Founga ke ʻAi Ai ke Mālohi ʻa Hoʻo Nofo Malí
FAKAʻUTA atu ki ha fale ʻa ia kuo ʻi ha tuʻunga māʻulalo ʻi hono taʻetokangaʻí. ʻOku matangatanga ʻa e valí, ʻoku maumau ʻa e ʻató, pea naʻa mo e loto ʻapí ʻoku ʻikai ke tokangaʻi. ʻOku hā mahino, ko e falé ni kuo maumauʻi ia ʻe ha ngaahi afā lalahi ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, pea kuo ʻi he tuʻunga maumau ʻi hono liʻakí. ʻOku totonu ke holoki hifo ia? ʻIkai ʻaupito. Kapau ko e fakavaʻé ʻoku mālohi pea ʻoku fefeka pē ʻa e alangafalé, ʻoku ngalingali ʻe lava ke toe fakaleleiʻi ʻa e falé.
ʻOku hanga ʻe he tuʻunga ʻo e fale ko iá ʻo fakamanatu atu kia koe ʻa hoʻo nofo malí? ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, kuo uesia kovi nai ʻe ha ngaahi afā lalahi hangē ko e laú, ʻa ho vahaʻangatae fakaemalí. Naʻe līʻekina nai ʻi ha tuʻunga hoʻomo nofo malí ʻi he tafaʻaki ʻa ha tokotaha pe ko kimoua fakatouʻosi. Te ke ongoʻi nai ʻo hangē ko e ongoʻi ʻa Sandy. Hili ʻa e mali ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe 15, naʻá ne pehē: “Naʻe halaʻatā ha meʻa te ma feʻinasiʻaki ai tuku kehe pē ʻa ʻema ʻi he tuʻunga malí. Pea naʻe ʻikai ke feʻunga ʻa e meʻa ko iá.”
Neongo kapau kuo aʻu hoʻo nofo malí ki he tuʻunga ko ení, ʻoua ʻe fakaʻosi fakavave ʻaki ʻoku totonu ke fakangata iá. Ngalingali, ʻe lava pē ke fakaleleiʻi ʻa hoʻo nofo malí. ʻOku fakatuʻunga ʻa e meʻa lahi ʻi he tuʻunga ʻo e fepalōmesiʻaki ʻi homo vahaʻá. Ko e palōmesí ʻe lava ke tokoni ia ke ʻoange ki he nofo malí ʻa e tuʻumaʻu ʻi he ngaahi taimi ʻo e ʻahiʻahí. Ka ko e hā ʻa e palōmesi? Pea ʻe lava fēfē ke tokoniʻi koe ʻe he Tohitapú ke ʻai ia ke mālohí?
ʻOku Kau ki he Palōmesí ʻa e Fatongia
Ko e palōmesí ʻoku ʻuhinga ia ki he tuʻunga ʻo e hoko ʻo fakafatongiaʻaki pe ueʻi fakaeongo. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ngāueʻaki ʻa e foʻi leá ki ha meʻa taʻefakatāutaha, hangē ko ha aleapau fakapisinisi. Ko e fakatātaá, ʻe ongoʻi nai ʻe ha tokotaha langa ʻoku fakafatongiaʻi ia ke ne fakahoko ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa ha aleapau kuó ne fakamoʻoni hingoa ai ke ne langa ha fale. ʻOku ʻikai nai te ne ʻiloʻi fakafoʻituitui ʻa e tokotaha naʻá ne vaheʻi mai ʻa e ngāué. Neongo ia, ʻokú ne ongoʻi ʻoku ueʻi ia ke ne fai ki heʻene leá.
