Kī ki he Fiefia ʻa e Fāmilí
Tauhi Maʻu ʻa e Tukupā ʻi Hoʻo Nofo Malí
ʻOku pehē ʻe he uaifí: “Naʻá ku fakatokangaʻi ʻi ha taimi ʻa hoku husepāniti ko Maikoló, naʻá ne fakamamaʻo meiate au pea naʻe ʻikai te ne māfana ki heʻema ongo tamaikí.a Naʻe vave e liliu ʻa ʻene tōʻongá ʻi heʻema ngāueʻaki pē ʻa e ʻInitanetí, pea naʻá ku mahaloʻi naʻá ne sio ʻi he ʻata fakalielia he komipiutá. ʻI he pō ʻe taha hili e mohe ʻa e ongo tamaikí, naʻá ku ʻai ai ke ma talanoa, pea naʻá ne vetehia mai naʻá ne sio ʻi he Uepisaiti fakalieliá. Naʻá ku loto-mamahi ʻaupito. Naʻe faingataʻa ke u tui ʻe lava ke hoko eni kiate au. Naʻe mole fakaʻaufuli ʻeku falala kiate iá. Ko e toe kovi angé, naʻe kamata ke manako ʻiate au ki muí ni mai ha kaungāngāue.”
ʻOku pehē ʻe he husepānití: “ʻI ha taimi ki muʻa, naʻe ʻiloʻi ai ʻe Malia ha ʻata naʻe tauhi ʻi heʻema komipiutá peá ne talanoa mai kiate au fekauʻaki mo ia. ʻI heʻeku fakahaaʻi ange naʻá ku toutou sio ʻi he Uepisaiti fakalieliá, naʻá ne ʻita lahi. Naʻá ku ongoʻi mā fakaʻulia mo ongoʻi halaia lahi. Naʻá ku pehē pē ko ʻene movete ia ʻo ʻema nofo malí.”
ʻOKÚ KE pehē ko e hā naʻe hoko ki he vā ʻo Maikolo mo Maliá? Te ke fakakaukau nai ko e sio ʻi he ʻata fakalieliá ʻa e palopalema tefito ʻa Maikoló. Kae hangē ko ia naʻe ʻiloʻi ʻe Maikoló, ko e tōʻonga kovi ko ení ko ha fakaʻilonga moʻoni ia ʻo ha palopalema lahi ange—ko e ʻikai ha tukupā ki he nofo malí.b ʻI he taimi naʻe fuofua mali ai ʻa Maikolo mo Maliá, naʻá na hanga atu ki ha moʻui feʻofaʻaki mo e ngaahi hokosia fakafiefia. Kae kehe, hangē ko e ngaahi hoa mali lahi, ko ʻena tukupā ki he nofo malí naʻe hōloa ia ʻi he faai atu ʻa e taimí, pea naʻe hā ngali te na taki taha maʻana.
ʻOkú ke ongoʻi ko e haʻi ʻi ho vahaʻa mo ho hoá kuo vaivai ʻi he faai atu ʻa e ngaahi taʻú? Te ke saiʻia ke toe mālohi ange ʻa e haʻi ko iá? Kapau ko ia, ʻoku fiemaʻu leva ke ke ʻiloʻi ʻa e tali ki he fehuʻi ʻe tolu: Ko e hā ʻa e ʻuhinga ke tukupā ai ki hoʻo nofo malí? Ko e hā ʻa e ngaahi pole ʻe lava ke ne fakavaivaiʻi ʻa e tukupā ko iá? Pea ko e hā ʻe lava ke ke fai ke ʻai ke mālohi ai ʻa hoʻo tukupā ki ho hoá?
Ko e Hā ʻa e Tukupā?
ʻE fēfē haʻo fakamatalaʻi ʻa e tukupā ʻi he nofo malí? ʻE pehē ʻe he tokolahi ko e tupu ia mei ha ongoʻi ʻo e fatongia ke fai. Ko e fakatātaá, ʻe tukupā ai pē nai ha ongo meʻa ki heʻena nofo malí koeʻuhi ko ʻena fānaú pe koeʻuhi ko ha fatongia ʻokú na ongoʻi ke fai ki he ʻOtuá, ko e Tupuʻanga ʻo e nofo malí. (Senesi 2:22-24) Ko e moʻoni, ko e ngaahi fakaueʻiloto peheé ʻoku lelei ʻaupito pea ʻe tokoni ai ke haofakiʻi ha nofo mali ʻi he ngaahi taimi faingataʻá. Ka ke fiefiá, ʻoku fiemaʻu ki he ongo meʻa malí ke na ongoʻi ʻa e meʻa lahi ange ʻi he ongoʻi pē ko e fatongia ke fai fakaekinaua.
