LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w07 10/1 p. 4-7
  • Fili ʻa Ia ʻOku Fakatau ki he Fiefia

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fili ʻa Ia ʻOku Fakatau ki he Fiefia
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Lao Koula
  • Fili ʻOku Makatuʻunga ʻi he ʻOfa ki he Niʻihi Kehé
  • Fili ʻOku Makatuʻunga ʻi he ʻOfa ki he ʻOtuá
  • Fai ʻa e Ngaahi Fili Fakapotopoto Lolotonga ʻa e Kei Talavoú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
  • Te Nau Tupu Hake ʻo Tauhi ki he ʻOtuá?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
  • ʻOku Totonu ke Fēfē ʻEtau Ngāueʻaki ʻEtau Tauʻatāina ke Filí?
    ʻĀ Hake!—2003
  • “Kuo Pau Ke Ke ʻOfa ki Ho Kaungāʻapí ʻo Hangē Pē ko Hoʻo ʻOfa Kiate Koé”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
w07 10/1 p. 4-7

Fili ʻa Ia ʻOku Fakatau ki he Fiefia

“ʻOKU ou fakaʻamu ange naʻe ʻikai te u fai ʻa e fili ko iá!” Kuo tuʻo fiha nai haʻo fai ha lea pehē kiate koe? ʻOku tau fiemaʻu kotoa pē ke fai ha fili ʻe ʻikai ke tau toe fakaʻiseʻisa ai, tautautefito ki he ngaahi fili ko ia ʻe uesia ai ʻetau founga moʻuí. Ka, ʻoku anga-fēfē nai ke tau fai ha fili ʻa ia ʻe fakatau ki he fiefiá?

Ke tau kamataʻaki, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku falalaʻanga moʻoni. Ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi tuʻunga pehē? ʻOku ʻikai fakakaukau pehē ʻa e tokolahi. Fakatatau ki he savea naʻe fai ʻi ʻAmelika, ko e peseti ʻe 75 ʻo e fānau ako ofi ke ʻosi mei he kolisí, ʻoku nau tui ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha tuʻunga ia ʻoku tonu pe hala pea ko e foʻi fakakaukau ko ia ʻo e lelei mo e koví ʻoku kehekehe pē ia ʻo fakatatau ki he “mahuʻingaʻia fakafoʻituituí mo e kehekehe fakafonuá.”

ʻOku ʻuhinga lelei nai ke tau fakakaukau ko e ngaahi tuʻunga fakaʻulungāanga ʻoku tonu pe halá, ko ha meʻa ke te fakakaukauʻi fakafoʻituitui pe ʻoku fai ki hono manakoaʻi ʻo e fakakaukau ko iá? ʻIkai, ʻoku ʻikai ko e foungá ia. Kapau naʻe tauʻatāina pē ʻa e kakaí ke fai ʻa e meʻa naʻa nau fakaʻamu ki aí, ko e olá pē ko e moveuveu. Ko hai ʻe fie nofo ʻi ha feituʻu ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha lao, ngaahi fakamaauʻanga pe ko e kau polisi? Tuku kehe ange ia, ʻoku ʻikai maʻu pē ko ha tataki falalaʻanga ʻa ʻetau fakakaukau fakafoʻituituí. Te tau fili nai ke fai ha meʻa ʻoku tau tui ʻoku totonú, ka naʻa tau toki ʻilo ki mui naʻe hala. Ko hono moʻoní ʻoku fakamoʻoni e hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ki he moʻoni ko ia ʻo e foʻi akonaki Fakatohitapu ko ení: “ʻOku ʻikai ʻi he tangata ʻoku haʻele ke fakaʻuli ʻene ʻalu.” (Selemaia 10:23) Ko fē leva te tau hanga ki ai ki ha fakahinohino ʻi hono fai ʻa e ngaahi fili felāveʻi mo e ngaahi ʻīsiu mahuʻinga ʻo e moʻuí?

