LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g01 4/8 p. 8-14
  • Ko Hoʻo Nofo Malí ʻE Lava ke Haofaki!

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko Hoʻo Nofo Malí ʻE Lava ke Haofaki!
  • ʻĀ Hake!—2001
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko Hoʻo Vakai ki he Tukupaá
  • Fakalāngilangiʻi Ho Hoa Malí
  • Vākoví—ʻOku Mafatukituki Fēfē?
  • “Ko e Mafai ʻo e ʻEleló”
  • Fakaleleiʻi ʻa e Ngaahi Fakakikihi Loto-ʻItá
  • Tauhi Maʻu ha Vakai Totonu
  • Founga ke ʻAi Ai ke Mālohi ʻa Hoʻo Nofo Malí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Hili ʻa e ʻAho Malí
    Founga ke Nofo Maʻu Ai ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
  • “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e Nofo Malí”
    Tauhi Kimoutolu ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
  • Tauhi Maʻu ʻa e Tukupā ʻi Hoʻo Nofo Malí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
ʻĀ Hake!—2001
g01 4/8 p. 8-14

Ko Hoʻo Nofo Malí ʻE Lava ke Haofaki!

ʻOku lahi ʻi he Tohitapú ʻa e akonaki ʻaonga ʻa ia ʻoku lava ke ʻaonga ki he ngaahi husepānití mo e ngaahi uaifí. ʻOku ʻikai meimei fai ha ofo ʻi he meʻá ni, he ko e Tokotaha naʻá ne fakamānavaʻi ʻa e Tohitapú ko e toe Tupuʻanga ia ʻo e fokotuʻutuʻu ki he nofo malí.

ʻOKU fakamatalaʻi ʻe he Tohitapú ʻa e nofo malí ʻi ha tuʻunga moʻoni. ʻOkú ne fakahā ko e husepānití mo e uaifí te na maʻu ʻa e “mamahi,” pe hangē ko hono fakalea ia ʻe he New English Bible, ko e “langa mo e mamahi.” (1 Kolinito 7:​28) Ka, ʻoku toe pehē ʻe he Tohitapú ʻoku lava pea ʻoku totonu ke fakatupu ʻe he nofo malí ʻa e fiefia, naʻa mo e hākailangitau. (Palovepi 5:​18, 19) ʻOku ʻikai ke fepaki ʻa e ongo fakakaukau ko ení. ʻOkú na fakahaaʻi pē neongo ʻa e ngaahi palopalema mafatukitukí, ʻe lava ke maʻu ʻe ha ongo meʻa mali ha vahaʻangatae vāofi mo ʻofa.

ʻOku ʻikai ke maʻu ia ʻi hoʻo nofo malí? Kuo ʻufiʻufi ʻe he langá mo e siva ʻa e ʻamanakí ʻa e fekoekoeʻi mo e fiefia ʻa ia naʻá ne fakamatalaʻi ʻi ha taimi homo vahaʻangataé? Neongo kapau ko hoʻo nofo malí kuo ʻi ha tuʻunga ʻikai ʻi ai ʻa e ʻofá ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ko e meʻa naʻe molé ʻe lava pē ke toe maʻu. Ko e moʻoni, kuo pau ke ke sio totonu ki ai. ʻOku ʻikai ha tangata mo ha fefine taʻehaohaoa ʻoku malava ke na maʻu ha nofo mali haohaoa. Ka neongo ia, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi sitepu ʻa ia ʻoku lava ke ke fou ai ke toe fakafoki ʻa e ngaahi ʻalunga ʻoku ʻikai leleí.

Lolotonga hono lau ʻa e fakamatala hokó, feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi poini ʻa ia ʻoku kaungatonu tautefito ki hoʻo nofo malí. ʻI he ʻikai ke fakahangataha ki he ngaahi tōnounou ʻa ho hoá, filifili ha ngaahi fokotuʻu siʻi ʻa ia te ke lava ke fai, pea ngāueʻaki ʻa e akonaki Fakatohitapú. Te ke fakatokangaʻi nai ai ʻoku ʻi ai ʻa e ʻamanaki lahi ange ki hoʻo nofo malí ʻi he meʻa ʻokú ke ʻiló.

Tau ʻuluaki lāulea ki he fakakaukaú koeʻuhi ko hoʻo vakai ki he tukupaá pea mo hoʻo ngaahi ongoʻi ki ho hoa malí ʻoku mahuʻinga lahi ʻaupito.