Naʻe faʻufaʻu ʻe he ʻOtua ko Sihová ʻa e nofo malí ke ne ʻomai ki he ongo meʻá ha fiefia mo e fiemālie lahi. Naʻá ne fakataumuʻa ki ha tangata ke “maʻu fiefia mei [hono] uaifi” pea ki ha fefine ke ne ʻofa ʻi hono husepānití pea ke ne ongoʻi ʻoku ʻofa hono husepānití ʻiate ia ʻo hangē pē ko ʻene ʻofa ki he sino ʻoʻoná. (Palovepi 5:18; Efeso 5:28) Ke faʻu ʻa e faʻahinga haʻi ko iá, kuo pau ke ako ha ongo meʻa ke na fefalalaʻaki. ʻOku toe mahuʻingá, he ʻoku fiemaʻu ke na fakatupulekina ha kaumeʻa tuʻuloa. ʻI he taimi ʻoku maʻu ai ʻe ha tangata mo ha fefine ʻa e fefalalaʻaki pea ngāue ke hoko ʻo kaumeʻa vāofí, ʻe tupulaki ai ʻena tukupā ki he nofo malí. Te na faʻu ai ha haʻi ʻoku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku vāofi ʻaupito ʻo hangē ia ko e ongo meʻá ʻokú na “kakano pe taha.”—Mātiu 19:5.
Ko ia ai, ko e tukupaá, ʻoku lava ke fakatatau ia ki he sima ʻokú ne fakafehokotaki ʻa e ngaahi foʻi piliki ʻo ha fale fefeka. ʻOku ngaohi ʻa e simá mei hano fakatahaʻi ʻo ha ngaahi meʻa, ʻo kau ai ʻa e ʻoneʻone, sima mo e vai. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku faʻu ʻa e tukupaá mei hano fakatahaʻi ʻo e ngaahi meʻa tefito hangē ko e fatongia, falala mo e kaumeʻa. Ko e hā nai te ne fakavaivaiʻi ʻa e haʻi ko iá?
Ko e Hā ʻa e Polé?
ʻOku fiemaʻu ʻi he tukupaá ʻa e ngāue mālohi mo e feilaulauʻi-kita. ʻOku fiemaʻu ai ke ke loto-lelei ke tuku hoʻo saiʻia ʻaʻaú koeʻuhi kae ʻai ke fiefia ʻa ho hoá. Kae kehe, ko e foʻi fakakaukau ʻo e ʻulutukua ki he ngaahi fakaʻamu ʻa e tokotaha kehé—ʻo foaki ʻikai kolé, ‘Ko e hā hano lelei kiate au?’—kuo hoko ʻo taʻemanakoa ia ki he tokolahi pea aʻu ʻo fakaliliʻa ai ʻa e niʻihi. Kae ʻeke hifo angé kiate koé, ‘Ko e kakai siokita e toko fiha ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku nau maʻu ha nofo mali fiefia?’ ʻOku ngalingali ko e talí eni, Ko e tokosiʻi ʻo kapau ʻoku ʻi ai. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko ha tokotaha siokita ngalingali heʻikai te ne tukupā ai pē ki ha nofo mali ʻi he taimi ʻe fiemaʻu ai ha feilaulau fakafoʻituituí, tautefito ʻi he taimi ʻoku ʻikai nai ke maʻu vave ai ha lelei mei he fanga kiʻi ʻulutukua nai ʻokú ne faí. ʻI he ʻikai ha tukupaá, ʻe ʻikai sai ai ha vā, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono lelei ʻo e ngaahi ongoʻi femanakoʻaki ʻi he taimi naʻe ʻuluaki feʻofaʻaki ai ha ongo meʻa.