Naʻe fakapotopoto ʻa e kiʻi pule kei talavou ko ia naʻa tau lave ki ai ʻi he kupu ki muʻá ʻo ʻalu kia Sīsū. ʻI heʻetau sio ko ia ki he anga ʻo ʻene tali ki he fehuʻi ʻa e talavoú ni, naʻá ne lave ki he Lao ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ko Sihova pē ko e ʻOtuá ʻa e Matavai māʻolunga taha ʻo e ʻiló mo e potó pea ʻokú Ne ʻafioʻi foki ʻa e meʻa ʻoku lelei taha ki Heʻene ngaahi meʻa fakatupú. Fakatatau ki ai, naʻe pehē ai ʻe Sīsū: “Ko ʻeku tokāteline ʻoku ʻikai aʻaku, ka ʻoku aʻana naʻa ne fekau mai au.” (Sione 7:16) Ko hono moʻoní, ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e matavai alafalalaʻanga ki he ngaahi tataki te ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili fakapotopoto ʻi he moʻuí. Tau vakai angé ki he niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa ia kapau te tau ngāueʻaki ʻe tokoni ia ki hono fakalahi ʻetau fiefiá.

Ko e Lao Koula

ʻI he malanga ʻiloa ʻa Sīsū ʻi he moʻungá, naʻá ne akoʻi ai ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻe malava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili fakapotopoto ʻi he feangai mo e niʻihi kehé. Ko e meʻa eni naʻá ne leaʻakí: “Ko ia ʻilonga ha meʻa ʻoku mou loto ke fai ʻe he kakai kiate kimoutolu, fai pehe foki kiate kinautolu.” (Mātiu 7:12) Ko e tefitoʻi moʻoni fakaeʻulungāanga ko ení ʻoku faʻa ui ia ko e Lao Koula.

Kuo ngāueʻaki ʻe he niʻihi ha fakalea meimei tatau mo ia ka ʻi he tuʻunga fakaʻikaiʻi ʻo pehē: “ʻOua naʻá ke fai ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻoku ʻikai te ke loto ke fai atu kiate koé.” Ke tau tala ʻa e faikehekehe ʻo e Lao Koulá pea mo hono tuʻunga fakaʻikaí, tau vakai angé ki he pealapeli ʻa Sīsū fekauʻaki mo e Samēlia anga-fakakaungāʻapí. Ko ha tokotaha Siu naʻe tā ʻo meimei mate pea liʻaki ʻi he veʻe halá. Naʻe mamata ki ai ha taulaʻeiki mo ha Līvai ka naʻá na fakalaka atu ʻiate ia. Koeʻuhi naʻe ʻikai ko kinaua naʻá na ʻai ke faingataʻaʻia ʻa e tangatá ni, ʻoku lava ai ke pehē naʻá na fai ʻo fakatatau ki he tuʻunga fakaʻikaiʻi ko ia ʻo e Lao Koulá. ʻI hono kehé, naʻe fononga mai ha tangata Samēlia ʻo ne tuʻu ʻo fai ha tokoni ki he tangatá. Naʻá ne faitoʻo mo haʻihaʻi ʻa e ngaahi laveá peá ne ʻave ia ki he fale talifonongá. Naʻá ne fai ki he tangatá ni ʻa e meʻa naʻá ne loto ke fai ange kiate iá. Naʻá ne ngāueʻaki ʻa e Lao Koulá—pea naʻá ne fai ʻa e fili totonú.—Luke 10:​30-37.

ʻOku lahi e ngaahi founga ʻe lava ke tau ngāueʻaki ai ʻa e lao fakaeʻulungāangá ni ʻo ʻi ai hano ngaahi ola fakafiefia. Tau pehē pē ʻoku hiki mai ha fāmili foʻou ki ho kaungāʻapí. Fēfē ke ke tamuʻomuʻa ʻo fakafeʻiloaki mo talitali lelei kinautolu hono kotoa. ʻE malava ke ke tokoni ki hono fakataukeiʻi kinautolu ki he feituʻú pea pehē ki hono tali ʻenau ngaahi fehuʻí mo tokangaʻi ʻenau ngaahi fiemaʻú. ʻI hoʻo tamuʻomuʻa ʻi hono fakahāhā ʻo e fakakaukau anga-fakakaungāʻapí, te ke pouaki ai ʻa e vahaʻangatae lelei mo ho kaungāʻapi foʻoú. Te ke ongoʻi fiemālie foki ʻi hoʻo ʻiloʻi ko e meʻa naʻá ke faí ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá. ʻIkai ko ha fili fakapotopoto ia?