Ko Hoʻo Vakai ki he Tukupaá

ʻOku fiemaʻu ha vakai taimi lōloa kapau ʻokú ke teu ke ngāue ki hoʻo nofo malí. He ko ē, ko e fokotuʻutuʻu fakaemalí naʻe faʻufaʻu ia ʻe he ʻOtuá ke ne fakafehokotaki ke ʻoua ʻe toe māvae ha ongo meʻa ʻe toko ua. (Senesi 2:​24; Mātiu 19:​4, 5) Ko ia ai, ko ho vahaʻangatae mo ho hoa malí ʻoku ʻikai ke hangē ia ko ha ngāue ʻa ia ʻe lava ke ke liʻaki pe ko ha ʻapaatimeni ʻa ia ʻe lava ke ke hola pea hiki mei ai koeʻuhi pē ko hono maumauʻi ʻa e aleapaú. ʻI hono kehé, ʻi he taimi ʻokú ke mali aí ʻokú ke fai ai ha palōmesi mafatukituki ke pipiki ki ho hoá, ko e hā pē ha meʻa ʻe hoko. Ko ha ongoʻi loloto ʻo e tukupaá ʻoku fehoanaki ia mo e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he meimei taʻu ʻe 2,000 kuohilí: “Ko e meʻa kuo fakahoko ʻe he ʻOtua, ke ʻoua naʻa fakamavae ʻe ha tangata.”—Mātiu 19:6.

ʻE pehē nai ʻe he niʻihi, ‘Ko ē, ʻokú ma kei nofo fakataha pē. ʻIkai ko e fakamoʻoni eni ʻokú ma ongoʻi ʻa e tukupaá?’ Mahalo pē. Kae kehe, hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻi he kamata ʻo e konga hokohoko ko ení, ko e ngaahi hoa mali ʻe niʻihi ʻoku nau nofo fakatahá ʻoku nau fihiatuʻu ʻi he ngaahi faingataʻa tuʻumaʻu, ʻo fihia ʻi ha nofo mali ʻoku ʻikai ʻi ai ʻa e ʻofá. Ko hoʻo taumuʻá ke ʻai hoʻo nofo malí ke fakafiefia, ʻo ʻikai koeʻuhi ke tolonga pē. ʻOku totonu ke tapua mei he tukupaá ʻa e mateaki ʻo ʻikai ki he fokotuʻutuʻu pē ʻo e nofo malí kae toe pehē foki ki he tokotaha ʻa ia naʻá ke fuakava ke ʻofa ai mo tauhí.​—Efeso 5:​33.

Ko e ngaahi meʻa ʻokú ke leaʻaki ki ho hoá ʻe lava ke ne fakaeʻa ʻa e anga tofu pē ʻo e loloto ʻa hoʻo tukupaá. Ko e fakatātaá, ʻi he lolotonga ʻo ha fakakikihi, ʻoku fai ai ʻe he ngaahi husepāniti mo e ngaahi uaifi ʻe niʻihi ha ngaahi lea ʻi he loto-ʻoho hangē ko ení “te u liʻaki koe!” pe “te u ʻalu ʻo kumi ha tokotaha ʻoku houngaʻia ʻiate aú!” Neongo kapau ʻoku ʻikai ke ʻuhinga moʻoni ʻa e ngaahi lea peheé, ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa e tukupaá ʻaki ʻa e fakahuʻunga ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e malava ke māvae pea ko e tokotaha ʻokú ne leaʻakí ʻokú ne mateuteu ai pē mo maau ke mavahe.

Ke toe fakafoki mai ʻa e ʻofá ki hoʻo nofo malí, fakangata ʻa e ngaahi fakamanamana peheé mei hoʻo ngaahi fetalanoaʻakí. He ko ē, te ke teuteuʻi nai ha ʻapaatimeni kapau naʻá ke ʻiloʻi te ke hiki ʻi ha ʻaho pē mei ai? Ko e hā leva ʻokú ke ʻamanekina ai ho hoá ke ne ngāue ki ha nofo mali ʻa ia ʻe ʻikai nai ke tuʻuloá? Fakapapauʻi te ke feinga fakamātoato ke ngāue ki ha ngaahi fakaleleiʻanga.

Ko e meʻa eni naʻe fai ʻe ha uaifi ʻe taha hili ʻene foua ha vahaʻa taimi taʻemanonga mo hono husepānití. “Neongo ʻa e lahi ʻo e taimi ʻoku ou fehiʻa ai ʻiate iá, naʻe ʻikai te u fakakaukau fekauʻaki mo haʻaku mavahe mei ai,” ko ʻene leá ia. “Ko e hā pē meʻa naʻe fehālaakí, naʻe pau ke ma fakaleleiʻi ia ʻi ha founga. Pea ʻi he taimí ni, hili ʻa e ongo taʻu mātuʻaki faingataʻa ʻe ua, ʻoku lava ke u lea totonu ʻokú ma toe fiefia lahi fakataha.”

