaʻa foʻoú.
Ngaahi Pole Foʻou
ʻI he fakaʻau ke holo ʻa e fakakaukau mo e ngaahi malava fakaefakaʻuhinga ʻa John, ko hono fakahoko ʻene vāhenga-ngāué naʻe toe faingataʻa ange. Naʻe maongo lahi ʻaupito kiate au ʻa e hanga ʻe he niʻihi kehé ʻo tokoniʻi ʻa John ʻi heʻene ngaahi feingá. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe ʻalu ai ha tokoua ki ha laipeli fakapuleʻanga ke fai haʻane fekumí, naʻá ne ʻave ai ʻa John. Naʻe fonu ʻa e kato ʻo John ʻi he ngaahi tuleki mo e ngaahi makasini ki he ʻalu ʻi he ʻaho ko iá. Naʻe tokoni eni kia John ke ne kei maʻu ha ongoʻi ʻokú ne lavameʻa mo ʻaonga.
Faifai atu pē, naʻe ʻai ʻe he mahaki loto-ngalongaló ke ʻikai toe malava ke lautohi ʻa John. Naʻá ma houngaʻia ʻaupito ʻi he ngaahi foʻi kāsete ʻo e ngaahi tohi Fakatohitapú mo e ngaahi hiva ʻo e Puleʻangá. Naʻá ma toutou fanongo maʻu pē ai. Naʻe faʻa ʻita ʻaupito ʻa John kapau naʻe ʻikai te u tangutu ange ʻo fanongo fakataha mo ia, ko ia naʻá ku tangutu ai pē ʻo fanongo ʻi he ngaahi houa lahi ko iá mo fai ʻeku niti. Naʻe lahi ai pē homa ngaahi vala māfaná mo e kafú.
ʻI he faai mai ʻa e taimí naʻe fiemaʻu ai ʻi he tuʻunga ʻo John ha taimi lahi ange ke u tokangaʻi ai ia. Neongo naʻá ku faʻa fuʻu helaʻia ke u lautohi pe ako, ko ha monū ia kiate au ke u tokangaʻi ia ʻo aʻu ki he ngataʻangá. Naʻe hoko mai ʻa e ngataʻanga ko iá ʻi he 1998 ʻi he taimi naʻe mate fakalongolongo ai ʻa John ʻi hoku umá, ko e toki hili atu ia hono taʻu 85—ʻi heʻene mateaki taʻemauea ki hono ngataʻangá. ʻOku ou fakatuʻotuʻa atu ke sio kiate ia ʻi he toetuʻú ʻi hono toe fakafoki mai ʻa ʻene moʻui leleí mo ʻene manatú.
Toe Fakaivifoʻou
ʻI he hili ʻa e mate ʻa John, naʻe ʻikai faingofua kiate au ke u moʻui toko taha ʻiate au pē. Ko ia ʻi Mē 1999, naʻá ku ʻaʻahi ai ki hoku tehiná ʻa Thelma pea mo hono husepānití ʻi he ʻIunaite Seteté. He meʻa fakafiefia mo fakaivifoʻou moʻoni ke feʻiloaki mo e siʻi ngaahi kaungāmeʻa mateaki tokolahi, tautautefito ʻi he lolotonga ʻemau ʻaʻahi ki he ʻuluʻi ʻapitanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Niu ʻIoké! Ko e fakalototoʻa fakalaumālie tofu pē ia naʻá ku fiemaʻú.
Ko e manatu ki he moʻui ʻa e faʻahinga mateaki ʻoku ou ʻofeiná ko ha fakamanatu mai ia ʻo e ngaahi meʻa lahi kuo ʻaonga kiate aú. Fakafou ʻi heʻenau fakahinohinó, faʻifaʻitakiʻangá mo e tokoní, naʻá ku ako ai ke fano atu ʻeku ʻofa ki he kakai ʻo e ngaahi puleʻanga mo e ngaahi matakali kehé. Naʻá ku ako ʻa e kātakí, kītakí mo e ngaofengofuá. Hiliō ai, naʻá ku aʻusia ʻa e anga-ʻofa ʻa Sihova, ko e Tokotaha ʻoku fanongo mai ki he lotú. ʻOku ou fakaongo atu ʻa e ongoʻi ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne tohi: “Oku monuia ia aia oku ke fili, mo ke fakaofi ia kiate koe, koeuhi ke ne nofo i ho lotoa: te mau fiemalie i he lelei o ho fale.”—Sāme 65:4, PM.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he Watchtower ʻo ʻAokosi 1, 1959, peesi 468-72.
[Fakatātā ʻi he peesi 8]
Ko ʻeku kui fefiné mo ʻene ongo tamaikí
[Fakatātā ʻi he peesi 9]
Fakataha mo ʻeku ongo mātuʻá ʻi heʻeku papitaiso ʻi he 1948
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Fakataha mo Albert Schroeder, ko e failēsisita ʻo Kiliatí pea mo e kau ako kehe ʻe toko hiva mei ʻAfilika Tongá
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Fakataha mo John ʻi he 1984