ʻOku fakahaaʻi moʻoni ʻe he Tohi Tapú ko e nofo malí ko e ngāue faingataʻa. ʻOku fakahaaʻi ai ko e “tangata fakauaifi ʻoku moʻua hono loto ʻi he meʻa ʻo mamani, heʻene feinga ke hohóʻia hono uaifi,” pea “ko e fefine kuo mali ʻoku moʻua hono loto ʻi he meʻa ʻo mamani, heʻene feinga ke hohóʻia hono husepaniti.” (1 Kolinito 7:33, 34) Ko e meʻa fakamamahí, naʻa mo e ngaahi hoa mali ʻoku nau faʻa taʻesiokitá ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi maʻu pē ʻenau loto-moʻua taki taha pe fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi feilaulau ʻoku fai ʻe honau hoá. ʻI he ʻikai lava ke fakahaaʻi ʻe ha ongo meʻa ʻa e fehoungaʻiaʻakí, ʻoku pau ai ke fakatupunga ʻe heʻena nofo malí ke hoko lahi ange ai kia kinaua ʻa e “mamahi i he jino” ʻa ia naʻe ʻikai ke mei pehē.—1 Kolinito 7:28, PM.
Kapau ʻoku fiemaʻu ke haofakiʻi ʻa hoʻo nofo malí ʻi he ngaahi taimi faingataʻá, ʻoku fiemaʻu ke ke fakatupulekina ha fakakaukau tuʻuloa ki homo vahaʻangataé. ʻE lava fēfē ke ke fakatupulekina ha fakakaukau pehē, pea ʻe lava fēfē ke ke fakalototoʻaʻi ʻa ho hoá ke ne tukupā ai pē kiate koe?
Founga ke Fakaivimālohiʻi Ai ʻa e Tukupaá
Ko ha kī tefito ko e anga-fakatōkilalo ʻo ngāueʻaki ʻa e faleʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e Tohi Tapú. ʻI he fai peheé ʻe “ʻaonga” ia kia koe mo ho hoá. (Aisea 48:17) Fakakaukau angé ki he ongo sitepu ʻaonga pē ʻe ua ʻe lava ke ke fou ai.
1. Fakamuʻomuʻa hoʻo nofo malí. “Mou sivi ʻo ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lelei lahi,” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá. (Filipai 1:10) ʻI he vakai mai ʻa e ʻOtuá, ko e anga ʻo e tōʻongafai ʻa ha husepāniti mo e uaifí ʻia kinauá ʻoku mahuʻinga ʻaupito. Ko ha tangata ʻokú ne fakalāngilangiʻi ʻa hono uaifí ʻe fakalāngilangiʻi ia ʻe he ʻOtuá. Pea ko ha fefine ʻoku ʻapasia ki hono husepānití ʻokú ne “mahuʻinga ʻaupito ʻi he ʻafio ʻa e ʻOtua.”—1 Pita 3:1-4, 7.
ʻOku mahuʻinga fēfē kiate koe ʻa hoʻo nofo malí? ʻOku faʻa hoko, ko e mahuʻinga ange ha ngāue, ko e lahi ange ia ʻo e taimi ʻokú ke fakamoleki ki aí. ʻEke hifo kiate koe: ‘ʻI he ngaahi māhina kuohilí, ko e hā e lahi ʻo e taimi naʻá ku vaheʻi ke fakamoleki pē ʻi he feohi mo hoku hoá? Ko e hā e ngaahi meʻa papau kuó u fai ke fakapapauʻi ai ki hoku hoá ʻokú ma kei kaumeʻa lelei?’ Kapau naʻá ke fakamoleki ʻa e taimi siʻisiʻi pe ʻikai ha taimi ʻi hono tokangaʻi ʻa hoʻo nofo malí, ʻe ʻiloʻi ʻe ho hoá ʻoku faingataʻa ke ne tui ʻokú ke tukupā ki hoʻomo fāʻūtahá.
ʻOku fakakaukau ʻa ho hoá ʻokú ke tukupā ki hoʻomo nofo malí? ʻE lava fēfē ke ke ʻiloʻi iá?