ʻIo, ko e tukupaá ʻoku ʻuhingá ko e ngāue fakaetimi—ʻo ʻikai ko e nofo fakataha pē ka ko e ngāue ki ha taumuʻa anga-maheni. Kae kehe, te ke ongoʻi nai ʻi he tuʻunga ko ení ko ha ongoʻi fakafatongia pē ʻokú ne kei fakatahaʻi ʻa hoʻomo nofo malí. Kapau ko e meʻá ia, ʻoua ʻe tōnoa hoʻo ʻamanakí. Mahalo pē ʻe lava ke toe maʻu mai ʻa e ʻofá. Anga-fēfē?

Fakalāngilangiʻi Ho Hoa Malí

ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Ke lauʻi lelei [“lāngilangiʻia,” NW] ʻa e mali ʻe he kakai kotoa pe.” (Hepelu 13:4; Loma 12:10) Ko e ngaahi faʻunga ʻo e foʻi lea faka-Kalisi heni ʻoku liliu ko e “lāngilangiʻia” ʻoku fakalea ia ʻi ha konga kehe ʻi he Tohitapú ko e “ʻofeina,” “fakamāʻolungaʻi,” mo e “mahuʻinga.” ʻI he taimi ʻoku tau fakamahuʻingaʻi māʻolunga ai ha meʻa, ʻoku tau fai ʻa e ngaahi feinga tōtōivi ke tokangaʻi ia. Mahalo pē kuó ke fakatokangaʻi ʻa e moʻoni ʻo e meʻa ko iá ʻi ha tangata ʻoku ʻi ai haʻane kā foʻou totongi mamafa. ʻOkú ne tauhi ʻa ʻene kā ʻokú ne tokanga lahi ki aí ke ngingila pea mo ʻi ha tuʻunga lelei. Kiate ia naʻa mo ha kiʻi makohi siʻisiʻi ko ha fuʻu fakatamaki lahi ia! ʻOku tokanga meimei tatau ʻa e kakai pehē ʻe niʻihi ki heʻenau moʻuileleí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻoku nau fakamahuʻingaʻi ʻenau ʻi ha tuʻunga leleí, pea ko ia ai, ʻoku nau loto ke maluʻi ia.

Fakahaaʻi ʻa e tokanga fakaemaluʻi tatau ki hoʻo nofo malí. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú ko e ʻofá “ʻoku ne ʻamanaki ʻi he meʻa kotoa pe.” (1 Kolinito 13:7) ʻI he ʻikai ke tukulolo ki he fakakaukau loto-foʻí—ʻo tukuange nai ʻa e malava ko ia ke fakaleleiʻí ʻaki ʻa e pehē, “Naʻe ʻikai ʻaupito pē te ma feʻofaʻaki moʻoni kimaua,” “Naʻá ma mali mātuʻaki kei siʻi,” pe “Naʻe ʻikai te ma ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻá ma faí”—ko e hā ʻoku ʻikai ai ke ke ʻamanaki ki ha ngaahi meʻa lelei ange pea ngāue ke fakaleleiʻi, ʻo tatali anga-kātaki ki hono ngaahi olá? “ʻOku ou fanongo ki he pehē ʻe he faʻahinga tokolahi ʻoku omi kiate aú, ‘ʻoku ʻikai ke u kei lava ʻe au ʻo fakaleleiʻi ia!’” ko e lau ia ʻa ha tokotaha-faleʻi ki he nofo malí. “ʻI he ʻikai ʻanalaiso ʻa e vahaʻangataé ke sio pe ko fē hono ngaahi konga ʻoku fiemaʻu ke fakaleleiʻí, ʻoku nau liʻaki fakavave ʻa e feingá kotoa, ʻo kau ai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku nau loto-taha ki aí, ngaahi meʻa ʻi he kuohilí naʻa nau tokanga ʻo fakatahatahaʻí, pea mo ha meʻa pē ʻe ala lava ʻi he kahaʻú.”

Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó ke hokosia ʻi he kuohilí ʻokú ke vahevahe atu ki ho hoá? Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi homo vahaʻangataé, ko e moʻoni ʻoku lava ke ke fakakaukau atu ki he ngaahi taimi lelei, ngaahi lavameʻa, mo e ngaahi pole naʻá mo fehangahangai mo ia ʻi he tuʻunga ko ha timí. Fakakaukauloto ki he ngaahi taimi ko ení, pea fakahaaʻi ʻokú ke fakalāngilangiʻi ʻa hoʻo nofo malí pea mo ho hoá ʻaki hoʻo ngāue fakamātoato ke fakaleleiʻi homo vahaʻangataé. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ʻoku mahuʻingaʻia loto-vēkeveke ʻa Sihova ko e ʻOtuá ʻi he founga ʻo e feangaingaʻaki ʻa e ongo meʻa malí. Ko e fakatātaá, ʻi he ʻaho ʻo e palōfita ko Malakaí, naʻe fakaangaʻi ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi husepāniti ʻIsileli ʻa ia naʻa nau fai kākā ki honau ngaahi uaifí ʻaki hono veteʻi noaʻia pē kinautolu. (Malakai 2:13-16) ʻOku fiemaʻu ʻe he kau Kalisitiané ʻenau nofo malí ke ne ʻomai ha lāngilangi kia Sihova ko e ʻOtuá.