Neongo ko e nofo malí ʻoku ʻikai ko ha tila fakapisinisi ongonoa ia, ko e palōmesi ʻoku kau ki aí ʻoku kau ki ai ʻa e fatongia. Ko koe mo ho hoá ngalingali kuó mo fuakava fakamātoato ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo e tangatá ke mo nofo fakataha, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū: “Ko ia naʻa ne ngaohi ʻa e [tangatá mo e fefiné] ʻi he kamataʻanga naʻa ne ngaohi tangata mo fefine [kinaua]; mo ne folofola, Ko e meʻa ko ia ʻe tuku ai ʻe ha tangata ʻene tamai mo ʻene faʻe, ka ne pikitai ki hono uaifi.” Naʻe tānaki mai ʻe Sīsū: “Ko e meʻa kuo fakahoko ʻe he ʻOtua, ke ʻoua naʻa fakamavae ʻe ha tangata.” (Mātiu 19:4-6) ʻI he taimi leva ʻoku malanga hake ai ʻa e ngaahi palopalemá, ko koe mo ho hoá ʻoku totonu ke mo fakapapauʻi mālohi ke fakahoko ʻa e palōmesi naʻá mo faí.a ʻOku pehē ʻe ha uaifi ʻe taha: “Ko e toki taimi ko ē naʻe tuku ai ʻema fakakaukau ke fili ki he veté naʻe kamata ke lelei ange ai ʻa e ngaahi tuʻungá.”
Neongo ia, ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa lahi ange ki he palōmesi fakaemalí, ʻi he foʻi fatongiá pē. Ko e hā ʻa e toe meʻa kehe ʻoku kau ki aí?
Ngāue Fakatahá ʻOku ʻAi Ai ke Mālohi ʻa e Palōmesi ki he Nofo Malí
Ko e palōmesi ki he nofo malí ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ʻe ʻikai ʻaupito taʻefelotoi ʻa e ongo meʻa malí fakaekinaua. ʻI he taimi ʻoku hoko ai ha vākoví, ʻoku totonu ke ʻi ai ha holi fakamātoato ke fakaleleiʻi ʻa e meʻá ʻo ʻikai koeʻuhí pē ko ha fuakava fakafatongia ka koeʻuhí ko ha haʻi fakaeongo. ʻI he fekauʻaki mo e husepānití mo e uaifí, naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai te na kei ua, ka ko e kakano pe taha.”
Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e hoko ʻo “kakano pe taha” mo ho hoá? Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ‘ʻoku totonu ke ʻofa ʻa e ngaahi husepanití ki siʻonau ngaahi uaifí, he ko siʻonau sino kinautolu.’ (Efeso 5:28, 29) ʻI ha konga leva, ko e hoko ʻo “kakano pe taha” ʻoku ʻuhinga iá ʻokú ke ongoʻi hohaʻa ki he lelei ʻa ho hoá ʻo hangē pē ko hoʻo hohaʻa ki he lelei ʻaʻaú. Ko e kakai malí ʻoku fiemaʻu ke liliu ʻenau fakakaukaú mei he “ʻaʻakú” ki he “ʻamaua,” mei he “aú” ki he “kimaua.” Naʻe tohi ʻe ha tokotaha faleʻi ʻe taha: “Ko e ongo hoá fakatouʻosi kuo pau ke taʻofi ʻa ʻena fakakaukau taʻehoá, pea kamata fakakaukau fakaemali.”
ʻOkú mo “fakakaukau fakaemali” mo ho hoá? ʻOku malava ke mo nofo fakataha ʻi he ngaahi taʻu lahi kae ʻikai te mo “kakano pe taha” ʻi he meʻa ko iá. ʻIo, ʻe lava ke hoko ia, ka ko e tohi Giving Time a Chance ʻoku pehē ai: “Ko e nofo malí ʻoku ʻuhingá ko e vahevahe ha moʻui, pea ko e lahi ange ʻa e fevahevaheʻaki ʻa e ongo meʻa ʻe toko uá, ko e lahi ange ia ʻena lakalakaimonuú.”
ʻOku nofo fakataha ʻa e ngaahi hoa taʻefiefia ʻe niʻihi koeʻuhí pē ko ʻenau fānaú pe ko e tuʻunga malu fakapaʻangá. ʻOku kātaki ʻa e niʻihi koeʻuhí ʻoku nau maʻu ha ongoʻi mālohi ʻoku hala ʻa e veté pe koeʻuhí ʻoku nau manavahē ki he fakakaukau ʻa e niʻihi kehé kapau te nau vete. Lolotonga ʻoku fakaongoongoleleiʻi ʻa e tuʻuloa ʻa e ngaahi nofo malí ni, manatuʻi ʻoku totonu ko hoʻomo taumuʻá ke maʻu ha vahaʻangatae ʻofa, ʻo ʻikai ko ha vahaʻangatae pē ʻoku ʻikai ke ngata.