Fili ʻOku Makatuʻunga ʻi he ʻOfa ki he Niʻihi Kehé

Tānaki atu ki he Lao Koulá, naʻe ʻomai ai ʻe Sīsū mo ha toe fakahinohino te ne tokoniʻi koe ke ke fai e ngaahi fili fakapotopotó. ʻI hono fehuʻia pe ko e hā ʻa e fekau naʻe lahi taha ʻi he Lao ʻa Mōsesé, naʻe tali ai ʻe Sīsū: “Te ke ʻofa ki he ʻEiki ko ho ʻOtua, ʻo fai ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, mo e kotoa ʻo ho laumalie, mo e kotoa ʻo ho ʻatamai. Ko eni ia ʻa e tuʻutuʻuni ʻoku mamafa taha mo tuʻukimuʻa. Pea ʻoku faʻahinga mo ia ʻa hono ua, Te ke ʻofa ki ho kaungaʻapi ʻo hange ko hoʻo ʻofa kiate koe. Ko e ongo tuʻutuʻuni ko eni ʻe ua ʻoku tautau ki ai ʻa e Lao kotoa mo e Tohi Palofita.”—Mātiu 22:​36-40.

ʻI he pō ko ia ki muʻa peá ne pekiá, naʻe tuku ai ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ha “tuʻutuʻuni foʻou,” ke nau feʻofaʻaki. (Sione 13:34) Ko e hā e ʻuhinga naʻá ne fakamatalaʻi ai ʻa e tuʻutuʻuni ko iá ʻoku foʻoú? Kae hili iá, ʻikai naʻá ne ʻosi fakamatalaʻi ko e ʻofa ki honau kaungāʻapí ʻa e taha ʻi he ongo fekau ʻe ua ʻoku fakamamafa ki ai e Laó fakalūkufua? ʻI he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé, naʻe fekauʻi ai ʻa e kau ʻIsilelí: “Te ke ʻofa ki ho kaungaʻapi, ʻo hange ko hoʻo ʻofa kiate koe.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Livitiko 19:18) Ka neongo ia, naʻe fekauʻi ʻe Sīsū ʻene kau ākongá ke nau fakahāhā ke lahi ange ai. ʻI he pō tatau pē, naʻe tala ange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻoku teu ke foaki ʻene moʻuí maʻa kinautolu. Naʻá ne tala ange leva: “Ko eni ia ʻa e tuʻutuʻuni aʻaku, Ke mou feʻofaʻaki, ʻo hangē ko e ʻofa ne u fai kiate kimoutolu. Talaʻehai ʻoku ai ha ʻofa ʻa ha taha ʻe lahi ʻi he ʻofa ko é, ke ne liʻaki ʻene moʻui koeʻuhi ko hono ngaahi kaumeʻa.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Sione 15:​12, 13) ʻIo, ko e tuʻutuʻuni eni ia naʻe foʻou he naʻe fiemaʻu ke ʻai e mahuʻingaʻia ia ʻa e niʻihi kehé ke muʻomuʻa.

ʻOku lahi e ngaahi founga ʻe malava ke tau fakahaaʻi ai ʻa e ʻofa taʻesiokitá, ʻo fakalaka atu ia ʻi heʻetau tokanga pē ki he meʻa ʻoku tau mahuʻingaʻia aí. Ko e fakatātā, tau pehē pē ʻokú ke nofo ʻi ha ʻapātimeni pea naʻá ke ongoʻi fiefia ange ke fanongo ki he ngaahi fasí ʻi hono tā leʻo-lahí, ka naʻe ʻikai lelei eni ia ki ho kaungāʻapí. Te ke loto nai ke fakasiʻisiʻi hifo hoʻo fiefiá kae lava ke maʻu ʻe he kaungāʻapí ha nonga? ʻI hono fakalea ʻe tahá, te ke ʻai nai ʻa e lelei ʻa ho kaungāʻapí ke muʻomuʻa ia ʻi hoʻo fiemaʻú?

