LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w07 11/1 p. 22-26
  • ʻOku ʻIkai ʻAupito Tō Kelekele ʻa e Folofola ʻa Sihová

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOku ʻIkai ʻAupito Tō Kelekele ʻa e Folofola ʻa Sihová
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Fakatauʻatāina ʻe Sihova ʻa Hono Kakaí
  • Maluʻi ʻe Sihova ʻa Hono Kakaí
  • Tokangaʻi ʻe Sihova ʻa Hono Kakaí
  • Fakatauʻatāina ʻi Onopooni
  • Maluʻi ʻa Sihová ʻi Hotau ʻAhó Ni
  • Tokangaʻi ʻe Sihova ʻa Hono Kakaí ʻi he ʻAhó Ni
  • Meʻa Naʻe Manatuʻi ʻe Siosiuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • Siosiua 1:9—“Ke Ke Malohi Koe bea Ke Loto Toʻa”
    Fakamatalaʻi ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapú
  • Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Siosiuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • ʻOkú Ne Loto Ke Tau Lavameʻa
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
w07 11/1 p. 22-26

ʻOku ʻIkai ʻAupito Tō Kelekele ʻa e Folofola ʻa Sihová

“Kuo ʻikai to kelekele ha momoʻi meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi lelei fuape naʻe talaʻofa ʻe Sihova ko homou ʻOtua maʻamoutolu; kuo hoko kotoa pe kiate kimoutolu.”​—SIOSIUA 23:14.

1. Ko hai ʻa Siosiua, pea ko e hā naʻá ne fai ʻi he ofi ke ngata ʻa ʻene moʻuí?

KO HA ʻeikitau mālohi mo taʻemanavahē ia, ko ha tangata ʻo e tui mo e anga-tonu. Naʻá ne ʻaʻeva mo Mōsese pea naʻe fili tonu ia ʻe Sihova ke ne taki ki tuʻa ʻa e puleʻanga ʻIsilelí mei ha toafa fakalilifu ki ha fonua ʻoku mahutafea ʻi he huʻakau mo e hone. ʻI he ofi ke ngata ʻa ʻene moʻuí, ko e tangata naʻe fakaʻapaʻapaʻi lahi ko ení, ʻa Siosiua, naʻá ne fai ha lea māvae fakaueʻiloto ki he kau tangata matuʻotuʻa ʻo ʻIsilelí. ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko e lea ko iá naʻá ne fakaivimālohiʻi ʻa e tui ʻa e faʻahinga naʻe fanongo kiate iá. ʻE lava ke ne fai ʻa e meʻa tatau kiate koe.

2, 3. ʻI he taimi naʻe lea ai ʻa Siosiua ki he kau tangata matuʻotuʻa ʻo ʻIsilelí, ko e hā ʻa e tuʻunga ʻo ʻIsilelí, pea ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Siosiuá?

2 Sioloto atu ki he tuʻungá, hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻi he Tohi Tapú: “Kuo mole ha taimi lahi hili ʻa e fakanongaʻi ʻe he ʻEiki ʻa Isileli ʻi he fai mo honau ngaahi fili takatakai, pea kuo motuʻa ʻa Siosiua mo aʻuaʻu: naʻe toki ui ange ʻe Siosiua ʻa Isileli katoa, ʻa honau kau matuʻa, mo honau houʻeiki, mo honau kau fakamāu, mo honau kau ofisa, ʻo ne lea kiate kinautolu ʻo pehe, Ko au kuo u motuʻa mo aʻuaʻu.”—Siosiua 23:​1-3a.

3 Naʻe fakaofiofi ʻa Siosiua ki hono taʻu 110, ʻi heʻene moʻui lolotonga ʻa e taha ʻo e ngaahi vahaʻa taimi fakaofo taha ʻi he hisitōlia ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne sio tonu ʻi he ngaahi ngāue kāfakafa ʻa e ʻOtuá, pea naʻá ne sio ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofa lahi ʻa Sihová. Ko ia ai, ʻi he tuipau fakaʻaufuli ki he meʻa naʻá ne hokosia fakafoʻituituí naʻá ne pehē ai: “ʻOku ʻilo ʻe he kotoa ʻo homou loto, mo e kotoa ʻo homou laumalie, kuo ʻikai to kelekele ha momoʻi meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi lelei fuape naʻe talaʻofa ʻe Sihova ko homou ʻOtua maʻamoutolu; kuo hoko kotoa pe kiate kimoutolu, kuo ʻikai ke hala ha meʻa ʻe taha.”—Siosiua 23:14.