Vākoví—ʻOku Mafatukituki Fēfē?

Ko e meʻa tefito lahi taha ʻi he ngaahi nofo mali ʻoku ʻikai ʻi ai ʻa e ʻofá ʻoku hā ngali ko e taʻemalava ʻe he husepānití mo e uaifí ke fakaleleiʻi ʻa e vākoví. Koeʻuhi ʻoku ʻikai ha ongo meʻa ʻe toko ua te na tatau matematē, ʻe maʻu ʻe he ngaahi nofo mali kotoa pē ha ngaahi taʻefelotoi ʻi he taimi ki he taimi. Ka ko e ongo meʻa mali ʻokú na faʻa loto-kehekehé te na ʻiloʻi nai kuo momoko ʻa ʻena ʻofá ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú. ʻE aʻu nai ʻo na fakaʻosiʻaki, ‘ʻOku ʻikai pē te ma hoamālie kimaua. ʻOkú ma tau maʻu pē!’

Neongo ia, ko e ʻi ai pē ʻa e vākoví ʻoku ʻikai pau ke hoko ko e ngataʻanga ia ʻo ha nofo mali. Ko e fehuʻí, ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakaleleiʻi ʻa e vākoví? ʻI ha nofo mali lavameʻa, kuo ako ai ʻa e husepānití mo e uaifí ke talanoa fekauʻaki mo ʻena ngaahi palopalemá ʻo ʻikai hoko, hangē ko hono ui ia ʻe ha toketā ʻe taha, ko e “ongo fili fekoekoeʻi.”

“Ko e Mafai ʻo e ʻEleló”

ʻOkú ke ʻiloʻi pea mo ho hoá ʻa e founga ke talanoa ai ki hoʻomo ngaahi palopalemá? ʻOku totonu ke mo loto-lelei fakatouʻosi ke talanoaʻi kinautolu. Ko e moʻoni, ko ha pōtoʻi eni—ko ha meʻa ʻa ia ʻe lava ke faingataʻa ʻa hono akó. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e meʻa ʻe taha, ko kitautolu hono kotoa ʻoku tau “humu ʻi he lea” ʻi he taimi ki he taimi koeʻuhi ko ʻetau taʻehaohaoá. (Semisi 3:2) Pea ko e niʻihi foki, naʻe ʻohake kinautolu ʻi he ngaahi ʻapi ʻa ia naʻe faʻa tukuange atu ai ʻa e ʻita ʻa e ongo mātuʻá ʻi ha tuʻunga tuʻumaʻu. Mei he taʻu siʻí, naʻe akoʻi ai kinautolu, ʻi ha ʻuhinga, ke nau tui ko e ngaahi fakahaaʻi ʻa e tōʻonga ʻitá mo e lea koví ʻoku totonu pē ia. Ko ha tamasiʻi ʻoku ʻohake ʻi ha ʻātakai peheé te ne tupu hake nai ʻo hoko ko ha “tangata loto ʻita.” (Palovepi 29:22) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko ha taʻahine naʻe ʻohake pehē te ne hoko nai “ko ha fefine ʻelelo lāunga mo ʻita.” (Palovepi 21:​19, The Bible in Basic English) ʻE lava ke faingataʻa ʻa hono taʻaki fuʻu hake ʻa e ngaahi sīpinga fakakaukau mo e tōʻonga kuo tō loloto fefeká.a

Ko hono fakaleleiʻi leva ʻa e vākoví, ʻoku kau ki ai ʻa hono ako ʻa e ngaahi founga foʻou ke fakahāhā ai ʻa ʻete ngaahi fakakaukaú. ʻOku ʻikai ko ha meʻa launoa eni, he ʻoku pehē ʻe ha palōvepi ʻi he Tohitapú: “Ko e maté mo e moʻuí ʻoku ʻi he mafai ia ʻo e ʻeleló.” (Palovepi 18:​21, NW) ʻIo, neongo nai ʻa ʻene ongo faingofuá, ko e founga ʻo hoʻo talanoa ki ho hoá ʻoku ʻi ai ʻene malava ke fakaʻauha ʻa homo vahaʻangataé pe fakaake ia. “ʻOku ai ha taha ko ʻene faʻa lau ʻoku hange ko e hokohokai ha heleta,” ko e lau ia ʻa ha palōvepi ʻe taha, “ka ko e ʻelelo ʻo e poto ko e meʻa faitoʻo.”​—Palovepi 12:18.