Tau lāulea angé ki ha tuʻunga ʻe taha. Naʻe ʻaʻahi atu ha toko ua ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki ha tangata taʻumotuʻa ʻi Kānata, ʻi ha ʻaho momoko pea toe sinou foki. Lolotonga ʻa e fepōtalanoaʻakí, naʻe lave ai e motuʻá ni ki he ʻikai lava ke ne tata e sinou ʻi he konga ki muʻa hono ʻapí koeʻuhí ko e tuʻunga ʻoku ʻi ai hono mafú. ʻI ha houa ʻe taha nai mei ai, naʻe fanongo ai e motuʻá ni ki he ongo leʻo-lahi mai ʻo hono tata ʻo e sinoú. Naʻe toe foki mai e ongo Fakamoʻoní ʻo fakaʻataʻatā ʻa e hala ʻaluʻangá pehē ki he sitepu ko ia ki he matapā ʻi muʻá. “Ko ʻeku toki hokosia eni ʻi he ʻahó ni ʻa e moʻoni ʻo e ʻofa faka-Kalisitiane moʻoní,” ko ʻene tohi ia ki he vaʻa ko ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Kānatá. “Naʻe hanga ʻe he meʻá ni ʻo fakaleleiʻi pea liliu ai ʻa ʻeku faʻa vakai fakatuʻatamaki ki hotau māmani ʻi he ʻaho ní. Naʻá ne toe ʻai foki ke mālohi ange ʻa e ongoʻi fakaʻapaʻapa lahi ko ia naʻá ku ʻosi maʻu ki hoʻomou ngaahi feinga ʻi māmani lahí.” ʻIo, ko hoʻo fili ko ia ke ʻoatu ha tokoní, neongo ʻe hā ngali siʻisiʻi, ʻe kaunga lelei ia ki he niʻihi kehé. He fiefia lahi moʻoni ē ʻoku maʻu ʻi hono fai ʻo ha fili feilaulauʻi-kita pehē!

Fili ʻOku Makatuʻunga ʻi he ʻOfa ki he ʻOtuá

Ko e meʻa ʻe taha ke tau fakakaukau ki ai ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e ngaahi filí, ko e meʻa ko ia naʻe fakamatala ki ai ʻa Sīsū ko e fekau ia ʻoku lahi tahá—ke tau ʻofa ki he ʻOtuá. Naʻe fakahanga ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsuú ki he kakai Siú, ʻa ia ko ha puleʻanga naʻe ʻosi ʻi ai honau vā ʻosi fakatapui pea mo Sihova. Ka neongo ia, naʻe kei fiemaʻu pē ki he kau ʻIsileli taautaha ke nau fili pe te nau tauhi ki honau ʻOtuá ʻaki ʻa e ʻofa līʻoa mo ʻaufuatō.—Teutalonome 30:​15, 16.

Pehē pē, ʻe tapua atu ʻa e anga hoʻo ongoʻi ki he ʻOtuá mei he fili ko ia ʻokú ke faí. Ko e fakatātaá, ʻi he tupulaki hoʻo houngaʻia ki he ʻaonga ʻo e Tohi Tapú, ʻokú ke toe fehangahangai ai mo ha fili. Te ke loto-lelei nai ke ke ako tuʻumaʻu ʻa e Tohi Tapú, ʻo fakataumuʻa ke ke hoko ko e muimui ʻo Sīsū? ʻI hoʻo fili ke fai peheé, ko e fiefia pau ia te ke maʻú, he naʻe pehē ʻe Sīsū: “Monūʻiaā ka ko kinautolu ʻoku ongoʻi masiva honau laumalie.”—Mātiu 5:3.

ʻOku ʻikai ke tau ʻilo pe naʻe fakaʻiseʻisa ʻa e pule kei talavoú ni ʻi he fili ko ia naʻá ne faí. Ka neongo ia, ʻoku tau ʻilo ʻe kitautolu ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Pitá hili ʻene muimui ʻia Sīsū Kalaisi ʻi he ngaahi taʻu lahi. ʻI he taʻu 64 K.M. nai, ofi ke ʻosi ʻene moʻuí, naʻe fakalototoʻaʻi ai ʻe Pita hono kaungātuí: “Mou fai feinga ke ʻiloa kimoutolu kuo mou lelei, kuo mou taʻe ha ʻila, pea taʻe ha mele [ʻi he] vakai [ʻa e ʻOtuá].” (2 Pita 1:14; 3:14) ʻOku hā mahinó, naʻe ʻikai ke fakaʻiseʻisa ʻa Pita ʻi he fili ko ia naʻá ne fai ʻi he taʻu ʻe 30 tupu kuohili angé pea naʻá ne fakalototoʻaʻi mo e niʻihi kehé ke nau pīkitai ki he fili ko ia naʻa nau faí.