Pouaki ʻe he Ngaahi Tōʻonga Taʻesiokitá ʻa e Palōmesi Fakaemalí
Naʻe tomuʻa tala ʻe he Tohitapú ʻi he lolotonga ʻa e “kuonga fakamui,” ko e kakaí te nau “ʻofa kiate kinautolu pe.” (2 Timote 3:1, 2) Hangē ko ia ne tomuʻa tala ʻe he kikite ko iá, ko e fakamamafa he ʻaho ní ʻoku hā ngali ʻoku hoko ia ʻi ha līʻoa kiate kita. ʻI he ngaahi nofo mali lahi, ko hono līʻoa atu kita ʻo ʻikai fakapapauʻi pe ʻe toe fai mai ʻa e meʻa tataú ʻoku vakai ki ai ko ha fakaʻilonga ia ʻo e vaivai. Kae kehe, ʻi ha nofo mali lavameʻa, ko e ongo hoa malí fakatouʻosi ʻokú na fakahāhā ha laumālie feilaulauʻi-kita. ʻE lava fēfē ke ke fai ia?
ʻI he ʻikai nōfoʻi ʻi he fehuʻi, ‘Ko e hā ʻa e ʻaonga ʻoku ou maʻu mei he vahaʻangatae ko ení?’ ʻeke hifo kia koe, ‘Ko e hā ʻoku ou fai fakafoʻituitui ke ʻai ke mālohi ʻeku nofo malí?’ ʻOku pehē ʻe he Tohitapú ko e kau Kalisitiané ʻoku totonu ke “ʻoua naʻa taki taha tokanga ki heʻene meʻa aʻana pe, ka ki he meʻa ʻa e kakai kehe foki.” (Filipai 2:4) Lolotonga ʻa e fakalaulauloto ki he tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapu ko ení, ʻanalaiso hoʻo ngaahi tōʻongá lolotonga ʻa e uike kuo maliu atú. Ko e hā hono lahi ʻa hoʻo fai ha tōʻonga anga-ʻofa maʻá e lelei ʻataʻatā pē ʻa ho hoa malí? ʻI he taimi naʻe loto ai ho hoá ke talanoá, naʻá ke fanongo—neongo kapau naʻe ʻikai te ke ongoʻi hehema tefito ke fai ia? Ko e hā hono lahi ʻo e ngaahi ngāue naʻá ke kau ki ai ʻa ia naʻe mahuʻingaʻia lahi ange ai ho hoá ʻiate koé?
ʻI hono fakafuofuaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi peheé, ʻoua ʻe hohaʻa naʻa taʻetokangaʻi pe taʻefakapaleʻi hoʻo ngaahi ngāue leleí. “ʻI he lahi taha ʻo e ngaahi vahaʻangataé,” ko e lau ia ʻa ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha, “ko e tōʻonga leleí ʻoku fai ʻa e tali lelei ki ai, ko ia fai ʻa hoʻo lelei tahá ke fakalototoʻaʻi ho hoá ke ne tōʻonga lelei ʻaki ʻa hoʻo tōʻonga lelei ange ʻa koe tonu.” Ko e ngaahi tōʻonga feilaulauʻi-kitá ʻoku ʻai ai ke mālohi ʻa hoʻo nofo malí koeʻuhi ʻoku fakahaaʻi ai ʻokú ke fakamahuʻingaʻi ia pea loto ke fakatolonga ia.
Mātuʻaki Fiemaʻu ha Vakai Tuʻuloa
ʻOku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e mateakí. Ko e moʻoni, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú: “Kiate ia ʻoku mateakí, te ke [Sihova] fai mateaki ki ai.” (2 Samiuela 22:26, NW) Ko e hanganaki mateaki ki he ʻOtuá ʻoku kau ki ai ʻa e hanganaki mateaki ki he fokotuʻutuʻu ʻo e nofo mali ʻa ia naʻá ne fokotuʻú.—Senesi 2:24.