Neongo kapau ko ho hoá ʻoku hā ngali ko e tokotaha fakalotomamahí ia ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni, fai ha fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻokú ke leaʻaki lolotonga ha taʻefelotoí. ʻOku fakalotomamahi ʻa hoʻo ngaahi leá, pe ʻoku nau fakamoʻui? ʻOku nau fakaʻaiʻai ʻa e ʻitá pe fakasiʻisiʻi ia? “Ko e lea masila ʻoku ne langaʻi ʻa e ʻita,” ko e lau ia ʻa e Tohitapú. ʻI hono kehé, “ko e tali malū ʻoku lolou ai ʻa e houhau.” (Palovepi 15:1) Ko e ngaahi lea ʻokú ne fakatupunga ʻa e mamahí—neongo kapau ʻoku lea mokomoko ʻaki ia—te ne toe tafunaki ʻe ia ʻa e tuʻungá.

Ko e moʻoni, kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻokú ne fakahohaʻasi koe, ʻoku ʻi ai hoʻo totonu ke ke fakahaaʻi hoʻo fakakaukaú tonu. (Senesi 21:​9-​12) Ka ʻe lava ke ke fai ia ʻo ʻikai hanga ki he lea manukí, ngaahi lea tuku hifó, mo e ngaahi lea fakamaá. Fokotuʻu ʻa e ngaahi fakangatangata mālohi kiate koe—ko e ngaahi meʻa ʻa ia te ke fakapapauʻi ke ʻoua ʻe leaʻaki ki ho hoá, hangē ko e “ʻoku ou fehiʻa ʻiate koe” pe “ʻoku ou fakaʻamu ange naʻe ʻikai te ta mali.” Pea neongo naʻe ʻikai lāulea fakahangatonu ʻa e ʻapositolo Kalisitiane ko Paulá ki he nofo malí, ʻoku fakapotopoto ke fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo fihia ʻi he meʻa naʻá ne ui ko e “ngaahi fakakikihi fekauʻaki mo e ngaahi foʻi lea” mo e “ngaahi fekīhiaki fakamālohi fekauʻaki mo e ngaahi meʻa launoa.”b (1 Timote 6:​4, 5, NW) Kapau ʻoku ngāueʻaki ʻe ho hoa malí ʻa e ngaahi founga peheé, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke ke tali ʻaki ʻa e founga tatau. Kapau ʻokú ke ala lava, tuli ki he melinó.​—Loma 12:​17, 18; Filipai 2:​14.

ʻOku hā mahino, ʻi he taimi ʻoku hoko fakafokifā ai ʻa e ʻitá, ʻoku faingataʻa ke te mapuleʻi ʻete leá. “Ko e ʻelelo ko ha afi ia,” ko e lau ia ʻa e tokotaha tohi Tohitapu ko Sēmisí. “Kuo teʻeki mafakalalata ʻe he tangata; ko e kovi matemateʻaliku, ko e koto kona fakamate.” (Semisi 3:​6, 8) Ko e hā leva ʻe lava ke ke faí, ʻi he taimi ʻoku kamata ke tafu hake ai ʻa e ʻitá? ʻE lava fēfē ke ke lea ki ho hoá ʻi ha founga ʻe fakasiʻisiʻi ai ʻa e vākoví kae ʻikai toe tafunaki atu ki aí?

Fakaleleiʻi ʻa e Ngaahi Fakakikihi Loto-ʻItá

Kuo ʻilo ʻe he niʻihi ʻoku faingofua ange ke fakasiʻisiʻi hifo ʻa e ʻitá pea feangainga mo e ngaahi ʻīsiu tefitó kapau ʻe tuku ʻenau fakamamafá ʻi heʻenau ngaahi ongoʻí kae ʻikai ki he ngaahi tōʻonga ʻa honau hoá. Ko e fakatātaá, “ʻOku ou ongoʻi mamahi koeʻuhi ko e meʻa naʻá ke leaʻakí” ʻoku ola lelei lahi ange ia ʻi he “ʻOkú ke fakalotomamahiʻi au” pe “ʻOkú ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai totonu ke ke leaʻaki ia.” Ko e moʻoni, ʻi he taimi ʻokú ke fakahaaʻi ai ʻa e anga ʻo hoʻo ongoʻí, ʻoku ʻikai totonu ke ʻasi mei he tō ʻo ho leʻó ʻa e ʻitá pe ko e fehiʻá. ʻOku totonu ko hoʻo taumuʻá ke fakaeʻa ʻa e palopalemá kae ʻikai ko hono ʻohofi ʻa e tokotahá.​—Senesi 27:46–​28:1.

