LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w07 4/15 p. 8-11
  • Taimi ʻOku ʻIkai Fakahoko Ai ʻa e ʻAmanakí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Taimi ʻOku ʻIkai Fakahoko Ai ʻa e ʻAmanakí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ngaahi ʻAmanaki Taʻefakapotopoto
  • Ngaahi ʻAmanaki ʻOku ʻIkai Leaʻaki
  • Talanoa ki Ai
  • ‘Vave ki he Fanongó’
  • Ko Hoʻo Nofo Malí ʻE Lava ke Haofaki!
    ʻĀ Hake!—2001
  • “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e Nofo Malí”
    Tauhi Kimoutolu ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
  • Ko e Hā ke Fakaʻatuʻi Ai ʻi Heʻetau Ngaahi ʻAmanakí?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • Taimi ʻOku Malanga Hake Ai ha Taʻefelotoi ʻi he Nofo Malí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
w07 4/15 p. 8-11

Taimi ʻOku ʻIkai Fakahoko Ai ʻa e ʻAmanakí

KO E ʻamanaki-tōnoá ʻoku lava ke fakautuutu ia ʻi ha nofo mali pē, naʻa mo e lolotonga ʻo ha faisō ʻa ha tangata mo ha fefine ʻoku hā ngali ʻokú na hoamālie. Ka ʻe lava fēfē ha iku atu ha ongo meʻa ne hā ʻokú na fetaulaki lelei ʻi he ki muʻa ke na fefaiʻaki ʻa e fuakava malí, ʻo hoko ʻo kehe ʻaupito ia ki mui ai?

ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e faʻahinga ʻoku malí te nau maʻu ʻa e “langa mo e mamahi.” (1 Kolinito 7:​28, The New English Bible) ʻOku faʻa hoko, ko e kiʻi konga ʻo e mamahi peheé ko e tupu ia mei he taʻehaohaoa ʻa e tangatá. (Loma 3:​23) Tānaki atu ki ai, ko e taha pe ko e ongo meʻá fakatouʻosi ʻoku ʻikai nai lava ke na ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. (Aisea 48:​17, 18) Neongo ia, ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻoku hū atu ha tangata ia pe ko ha fefine ki he nofo malí fakataha mo e ngaahi ʻamanaki ʻoku taʻefakapotopoto. ʻI heʻene hoko ení, ʻe lava ke iku ai ʻa e taʻefemahinoʻakí ki he ngaahi palopalema mafatukituki.

Ngaahi ʻAmanaki Taʻefakapotopoto

Kapau ko ha husepāniti pe ko ha uaifi koe, ngalingali ʻokú ke hū atu ki he nofo malí fakataha mo ha ngaahi ʻamanaki; ʻoku pehē ʻa e tokolahi taha ʻo e kakaí. Kiʻi tuʻu hifo angé ʻo fakakaukauloto ki he faʻahinga moʻui naʻá ke ʻamanaki ki aí. ʻOku tōnounou hoʻo nofo malí mei he meʻa naʻá ke sioloto mai ki aí? Kapau ko ia, ʻoua ʻe fakaʻosiʻaki ʻo pehē heʻikai lava ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalemá. Ko hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻá.a (2 Timote 3:​16) Lolotonga iá, ʻe lelei ke ke sivisiviʻi ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi ʻamanaki naʻá ke maʻu nai fekauʻaki mo e nofo malí.

Ko e fakatātaá, kuo fakakaukau ʻa e niʻihi ko e moʻui ʻi he nofo malí ʻe fonu ia ʻi he feʻofoʻofani, hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ngaahi fanangá. Pe mahalo naʻá ke fakakaukau koe ko koe mo ho hoá te mo fakamoleki fakataha ʻa e lahi taha homo taimí pe ko kimouá te mo solova ʻa e taʻefelotoi kotoa pē ʻi ha founga lelei mo fakamatuʻotuʻa. Kuo tui ʻa e tokolahi ko e nofo malí ʻe ngata ai ʻa e fiemaʻu ke mapuleʻi-kita ʻi he ngaahi meʻa fakaefehokotaki fakasinó. Koeʻuhi ko e kotoa ʻo e ngaahi ʻamanaki anga-maheni ko ení ʻoku ʻi ha tuʻunga taʻefakapotopoto, ʻoku pau ke iku ia ki he ʻamanaki-tōnoa ʻa e niʻihi.​—Senesi 3:​16.