Kapau ko koe mo ho hoá ʻokú mo femateakiʻaki, ʻokú mo maʻu ha ongoʻi ʻe tuʻuloa hoʻomo nofo fakatahá. ʻI hoʻomo fakakaukau atu fekauʻaki mo e ngaahi māhina, ngaahi taʻu mo e ngaahi hongofuluʻi taʻu ʻoku tuʻu mei muʻá, ʻokú mo sioloto atu ai kia kimoua ʻokú mo kei fakataha. Ko e foʻi fakakaukau ʻo e ʻikai te mo malí ʻoku ʻikai ʻaupito ala fakakaukau ki ai, pea ko e vakai ko ení ʻoku ʻomai ai ʻa e tuʻunga malu ki homo vahaʻangataé. ʻOku pehē ʻe ha uaifi ʻe taha: “Naʻa mo e taimi ʻoku ou ʻita lahi taha ai ʻi [hoku husepānití] peá u loto-mamahi taha ai ʻi he meʻa ʻoku hoko kia kimauá, ʻoku ʻikai te u hohaʻa fekauʻaki mo ha hoko ʻo ngata ʻa ʻema nofo malí. ʻOku ou hohaʻa fekauʻaki mo e founga ʻe faifai ai peá ma foki ki he tuʻunga naʻá ma ʻi ai ki muʻá. ʻOku ʻikai haʻaku veiveiua ʻe taha ki haʻama toe foki ki ai—ko e ʻikai pē te u ʻiloʻi ʻa e founga ke fai ai iá.”
Ko ha vakai tuʻuloa ko ha konga mātuʻaki fiemaʻu ia ʻo e palōmesi ki hoto hoá, neongo ia ko e meʻa fakamamahí he ʻoku ʻikai ke maʻu ia ʻi he ngaahi nofo mali lahi. Lolotonga ʻa e ngaahi fakakikihi feʻiteʻitaní, ʻoku kaila atu nai ha hoa mali ʻe taha, “ko ʻeku liʻaki eni koé!” pe, “te u ʻalu ʻo kumi ha taha ʻoku mahuʻingaʻia moʻoni ʻiate aú!” Ko hono moʻoní, ko e lahi taha ʻo e ngaahi lea peheé ʻoku ʻikai faʻa ʻuhingaʻi moʻoni ia. Neongo ia, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú ko e ʻeleló ʻe lava ke hoko “ko e koto kona fakamate.” (Semisi 3:8) Ko e ngaahi fakamanamaná mo e kounaʻi ʻo tala ʻe ʻosí ʻoku hangē ia ko e pehē: ‘ʻOku ʻikai te u vakai au ki heʻeta malí ʻe tuʻuloa. ʻE lava ke u liʻaki ia ʻe au ʻi ha taimi pē.’ Ko e fakahuʻunga ha meʻa peheé ʻe lava ke fakatupu maumau ia ki ha nofo mali.
ʻI hoʻo maʻu ha vakai tuʻuloá, ʻokú ke ʻamanekina ke fakataha mo ho hoá ʻi he ngaahi faingataʻa mo e fakafaingataʻaʻiaʻanga kotoa pē. ʻOku maʻu ʻi he meʻá ni ʻa e ʻaonga lahi ange. Te ne ʻai ke faingofua lahi ange ai kia koe mo ho hoá ke mo tali ʻa e ngaahi vaivaiʻangá mo e fehālaakí pea ke hokohoko atu ʻa e fekātakiʻakí mo e fefakamolemoleʻaki maʻataʻataá. (Kolose 3:13) “ʻI ha nofo mali lelei,” ko e lau ia ʻa ha tohi ʻe taha, “ʻoku ʻi ai ʻa e malava kia kimoua fakatouʻosi ke mo fai ha fehālaaki, pea ki he nofo malí ke tuʻumaʻu fakataha neongo ʻa e meʻa ko iá.”