Tānaki atu ki ai, manatuʻi maʻu pē ʻoku ʻi ai ʻa e “ʻaho ke silongo, mo e ʻaho ke lea.” (Koheleti 3:7) ʻI he taimi ʻoku talanoa ai ha ongo meʻa ʻe toko ua ʻi he taimi tatau, ʻoku ʻikai ha taha ia ʻe fanongo, pea ʻoku ʻikai ke fakahoko ai ha meʻa. Ko ia, ʻi heʻene hoko mai ki ho taimi ke fanongo aí, ke ke “vave . . . he fanongo, kae fakatotoka ki he lea.” ʻOku mahuʻinga tatau, ke “fakatotoka ki he ʻita.” (Semisi 1:19) ʻOua ʻe fakatokangaʻi ʻa e foʻi lea fefeka kotoa pē ʻoku leaʻaki ʻe ho hoá; pea ʻoua ʻe “ʻoho ho loto ke ʻita.” (Koheleti 7:9) ʻI hono kehé, feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi ongoʻi ʻoku tupu mei ai ʻa e ngaahi lea ʻa ho hoá. “Ko e fakapotopoto ʻa ha tangata ʻa ia ʻoku ne fakatotoka ai ki he ʻita,” ko e lau ia ʻa e Tohitapú, “pea ko ʻene lakai ha angahala ko hono langilangi ia.” (Palovepi 19:11) Ko e vavangá ʻe lava ke ne tokoniʻi ha husepāniti pe uaifi ke sio ke aʻu ki he tefito ʻo e taʻefelotoí.

Ko e fakatātaá, ʻoku lāunga ha uaifi ʻoku ʻikai ke fakamoleki ʻe hono husepānití ha taimi mo ia, ʻoku ngalingali ʻoku ʻikai fekauʻaki pē ia mo e ngaahi houá pea mo e ngaahi minití. ʻOku kaunga lahi ange nai ia ki heʻene ongoʻi līʻekina pe taʻefakahoungaʻí. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e mamahi ʻa ha husepāniti fekauʻaki mo ha fakatau fakavave naʻe fai ʻe hono uaifí ʻoku ngalingali ʻoku ʻikai fekauʻaki pē ia mo ʻene fakamoleki ʻa e paʻangá. Mahalo pē ʻoku fekauʻaki lahi ange ia mo e anga ʻo ʻene ongoʻi ki he ʻikai ke fakakau ia ki he tuʻunga ʻo hono fai ʻa e filí. Ko e husepāniti pe uaifi ʻokú ne maʻu ʻa e vavangá te ne tutui ke aʻu ki he tefito ʻo e palopalemá.​—Palovepi 16:23.

ʻOku faingofua ange hono leaʻakí ʻi hono faí? ʻAupito! ʻI he taimi ʻe niʻihi, neongo ʻa e ngaahi feinga lelei tahá, ʻe leaʻaki ai ha ngaahi lea taʻeʻofa pea ʻe hoko fakafokifā ai ʻa e ʻitá. ʻI hoʻo sio ki he kamata ke hoko ʻa e meʻá ni, ʻe fiemaʻu nai ke ke muimui ki he faleʻi ʻa e Palovepi 17:14 (NW): “Ki muʻa ke kamata ʻa e keé, mavahe koe.” ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻe hala ʻi hono toloi ʻa e fetalanoaʻakí kae ʻoua kuo holo hifo ʻa e ngaahi ongoʻí. Kapau ʻoku faingataʻa ke talanoa ʻo taʻemapuleʻi, ʻe lelei ange ke ʻi ai ha kaumeʻa matuʻotuʻa ʻe tangutu mo kimoua ʻo tokoniʻi kimoua ke sivisiviʻi ʻa hoʻomo ngaahi faikehekehé.c

Tauhi Maʻu ha Vakai Totonu

ʻOua ʻe loto-siʻi kapau ʻoku ʻikai ke aʻusia ʻe hoʻo nofo malí ʻa e tuʻunga naʻá ke fakakaukau ʻe ʻi ai ʻi he lolotonga ʻa e faisoó. ʻOku pehē ʻe ha timi ʻa ha kau mataotao: “Ko e fiefia kakato taʻehanongataʻangá ʻoku ʻikai ko e meʻa tofu pē ia ʻoku hoko ki he tokolahi taha ʻo e kakaí. ʻOku fakaofo ʻi ha ngaahi taimi pea faingataʻa ʻaupito ʻi he taimi ʻe niʻihi.”