Ko e ʻamanaki taʻefakapotopoto ʻe taha ko e pehē ko ia ko e malí ʻiate pē te ne ʻai ai ha taha ke fiefia. Ko e moʻoni, ko hono maʻu ha hoa ʻi he moʻuí ʻe lava ke hoko ia ko ha tupuʻanga ʻo e fiefia lahi. (Palovepi 18:22; 31:10; Koheleti 4:9) Ka ʻe lava ke ʻamanekina ʻe hoko ʻa e nofo malí ko ha faitoʻo fakaemana ia ki he kotoa ʻo e ngaahi taʻefelotoí? Ko e faʻahinga ʻoku nau fakakaukau peheé ʻoku nau faʻa ʻiloʻi fakafokifā ha tuʻunga ʻoku ʻikai lelei!

Ngaahi ʻAmanaki ʻOku ʻIkai Leaʻaki

ʻOku ʻikai ke taʻefakapotopoto ʻa e ʻamanaki kotoa pē. ʻI hono kehé, ʻoku kau ki he ʻamanaki ʻe niʻihi ʻa e ngaahi holi ʻoku totonu. Neongo ia, ʻoku lava ke malanga hake ʻa e ngaahi palopalema, koeʻuhi ko ha ngaahi ʻamanaki ʻe niʻihi. “ʻOku ou sio ki he feʻitaʻaki ʻa e ngaahi hoa malí koeʻuhi ko e fakatatali ha taha ʻo e ongo meʻá ki ha faʻahinga holi ke fakahoko, lolotonga ia naʻe ʻikai ʻaupito ʻiloʻi lelei ia ʻe he hoá ʻa e holi ko iá ʻi he kamatá,” ko e fakamatala ia ʻa ha tokotaha faleʻi ki he nofo malí. Ke mahinoʻi ʻa e founga ʻe lava ke hoko ai ení, fakakaukau angé ki he tuʻunga ko eni ʻe ala hoko.

ʻOku mali ʻa Mele mo Tēvita, ʻa ia ʻokú ne nofo he kilomita ʻe lauingeau mei hono koló. Ki muʻa ke ne malí, naʻe ʻiloʻi ʻe Mary ko e hiki ki ha feituʻu foʻoú ʻe hoko mai ai ʻa e ngaahi pole—tautefito koeʻuhí ʻokú ne natula mā. Neongo ia, naʻá ne falala pau ʻe tokoniʻi ia ʻe Tēvita ke ne fai ha feʻunuʻaki. Ko e fakatātaá, naʻe ʻamanekina ʻe Mele ʻe nofo ʻa Tēvita ʻi hono tafaʻakí ʻo tokoniʻi ia ke ne maheni mo hono ngaahi kaungāmeʻá. Kae kehe, ʻoku ʻikai hoko ʻa e meʻá ni. ʻOku femoʻuekina ʻa Tēvita ia ʻi he talanoa mo hono ngaahi kaungāmeʻá—ʻo liʻaki tokotaha ʻa Mele, ko e tokotaha toki nofo maí. ʻOku ongoʻi līʻekina ʻa Mele, ʻo hangē ʻoku tuēnoá. ‘ʻOku lava fēfē ke mātuʻaki taʻeongoʻi ʻa Tēvita?’ ko ʻene fifilí ia.