ʻAHIʻAHIʻI ENI: Tohiʻi ʻi ha lauʻipepa ʻa e meʻa ko eni ʻe nimá: paʻanga, ngāue, nofo mali, fakafiefia mo e kaungāmeʻa. Sai fakafika ʻa e lisí ʻo fakatatau ki he meʻa ʻokú ke tui ko e ngaahi meʻa muʻomuʻa ia ʻa ho hoá. Kole ki ho hoá ke ne fai ʻa e meʻa tatau fekauʻaki mo koe. ʻI heʻene kakató, fakafetongi mo ho hoá ʻa e ongo lisí. Kapau ʻoku ongoʻi ʻe ho hoá ʻoku ʻikai te ke vaheʻi ha taimi mo e ivi feʻunga ki he nofo malí, lāulea ki he ngaahi liliu ʻe fiemaʻu nai ke ke fai ke fakaivimālohiʻi ʻa hoʻomo tukupā fakaekimouá. Pehē foki, ʻeke hifo kiate koe, ‘Ko e hā ʻe lava ke fai ke u mahuʻingaʻia lahi ange ai ʻi he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga ki hoku hoá?’
2. Fakaʻehiʻehi mei he taʻemateaki kotoa pē. Naʻe pehē ʻe Sīsū Kalaisi: “ʻIlonga ʻa ia te ne fakasio ki ha fefine ke tafunaki ʻene holi ki ai, kuo ne tonoʻi ia ʻi hono loto.” (Mātiu 5:28) ʻI he taimi ʻoku kau ai ha tokotaha ki ha fehokotaki fakasino ʻi tuʻa ʻi he nofo malí, ʻokú ne fakahoko ai ha meʻa fakatupu maumau ki he fāʻūtahá, ʻa ia ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e faʻahinga maumau ko iá ko e makatuʻunga ia ki he veté. (Mātiu 5:32) Kae kehe, ko e ngaahi lea ʻa Sīsū ʻoku hiki ʻi ʻolungá ʻoku fakahaaʻi ai ʻe lava ke hoko ha holi fehālaaki ʻi he lotó ki muʻa fuoloa ke kau moʻoni ha taha ʻi hono fakahoko fakaesino ʻo e tonó. Ko hono tauhi maʻu ʻi he fakakaukaú ʻa e holi fehālaakí ko ha founga ia ʻo e lavaki.
Ke tauhi maʻu ʻa hoʻo tukupā ki hoʻo nofo malí, fai ha fakapapau fakamātoato ke ʻoua te ke sio ʻi he meʻa fakalieliá. Tatau ai pē pe ko e hā nai e lau ʻa e tokolahi, ko e ʻata fakalieliá ʻoku maumauʻi ai ha nofo mali. Fakatokangaʻi ange ʻa e anga ʻo hono fakahaaʻi ʻe ha uaifi ʻa ʻene ongoʻi fekauʻaki mo e anga ʻo e fakakaukau ʻa hono husepānití: “ʻOku pehē ʻe hoku husepānití ko e sio ʻi he meʻa fakalieliá ʻoku ʻai ke toe fakalata ange ai ʻa ʻema feʻofaʻakí. Ka ʻokú ne ʻai pē ʻe ia ke u ongoʻi taʻeʻaonga, ʻo pehē ʻoku ʻikai te u feʻunga kiate ia. ʻOku ou tangi pē ʻo aʻu ki heʻeku mohe ʻi heʻene sio aí.” Te ke pehē ʻoku ʻai ʻe he tangatá ni ke mālohi ʻa ʻene tukupā ki heʻene nofo malí, pe ʻokú ne fakavaivaiʻi ia? ʻOkú ke pehē ʻokú ne ʻai ke faingofua ange ki hono uaifí ke ne kei tukupā ai pē ki he nofo malí? ʻOkú ne tōʻongafai kiate ia ʻi he tuʻunga ko hono kaumeʻa ofi tahá?
Ko e tangata faitōnunga ko Siopé naʻá ne fakahaaʻi ʻa ʻene tukupā ki heʻene nofo malí pea ki hono ʻOtuá ʻaki ʻene fai ‘fuakava mo hono matá.’ Naʻá ne fakapapauʻi ke ʻoua ‘te ne jiofia ha taahine.’ (Siope 31:1, PM) ʻE lava fēfē ke ke faʻifaʻitaki kia Siopé?