ʻIo, ʻe ʻikai nai ko ha tohi talanoa ʻeva ʻa e nofo malí, ka ʻoku ʻikai pau ke hoko foki ia ko ha meʻa fakamamahi. Lolotonga ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi taimi ʻa ia ʻe pau ke ke fekātakiʻaki ai mo ho hoá, ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi taimi ʻa ia ʻe lava ke toʻo mei hoʻomo fakakaukaú ʻa e ngaahi faikehekehé pea fiefia pē ʻi hoʻomo fakatahá, fakavaá, pea fetalanoaʻaki ʻi ha tuʻunga ko e ongo kaumeʻa. (Efeso 4:2; Kolose 3:​13) Ko e ngaahi taimi eni ʻa ia te ke malava nai ai ke toe tafunaki ʻa e ʻofa ko ia kuo kamata ke molé.

Manatuʻi, ʻe ʻikai lava ha ongo meʻa taʻehaohaoa ʻe toko ua ke maʻu ha nofo mali haohaoa. Ka ʻe lava ke na maʻu ha tuʻunga ʻo e fiefiá. Ko e moʻoni, naʻa mo e ngaahi faingataʻá, ko e vahaʻangatae ʻi ho vā mo ho hoá ʻe lava ke hoko ia ko ha matavai ʻo e fiemālie lahi. Ko e meʻa ʻe taha ʻoku paú: Kapau ko koe mo ho hoá fakatouʻosi ʻokú mo fai ʻa e feingá pea mo loto-lelei ke ngaofengofua ʻo kumi ʻa e lelei ʻa e tokotaha kehé, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻuhinga totonu ke tui ai ʻe lava ke haofaki ʻa hoʻomo nofo malí.​—1 Kolinito 10:24.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e tākiekina fakaemātuʻá ʻoku ʻikai ke fakaʻatā ai ʻa e lea fefeka ʻoku fakahanga ki hono hoá. Kae kehe, ʻe tokoni nai ke fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe lava ai ha hehema pehē ke hoko ʻo tongi loloto pea faingataʻa ke taʻaki fuʻu.

b Ko e muʻaki foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e “ngaahi fekīhiaki fakamālohi fekauʻaki mo e ngaahi meʻa launoá” ʻoku lava ke toe fakalea ia ko e “ngaahi feʻitaʻaki.”

c ʻOku maʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e poupou ʻa e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá. Lolotonga ʻoku ʻikai ko ʻenau meʻa ia ke kaunoa ʻi he ngaahi meʻa fakafoʻituitui ʻa e ngaahi hoa malí, ʻe lava ke hoko ʻa e kau mātuʻá ko ha tokoni fakaivifoʻou ki he ngaahi hoa mali ʻoku faingataʻaʻiá.​—Semisi 5:​14, 15.

[Fakamatala ʻi he peesi 12]

ʻOku fakalotomamahi ʻa hoʻo ngaahi leá, pe ʻoku fakamoʻui?

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 10]

LĪ FAKALELEI ʻA E FOʻI PULÚ

ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Ke kelesiʻia [“anga-ʻofa,” NW] ai pe hoʻomou lea ki ai, mo fakaifo ʻaki ha masima, ʻo mou ʻilo ʻa e anga ʻo e tali ʻoku totonu ke fai kiate kinautolu taki taha.” (Kolose 4:6) ʻOku ngāueʻaki moʻoni eni ʻi he nofo malí! Ke fakatātaaʻi: ʻI ha vaʻinga hapohapo, ʻokú ke lī ʻa e foʻi pulú koeʻuhi ke lava ʻo faingofua hono hapó. ʻOku ʻikai ke ke tolongi mālohi ia ʻo ke fakalaveaʻi ai ho hoá. Ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau ʻi he taimi ʻokú ke talanoa ai mo ho hoa malí. Ko hono haʻaki fuʻu atu ʻa e ngaahi lea ʻitá te ne fakatupunga pē ai ʻa e maumau. ʻI hono kehé, lea fakalelei—ʻaki ʻa e anga-ʻofa—koeʻuhi ke lava ʻo mahinoʻi ʻe ho hoá ʻa hoʻo ʻuhingá.

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 11]

FAKAMANATUʻI!

Lau ʻa e ngaahi tohi mo e ngaahi kaati mei he kuohilí. Sio ki he ngaahi taá. ʻEke hifo kiate koe, ‘Ko e hā naʻá ne tohoaki au ki hoku hoá ? Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga naʻá ku leleiʻia taha aí? Ko e hā ʻa e ngaahi ngāue naʻá ma kau fakataha aí? Ko e hā naʻá ne ʻai kimaua ke ma katá?’ Pea talanoa leva fekauʻaki mo e ngaahi manatu ko iá pea mo ho hoá. Ko ha fetalanoaʻaki ʻa ia ʻoku kamataʻaki ʻa e kupuʻi lea “Manatuʻi ʻa e taimi . . . ?” te ne tokoniʻi nai koe mo ho hoá ke toe fakalongomoʻuiʻi ʻa e ngaahi ongoʻi naʻá mo ʻinasi ai ki muʻá.