ʻOku taʻefakapotopoto ʻa e ʻamanaki ʻa Melé? ʻIkai ʻaupito. ʻOkú ne fiemaʻu pē hono husepānití ke ne tokoniʻi ia ke feʻunuʻaki ki hono ngaahi ʻātakai foʻoú. ʻOku mā ʻa Mele, pea ʻokú ne ongoʻi faingataʻaʻia ʻi he feʻiloaki mo e kakai foʻou tokolahí. Neongo ia, ko hono moʻoní, kuo teʻeki ʻaupito fakahaaʻi ʻe Mele ia ʻene ngaahi ongoʻí kia Tēvita. Ko ia ai, ʻoku halaʻatā ke ʻilo ʻe Tēvita ia ʻa e meʻa ʻoku hoko kia Melé. Ko e hā ʻe hokó kapau ʻe hokohoko atu ʻa e tuʻungá ni? ʻE lava ke fakalalahi ʻa e loto-mamahi ʻa Melé, pea ʻi he ʻalu ʻa e taimí, te ne fakakaukau nai ko hono husepānití ʻoku halaʻatā haʻane teitei tokanga ange ki heʻene ngaahi ongoʻí.

Mahalo ko koe foki kuó ke ongoʻi ʻamanaki-tōnoa mo feifeitamaki ʻi he taimi ʻoku hā ngali taʻeongoʻi ai ʻe ho hoá ʻa hoʻo ngaahi fiemaʻú. Kapau ko e tuʻungá ia, ko e hā ʻe lava ke ke faí?

Talanoa ki Ai

Ko e ngaahi ʻamanaki ʻoku ʻikai fakahokó ʻe lava moʻoni ke fakalotomamahi. (Palovepi 13:12) Neongo ia, ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ʻe lava ke ke fai fekauʻaki mo e tuʻunga ʻoku hokó. “ʻE lava ke ke fakalotoʻi ʻa e niʻihi kehé kapau ʻokú ke poto mo lea fakapotopoto,” ko e fakamatala ia ʻa ha palōveepi Fakatohitapu. (Palovepi 16:​23, Contemporary English Version) Ko ia ai, kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku ʻi ai haʻo ʻamanaki lelei ʻa ia ʻoku ʻikai fakahoko, talanoa ki ai mo ho hoá.

Feinga ke fili ʻa e taimi totonu, feituʻu totonu, mo e ngaahi foʻi lea totonu ke fakahaaʻi ʻaki hoʻo ngaahi hohaʻá. (Palovepi 25:11) Lea mokomoko mo fakaʻapaʻapa. Manatuʻi ko hoʻo taumuʻá—ke ʻoua ʻe tukuakiʻi ho hoá ka ke fakahā kiate ia ʻa hoʻo ngaahi ʻamanakí mo e ongoʻí.​—Palovepi 15:1.

Ko e hā kuo pau ai ke ke fai ení? ʻIkai ʻe malava ha hoa fakaʻatuʻi ke ne mahinoʻi hoʻo ngaahi fiemaʻú? Sai, mahalo ʻoku sio pē ʻa ho hoá ki he ngaahi meʻá mei ha tafaʻaki kehe ka te ne fiefia ke vakai ki hoʻo ngaahi fiemaʻú kapau naʻá ke fakamatalaʻi ia. ʻOku ʻikai ko ha fakaʻilonga ia ʻo ha nofo mali ʻoku vaivai ʻa hoʻo fakahaaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke loto ki ai pe fiemaʻú, pea ʻoku ʻikai ko ha fakamoʻoni ia ʻo ha hoa ʻoku taʻeongoʻi.

Ko ia ʻoua ʻe toumoua ke talanoa mo ho hoá ki he ngaahi meʻá. Ko e fakatātaá, ʻi he tuʻunga naʻe fakamatala ki ai ki muʻá, naʻe lava ke pehē ʻe Mele kia Tēvita: “Kuo pau ke u fakahaaʻi moʻoni ʻoku kiʻi faingataʻa kiate au ʻa e feʻiloaki mo e kakai foʻou tokolahí. ʻI haʻaku toki ongoʻi lata ange, ʻe lava ke ke tokoniʻi au ke u maheni mo e tokotaha kotoa?”