4. Ko e hā ʻa e ngaahi fakapapau naʻe fai ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí?

4 Ko e hā ʻa e ngaahi folofola ʻa Sihova naʻe hoko moʻoni ʻi he taimi ʻo e moʻui ʻa Siosiuá? Te tau lāulea ki he fakapapau ʻe tolu naʻe fai ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí. ʻUluakí, ʻe fakatauʻatāina kinautolu ʻe he ʻOtuá mei he nofo pōpulá. Uá, te ne maluʻi kinautolu. Tolú, te ne tokangaʻi kinautolu. Kuo fai ʻe Sihova ʻa e ngaahi fakapapau meimei tatau ki hono kakai ʻi onopōní, pea kuo tau sio ki heʻene hoko moʻoni lolotonga ʻetau moʻuí. Kae kehe, ki muʻa ke tau lāulea ki he meʻa kuo fai ʻe Sihova ʻi onopōní, tau lāulea angé ki heʻene ngāue ʻi he taimi ʻo Siosiuá.

Fakatauʻatāina ʻe Sihova ʻa Hono Kakaí

5, 6. Naʻe anga-fēfē hono fakatauʻatāinaʻi ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipité, pea ko e hā naʻe fakahāhaaʻi ʻe he meʻá ni?

5 ʻI he taimi naʻe tangi ai ʻa e kau ʻIsilelí ki he ʻOtuá koeʻuhi ko ʻenau nofo pōpula ʻi ʻIsipité, naʻe tokanga ki ai ʻa Sihova. (Ekisoto 2:​23-​25) ʻI he ʻuluʻakau naʻe velá, naʻe folofola ai ʻa Sihova kia Mōsese: “Kuo u ʻalu hifo ke fakahaofi [hoku kakaí] mei he nima ʻo e kau Isipite, pea ke ʻohake kinautolu mei he fonua ko ia ki ha fonua lelei mo lahi, ha fonua ʻoku mahutafea ʻi he huʻakau mo e honi.” (Ekisoto 3:8) He fakalotomāfana moʻoni ʻa e sio ki hono fakahoko eni ʻe Sihová! ʻI he fakafisi ʻa Felo ke tukuange ʻa e kau ʻIsilelí ke nau mavahe mei ʻIsipité, naʻe fakahaaʻi ange ʻe Mōsese kiate ia ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo liliu ʻa e ngaahi vai ʻo Nailá ke hoko ko e toto. Naʻe ʻikai tō kelekele ʻa e folofola ʻa Sihová. Ko e vai ʻi he Vaitafe Nailá naʻe liliu ia ko e toto. Naʻe mate ʻa e fanga iká, pea naʻe ʻikai lava ke fai ha inu mei he vaitafé. (Ekisoto 7:​14-​21) Naʻe kei loto-fefeka pē ʻa Felo, pea naʻe ʻomai ʻe Sihova mo e ngaahi mala kehe ʻe hiva, ʻo fakamatalaʻi ki muʻa ʻa e mala taki taha. (Ekisoto, vahe 8-​12) Hili hono taaʻi ʻi he mala hono hongofulú ʻo mate ʻa e ʻuluaki-fānau kotoa ʻa ʻIsipité, naʻe tuʻutuʻuni ʻe Felo ke mavahe ʻa e kau ʻIsilelí—pea naʻa nau mavahe leva!—Ekisoto 12:​29-​32.

6 Ko e fakatauʻatāina ko iá naʻe fakaʻatā ai ʻa e halá kia Sihova ke ne ohi ʻa ʻIsileli ko ʻene puleʻanga fili. Naʻe hakeakiʻi ai ʻa Sihova ko e Tokotaha-Fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofá, ko e tokotaha ʻa ia ʻoku ʻikai ʻaupito tō kelekele ʻa ʻene folofolá. Naʻe fakahāhā ai ʻa e tuʻunga aoniu ʻo Sihová ʻi hono fakahoa ki he ngaahi ʻotua ʻo e ngaahi puleʻangá. ʻI he lau fekauʻaki mo e fakatauʻatāina ko iá ʻoku fakamālohiʻi ai ʻetau tuí. Fakaʻuta atu pe naʻe mei fēfē hano hokosia ia! Naʻe ʻiloʻi ʻe Siosiua ʻoku ʻikai ha veiveiua ko Sihova ʻa e “Fugani Maoluga i mamani kotoabe.”—Sāme 83:​18, PM.