[Puha ʻi he peesi 12]

HOA FOʻOU, NGAAHI PALOPALEMA TATAU

Ko e ngaahi hoa mali ʻe niʻihi ʻa ia ʻoku nau ongoʻi fihia ʻi ha nofo mali ʻoku ʻikai ʻi ai ʻa e ʻofá ʻoku fakataueleʻi kinautolu ke nau toe kamata mo ha hoa foʻou. Ka ʻoku fakahalaiaʻi ʻe he Tohitapú ʻa e tonó, ʻo fakamatalaʻi ai ko ha tokotaha ʻokú ne fai ʻa e angahala ko ení “ʻokú ne masiva loto [“ko ha vale taʻeʻatamai,” New English Bible]” pea “ʻokú ne tuku atu ʻa hono soulú tonu ki he ʻauha.” (Palovepi 6:​32) Ko hono ikuʻangá, ko e tokotaha-tono taʻefakatomalá ʻoku mole ai meiate ia ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá—ko e faʻahinga maumau kovi taha ia ʻe malava ke hokó.—­Hepelu 13:4.

Ko e vale fakaʻaufuli ʻo ha ʻalunga tonó ʻoku fakahaaʻi foki ia ʻi he ngaahi founga kehé. Ko e meʻa ʻe taha, ko ha tokotaha-tono ʻokú ne mali mo ha hoa foʻoú ʻoku ngalingali te ne fetaulaki mo e ngaahi palopalema tatau naʻá ne maumauʻi ʻa ʻene ʻuluaki nofo malí. ʻOku ʻomai ʻe Dr. Diane Medved ha meʻa tefito ʻe taha ke fakakaukau ki ai: “Ko e ʻuluaki meʻa ʻoku ako ʻe ho hoa foʻoú ʻo fekauʻaki mo koé,” ko ʻene laú ia, “ko hoʻo loto-lelei ko ia ke taʻeangatonú. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻe lava pē ke ke kākā ki he tokotaha kuó ke palōmesi ke fai ki ai hoʻo tukupaá. ʻOkú ke pōtoʻi ʻi hono fai ʻa e ngaahi kalofangá. ʻE lava pē ke fakaleluʻi koe mei hoʻo tukupaá. Ko e fiefia fakaeongo pe ko e fakafiemālieʻi kita ko iá ʻa e tauhele te ke muimui ki aí. . . . ʻE anga-fēfē hono ʻiloʻi ʻe he hoa mali foʻoú ʻe ʻikai ke toe fakataueleʻi koe?”

[Puha ʻi he peesi 14]

POTO MEI HE TOHITAPÚ PALOVEPI

• Palovepi 10:19: “Ka lahi ha lea ʻe ʻikai hala ha angahala: ka ko ia ʻoku fakamaʻumaʻu hono loungutu ko e poto ia.”

ʻI he taimi ʻokú ke loto-mamahi aí, ʻokú ke lea nai ʻaki ai ʻa e meʻa naʻe ʻikai te ke ʻuhinga ki aí—​peá ke toki fakaʻiseʻisa ai ʻamui.

• Palovepi 15:18: “ʻOku fakalanga ke ʻa e tangata loto ʻita: ka ko ia ʻoku fakatotoka ki he ʻita ʻoku ne fakaleleia.”

Ko e ngaahi tukuakiʻi hangatonú ʻoku ngalingali te ne ʻai ho hoá ke ne maluʻi ia, lolotonga iá ko e fanongo anga-kātakí te ne tokoniʻi kimoua fakatouʻosi ke mo ngāue ai ki ha fakaleleiʻanga.

• Palovepi 17:27: “Ko ia ʻoku ne fakamaʻumaʻu ʻene lea ko e potopotoʻi ia: pea ko ia ʻoku lotomaʻu ko e ʻatamai moʻoni ia.”

ʻI hoʻo ongoʻi ʻoku lele hake ʻa e ʻitá, ko e lelei tahá ke ke hanganaki fakalongolongo koeʻuhi ke ke fakaʻehiʻehi ai mei ha lea fakafepaki lahi.

• Palovepi 29:11 (PM): “Oku fakaha e he vale a hono loto kotoabe: ka oku fakalaulau loto e he boto ki he amui.”

ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e mapuleʻi-kitá. Ko e huaʻi atu ʻi he ʻitá ʻa e ngaahi lea fefeká te ne ʻai ai pē ke fakafili mai ho hoá.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share