‘Vave ki he Fanongó’

Sai fakakaukau angé ki he meʻá mei ha tafaʻaki ʻe taha. Tau pehē ʻoku fakalea atu kiate koe ʻa ho hoá, pea ʻokú ne loto-mamahi koeʻuhi ko e ʻikai te ke fakahoko ha ʻamanaki lelei. Kapau ʻoku hoko eni, fanongo ki ho hoá! Feinga ke ʻoua ʻe tuli tonuhia. ʻI hono kehé, “vave [ki] he fanongo, kae fakatotoka ki he lea, pea fakatotoka ki he ʻita.” (Semisi 1:19; Palovepi 18:13) Naʻe ekinaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiané: “Ke ʻoua naʻa kumi ʻe ha taha ʻene lelei aʻana, ka ko e lelei ʻa e taha.”—1 Kolinito 10:24.

ʻE lava ke ke fai eni ʻaki hono ʻai koe ʻi he tuʻunga ʻo ho hoá. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú: “Ko kimoutolu foki ae kau tagata, ke mou nonofo mo [homou ngaahi uaifí] o fakatatau ki he ilo,” pe hangē ko hono fakalea ʻi he liliu ʻa J. B. Phillip, “ko kimoutolu ngaahi husepānití ʻoku totonu ke mou feinga ke mahinoʻi ʻa e ngaahi uaifi ʻoku mou nofo mo iá.” (1 Pita 3:​7, PM ) Ko e moʻoni, ʻe lelei ke fai ʻe he ngaahi uaifí ʻa e feinga tatau ʻi he fekauʻaki mo honau ngaahi husepānití.

Manatuʻi, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e hoamālie ʻokú ke ʻi ai nai mo ho hoá, ʻoku ʻikai te mo fakakaukau tatau ki he ngaahi meʻá kotoa. (Sio ki he puha “Funga Fonua Tatau, Ngaahi ʻAta Kehekehe.”) Ko e moʻoni, ko ha tāpuaki eni, he ʻoku lelei ke vakai ki he ngaahi meʻá mei he fakakaukau ʻa e tokotaha ʻe tahá. Ko koe mo ho hoá naʻá mo taki taha ʻomai ki hoʻomo nofo malí ʻa e ngaahi ʻamanaki makehe makatuʻunga ʻi he ngaahi meʻa hangē ko e puipuituʻa fakafāmilí mo e anga fakafonuá. Ko hono olá, ʻe lava ke mo feʻofaʻaki lahi kae ʻikai te mo maʻu ʻa e ngaahi ʻamanaki tatau.

Ko e fakatātaá, ʻoku ʻiloʻi lelei nai ʻe he ngaahi hoa Kalisitiané ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohi Tapú ki he tuʻunga-ʻulú. (Efeso 5:​22, 23) Ka ʻe totonu fēfē hono fakahoko ʻa e tuʻunga-ʻulú ʻi ho lotoʻi fāmilí, pea ʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻa e moʻulaloá? ʻOku tataki kimoua ʻe he tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ko ení, pea ʻokú mo fai nai ha ngaahi feinga moʻoni ke muimui ki ai?

ʻE toe kehekehe nai hoʻomo fakakaukaú fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kehe ʻi he moʻui fakaʻahó. Ko hai te ne tokangaʻi ʻa e ngaahi ngāue fakaʻapi ʻe niʻihi? Ko fē ʻa e taimi te ke fakamoleki mo e ngaahi kāingá pea ko e hā hono lahí? ʻE anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he ngaahi hoa Kalisitiané ʻoku nau fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá ʻi heʻenau moʻuí? (Mātiu 6:​33) ʻI heʻene hoko ki he ngaahi meʻa fakapaʻangá, ʻoku faingofua ke ʻi ai ha moʻua, ko ia ʻoku lelei ke fakapotopoto mo mohu fakakaukau. Neongo ia, ko e hā hono ʻuhinga mātē ʻo e fakapotopotó mo e mohu fakakaukaú? Ko e ngaahi meʻa hangē ko ení ʻoku fiemaʻu ke talanoa hangatonu ki ai pea ʻi he tuʻunga fakaʻapaʻapa, ʻa ia ʻe ʻaonga lahi.