Ko e muimui ko ia ki he faleʻi ʻa Pitá ʻoku ʻuhinga ia ki hono fai ha fili ke tali e ngaahi fatongia ko ia ʻi heʻete hoko ko e taha ʻo e kau ākonga ʻa Sīsuú pea tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. (Luke 9:23; 1 Sione 5:3) ʻE hā ngali faingataʻa nai, neongo ia ʻoku tau maʻu ʻa e talaʻofa fakafiemālie ʻa Sīsū: “Haʻu kiate au, ʻa kimoutolu kotoa pe ʻoku fakaongosia mo māfasia, pea te u fakamālōlō kimoutolu. ʻAi ʻeku ioke kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au: he ʻoku ou faʻa kataki mo angafākatuʻa, pea te mou ʻilo ha mālōlō ʻi homou laumalie. He ko e ioke aʻaku ʻoku molū, pea ko e kavenga aʻaku ʻoku maʻamaʻa.”—Mātiu 11:​28-30.

Tau lāulea angé ki he meʻa ko ia naʻe hokosia ʻe Arthur. Naʻá ne kamata ako ki he tā vaioliní ʻi hono taʻu 10 ʻo fakataumuʻa ke ne maʻu moʻui mei ai. ʻI hono taʻu 14, kuó ne fokotuʻu ai ia ʻo hoko ko ha tokotaha koniseti tā vaiolini. Ka neongo ia, naʻe ʻikai pē ke ne fiefia. Naʻe faʻa fakaafeʻi ʻe he tamai ʻa Arthur ha kau faiako fakalotu ki honau ʻapí, koeʻuhi ko ʻene faʻa fifili maʻu pē fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e moʻuí; ka naʻe ʻikai pē ke fiemālie ia ʻi he ngaahi tali naʻa nau ʻoangé. Naʻa nau faʻa talanoa fakafāmili, pe ʻoku ʻi ai moʻoni koā ha ʻOtua pea pehē ki he ʻuhinga ʻokú ne fakangofua ai ʻa e koví. Naʻe kamata leva ha fetalanoaʻaki ʻa e tamai ʻa Arthur pea mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe maongo ʻa e fetalanoaʻakí ki heʻene tamaí, ʻo iku ki ha ako Tohi Tapu ʻa e fāmilí kotoa.

ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe mahinoʻi ai ʻe Arthur mei he Folofolá ʻa e ʻuhinga ʻoku fakangofua ai ʻe he ʻOtuá ʻa e faingataʻá, peá ne toe mahinoʻi foki mo e taumuʻa ko ia ʻo e moʻuí. Fakataha mo ha mēmipa ʻe tolu kehe ʻi hono fāmilí, naʻe fai ai ʻe Arthur ha fili naʻe ʻikai ke ne toe fakaʻiseʻisa. Naʻá ne fakatapui ʻene moʻuí kia Sihova. “ʻOku ou fiefia lahi ko hono tāpuakiʻi au ʻe Sihova ʻaki hono ʻilo ʻa e moʻoní peá Ne fakahaofi au mei he faʻahinga feʻauʻauhi ʻoku hoko ʻi he lotolotonga ʻo e kau mūsika ʻiloá. Ke lavameʻá, ʻe malava pē ʻe he kakaí ke nau fai ha faʻahinga meʻa ʻoku ʻikai lelei.

ʻOku kei fiefia pē ʻa Arthur ke tā ʻene vaioliní ke fakafiefiaʻi ʻaki hono ngaahi kaungāmeʻá, ka ko ʻene moʻuí ʻoku ʻikai ke fakatuʻunga ia ʻi he tā vaioliní. ʻI hono kehé, ko ʻene moʻuí ʻoku tumuʻaki ʻaki ia ʻa ʻene ngāue ki he ʻOtuá. Kuó ne ngāue foki ʻi he taha ʻo e ngaahi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Hangē ko Arthur pea mo e laui miliona kehe, ʻo ʻikai hangē ko e pule koloaʻia kei talavoú, te ke malava mo koe ke ke fai ʻa e fili te ne ʻomai ai ʻa e fiefia la

[Fakatātā ʻi he peesi 6]

ʻOku malava ke kaunga hoʻo filí ki he moʻui ʻa e niʻihi kehé

[Fakatātā ʻi he peesi 7]

Te ke ako nai ʻa e Tohi Tapú ke ke hoko ko ha muimui ʻo Sīsū?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share