ʻI ho ʻaho malí, naʻá ke fai ai ha palōmesi, ʻo ʻikai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e nofo malí, ka ki ha tokotaha moʻui—ko ho hoá. Ko e moʻoniʻi meʻa ko ení ʻoku totonu ke ʻi ai hano kaunga loloto ki he anga ʻo hoʻo fakakaukau mo e ngāue he taimí ni ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha malí. ʻIkai ʻokú ke loto-tatau ʻoku totonu ke ke nofo maʻu mo ho hoá ʻo ʻikai koeʻuhí pē ʻokú ke tui mālohi ki he fakaʻotua ʻo e nofo malí ka koeʻuhí foki ʻokú ke ʻofa he tokotaha naʻá ke mali mo iá?
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻI he ngaahi tuʻunga fuʻu tōtuʻá, ʻe ʻi ai nai ha ʻuhinga totonu ki ha ongo meʻa mali ke na māvae ai. (1 Kolinito 7:10, 11; sio ki he Ko e Fakapulipuli ʻo e Fāmili Fiefiá, peesi 160-1, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.) Tānaki atu ki ai, ʻoku fakaʻatā ʻe he Tohitapú ʻa e veté makatuʻunga ʻi he feʻauakí (ʻulungaanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasinó).—Mātiu 19:9.
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 5]
Meʻa ʻe Lava Ke Ke Fai he Taimi Ní
ʻOku fēfē hoʻo nofo malí ʻi he fekauʻaki mo e palōmesí? Mahalo pē ʻokú ke sio ki ha tafaʻaki ke fakaleleiʻi. Ke ʻai ke mālohi ʻa hoʻo palōmesí, ʻahiʻahi ʻa e meʻa ko ení:
● Fai ha sivisiviʻi-kita. ʻEke hifo kia koe: ‘ʻOku ou ongoʻi moʻoni ʻoku ou mali, pe ʻoku ou kei fakakaukau mo tōʻonga pē ʻo hangē ha tokotaha taʻehoá?’ Feinga ke ʻilo ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa ho hoá ʻo fekauʻaki mo koe ʻi he meʻá ni.
● Lau ʻa e kupu ko ení mo ho hoa malí. ʻI ha founga mokomoko leva, lāulea ki he ngaahi founga ʻe lava ke mo ʻai ai ke mālohi ʻa hoʻomo nofo malí.
● Kau fakataha mo ho hoá ʻi he ngaahi ngāue ʻa ia ʻe ʻai ai ke mālohi ʻa hoʻomo palōmesí. Ko e fakatātaá: Sio ʻi he ngaahi tā ʻo hoʻomo malí mo e ngaahi meʻa kehe fakangalongataʻá. Fai ʻa e ngaahi meʻa naʻá mo fiefia ai lolotonga ʻa e faisoó pe ko e muʻaki ngaahi taʻu ʻo hoʻomo nofo malí. Ako fakataha ʻa e ngaahi kupu makatuʻunga he Tohitapú mei he Taua Leʻo mo e ʻA Hake! ʻa ia ʻoku kaungatonu ki he nofo malí.
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 6]
ʻI he Nofo Malí, ko e Palōmesí ʻOku Kau ki Ai ʻa e . . .
● Fatongia “Fai koe ki he mea kuo ke fuakava ki ai. Oku lelei hake ke oua aubito naa ke fuakava, i hoo fuakava kae ikai fai ki ai.”—Koheleti 5:4, 5, PM.
● Ngāue Fakataha “ʻOku ngutuhuaange ke toko ua ʻi heʻete toko taha . . . He kapau te na to, ʻe lava ʻe he taha ke ʻohake hono kaumeʻa.”—Koheleti 4:9, 10.
● Feilaulauʻi-Kita “ʻOku lahi ange ʻa e fiefia ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.”—Ngāue 20:35, NW.
● Vakai Tuʻuloa “Ko ʻOfa . . . ʻoku ne kataki ʻi he meʻa kotoa pe.”—1 Kolinito 13:4, 7.
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
ʻI he taimi ʻoku loto ai ho hoá ke talanoá, ʻokú ke fanongo?