Ko e ngaahi talanoa peheé ʻe lava ke ne tokoniʻi ai koe ke ke aʻusia ʻa e melino lahi ange ʻi hoʻo nofo malí, ʻo tatau ai pē kapau ʻoku aʻu mai ki he taimi ní kuo teʻeki ke fakahoko ʻa e ngaahi ʻamanaki ia ʻe niʻihi. Ko e moʻoni, te ke malava lelei ange ai ke ngāueʻaki ʻa e ekinaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Ka ai ha taha ʻoku ne koviʻia ʻi ha taha ʻi ha meʻa, ke mou fekatakiʻaki pe mo fefakamolemoleʻaki.”—Kolose 3:13.

[Fakamatala ʻi lalo]

a ʻOku ʻi ai ʻa e faleʻi lelei lahi ki he ngaahi hoa malí ʻi he tohi Ko e Fakapulipuli ʻo e Fāmili Fiefiá, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 10]

FUNGA FONUA TATAU, NGAAHI ʻATA KEHEKEHE

“Fakaʻuta atu ki ha fuʻu kau folau ʻeveʻeva ʻoku nau mamata ʻi ha funga fonua fakaʻofoʻofa. Neongo ʻoku sio ʻa e kulupú fakakātoa ki he mātanga tatau, ʻoku kehekehe ʻa e sio ki ai ʻa e tokotaha taki taha. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻoku tuʻu ʻa e tokotaha taki taha ʻi he tuʻuʻanga kehekehe. ʻOku ʻikai ha toko ua te na tuʻu ʻi ha feituʻu tatau mātē. ʻIkai ko ia pē, ʻoku ʻikai sio fakahangataha ʻa e tokotaha kotoa ki he tafaʻaki tatau ʻo e mātangá. ʻOku ʻiloʻi ʻe he tokotaha taki taha ha tafaʻaki kehe ʻoku tautefito ʻene fakatoʻoalotó. ʻOku hoko ʻa e meʻa tatau ʻi he nofo malí. Neongo ʻa ʻena mātuʻaki hoamālié, ʻoku ʻikai ha ongo meʻa ia te na vakai tatau mātē ki he ngaahi meʻá. . . . ʻOku kau ki he fetuʻutakí ʻa e feinga ke fakatahaʻi [ʻa e] ngaahi faikehekehé ki ha vahaʻangatae ʻo e kakano pē taha. ʻOku fiemaʻu ki heni ʻa e taimi ke talanoa ai.”​—The Watchtower, ʻAokosi 1, 1993, peesi 4.

[Puha ʻi he peesi 11]

KO E MEʻA ʻE LAVA KE KE FAI HE TAIMI NÍ

• Toe sivisiviʻi hoʻo ngaahi ʻamanakí. ʻOku fakapotopoto ia? ʻOkú ke ʻamanekina ʻa e meʻa lahi ange mei ho hoá ʻi he meʻa ʻoku fakaʻatuʻí?​—Filipai 2:4; 4:5.

• Feinga ke fakatonutonu ha ngaahi ʻamanaki taʻefakapotopoto. Ko e fakatātaá, ʻi he ʻikai lea ʻo pehē, “Heʻikai ʻaupito te ta taʻefelotoí,” fakapapauʻi te mo ngāue ke fakaleleiʻi ʻi he melino ʻa e ngaahi faikehekehé.​—Efeso 4:​32.

• Talanoa ki hoʻo ngaahi ʻamanakí. Ko hono talanoaʻi ʻa e ngaahi meʻá ko ha sitepu tefito ia ke ako ai ki he founga ke fakahāhā ai ʻa e feʻofaʻakí mo e fefakaʻapaʻapaʻakí.​—Efeso 5:​33.

[Fakatātā ʻi he peesi 9]

‘Vave ke fanongo’ ki he meʻa ʻoku hohaʻa ki ai ʻa ho hoá

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share