Tānaki atu ki he fakaʻehiʻehi mei he ʻata fakalieliá, ʻoku fiemaʻu ke ke maluʻi ho lotó mei hono fokotuʻu ha fepikitaki taʻefeʻunga ki ha tangata pe fefine kehe. Ko e moʻoni, ʻoku ongoʻi ʻe he tokolahi ko e fakamalinga mo e ngaahi mēmipa ko e tangata pe fefiné ʻoku ʻikai hano maumau ʻona ki ha nofo mali. Ka ʻoku fakatokanga mai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá: “Ko e fungani ʻi he meʻa kākā ka ko e loto, pea ʻoku hilio hono kovi: ko hai te ne lava ke ʻilo ia?” (Selemaia 17:9) Kuo kākaaʻi koe ʻe ho lotó? ʻEke hifo kiate koe: ‘Ko hai ʻoku ou tokanga taha ki aí—ko hoku hoá pe ko ha tangata pe fefine kehe? Ko hai ʻoku ou ʻuluaki vahevahe ki ai ha ongoongo ʻoku lelei—ko hoku hoá, pe ko ha taha kehe? Kapau ʻe kole mai ʻe hoku hoá ke fakangatangata ʻeku fetuʻutaki mo ha fefine pe tangata kehe, ʻe fēfē ʻeku tali ki aí? Te u ʻiteʻita, pe te u fai fiefia ki he liliu ʻoku fiemaʻú?’
ʻAHIʻAHIʻI ENI: Kapau ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku tohoakiʻi koe ki ha taha kehe mei ho hoá, fakasiʻisiʻi hoʻo fetuʻutaki mo e tokotaha ko iá ki he meʻa pē ʻoku fiemaʻú pea tuku ke toki fai ʻa e fetuʻutaki kotoa pē ʻi he ngaahi meʻa pē ʻoku mātuʻaki fiemaʻú. ʻOua ʻe fakakaukau ki he ngaahi founga ʻa ia ʻokú ke pehē ʻoku māʻolunga ange ai ʻa e tokotahá ni ʻi ho hoá. ʻI hono kehé, tokangataha ki he ngaahi ʻulungāanga lelei ʻo ho hoá. (Palovepi 31:29) Fakamanatu ʻa e ʻuhinga naʻá ke fuofua ʻofa ai ʻi ho hoá. ʻEke hifo kiate koe, ‘Kuo mole moʻoni mei hoku hoá ʻa e ngaahi ʻulungāangá ni, pe kuó u fakakuikui au mei ai?’
Tamuʻomuʻa
Ko Maikolo mo Malia, naʻe lave ki ai ʻi he kamatá, naʻá na fili ke kole faleʻi ki he founga ke fakaleleiʻi ai ʻena ngaahi palopalemá. Ko e moʻoni, ko e kumi faleʻí ko e ʻuluaki sitepú pē ia. Ka ʻi he loto-lelei ke fehangahangai mo ʻena palopalemá pea kumi tokoní, naʻe fakatou fakahaaʻi mahino ai ʻe Maikolo mo Malia ʻokú na tukupā ki heʻena nofo malí, ʻokú na loto-lelei ke ngāue mālohi ke ʻai ia ke lavameʻa.
Pe ʻoku tuʻumaʻu pe palopalemaʻia ʻa hoʻo nofo malí, ʻoku fiemaʻu ke ʻiloʻi ʻe ho hoá ʻokú ke tukupā ke ʻai ʻa e nofo malí ke lavameʻa. Fou ʻi ha sitepu feʻungamālie pē ʻoku fiemaʻú ke fakatuipauʻi ai ki ho hoá ʻa e moʻoniʻi meʻa ko iá. ʻOkú ke loto-lelei ke fai ia?
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoá.
b Lolotonga ko e fakatātā hení ʻoku fekauʻaki ia mo ha tangata naʻe sio ʻi he ʻata fakalieliá, ko ha fefine naʻá ne fai ʻa e meʻa tatau te ne toe fakahāhā ha ʻikai ke tukupā ki he nofo malí.
ʻEKE HIFO KIATE KOE . . .
▪ Ko e hā ʻa e ngaahi ngāue ʻe lava ke u fakasiʻisiʻi kae fakaʻatā ai ha taimi lahi ki hoku hoá?
▪ Ko e hā ʻe lava ke u fai ke fakapapauʻi ai ki hoku hoá ʻoku ou tukupā ki heʻema nofo malí?
[Fakatātā ʻi he peesi 20]
Vaheʻi ʻa e taimi ki ho hoá
[Fakatātā ʻi he peesi 21]
ʻOku kamata ʻa e taʻemateakí mei he lotó