Maluʻi ʻe Sihova ʻa Hono Kakaí

7. Naʻe anga-fēfē hono maluʻi ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsilelí mei he kau tau ʻa Feló?

7 Fēfē ʻa e fakapapau hono uá—ʻe maluʻi ʻe Sihova ʻa hono kakaí? Ko e fakapapau ko ení naʻe fakahuʻunga ia ʻi he talaʻofa ʻe Sihova te ne fakatauʻatāinaʻi kinautolu mei ʻIsipite pea tuku ke nau hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. Manatuʻi ko Felo ʻi heʻene tōlilí naʻá ne tulimui ʻi he kau ʻIsilelí mo ʻene fuʻu kau tau mālohí, kuó ne mateuteu mo e ngaahi saliote ʻe laui ngeau. He loto fakapapauʻi moʻoni ē kuo pau naʻe ʻi he tangata hīkisia ko iá, tautefito ʻi he hā ngali kuo fihia ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi moʻungá mo e tahí! ʻI he taimi ko ení naʻe kau mai ai ʻa e ʻOtuá ke maluʻi ʻa hono kakaí ʻaki hono fokotuʻu ha konga ʻao ʻi he vahaʻa ʻo e ongo ʻapitangá. ʻI he tafaʻaki ʻa ʻIsipité naʻe fakapoʻulituʻu; ʻi he tafaʻaki ʻa ʻIsilelí naʻe maama. Lolotonga hono fakatuaiʻi ʻe he konga ʻaó ʻa e tulimui mai ʻa ʻIsipité, naʻe hiki hake ʻe Mōsese ʻa hono tokotokó pea naʻe mavaeua ʻa e ngaahi vai ʻo e Tahi Kulokulá, ʻo faʻu ai ha hala ke hola ai ʻa e kau ʻIsilelí pea hoko ko ha tauhele ki he kau ʻIsipité. Naʻe fakaʻauha fakaʻaufuli ʻe Sihova ʻa e fuʻu kau tau mālohi ʻa Feló, ʻo maluʻi ai ʻa Hono kakaí mei hono ikunaʻi pau.​—Ekisoto 14:​19-​28.

8. Ko e hā ʻa e maluʻi naʻe hoko ki he kau ʻIsilelí (a) ʻi he toafá mo e (e) taimi naʻa nau hū ai ki he Fonua ʻo e Talaʻofá?

8 Hili ʻa e kolosi ʻi he Tahi Kulokulá, naʻe fononga holo ʻa e kau ʻIsilelí ʻi ha fonua naʻe fakamatalaʻi ko ha “toafa lahi mo fakailifia, [naʻe fonu ʻi he] fanga ngata vela mo e fanga sikapio, mo e fonua ʻauinua ʻoku ʻikai ha vai.” (Teutalonome 8:15) Naʻe maluʻi ʻi ai foki ʻe Sihova ʻa hono kakaí. Pea naʻe fēfē ʻenau hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá? Naʻe fakafepakiʻi kinautolu ʻe he fuʻu kau tau Kēnani mālohí. Neongo ia, naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua: “Ke ke tuʻu koe ʻo ʻalu ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani na, ʻakoe mo e kakai ni katoa, ʻo aʻu ki he fonua ʻa ia ʻoku ou foaki ni kiate kinautolu, ʻio ki haʻa Isileli. ʻE ʻikai lava ʻe ha taha ke tuʻu kiate koe lolotonga hoʻo moʻui: hange ko ʻeku ʻia Mosese, ʻe pehe ʻeku ʻiate koe: ʻe ʻikai te u fakatukuhausiaʻi koe, ʻumaʻa haʻaku liʻaki.” (Siosiua 1:​2, 5) Ko e ngaahi folofola ko ia ʻa Sihová naʻe ʻikai tō kelekele. ʻI he fakafuofua ki he taʻu ʻe ono, naʻe ikunaʻi ai ʻe Siosiua ʻa e ngaahi tuʻi ʻe 31 peá ne puleʻi ʻa e ngaahi vahefonua lalahi ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá. (Siosiua 12:​7-​24) Ko e ikuna ko iá naʻe ʻikai mei malava ia taʻekau ai ʻa e tokanga fakaemaluʻi ʻa Sihová.

Tokangaʻi ʻe Sihova ʻa Hono Kakaí

9, 10. Naʻe anga-fēfē hono tokangaʻi ʻe Sihova ʻa hono kakaí ʻi he toafá?

9 Fakakaukau he taimí ni ki he fakapapau hono tolú—ʻe tokangaʻi ʻe Sihova ʻa hono kakaí. Taimi nounou mei honau fakatauʻatāinaʻi mei ʻIsipité, naʻe talaʻofa ai ʻa Sihova ki he kau ʻIsilelí: “Teu fakauha ae ma mei he lagi maa moutolu: bea e alu atu ae kakai o tanaki fakatuhotuha ki he aho kotoabe.” Hangē pē ko ia naʻá ne folofolaʻakí, naʻe tokonaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e “ma mei he lagi.” “I he mamata ki ai ae fānau a Isileli, naa nau febeheaki, Koeha ia?” Ko e mana ia, ko e mā ʻa ia ne talaʻofa ʻe Sihova kia kinautolú.​—Ekisoto 16:​4, 13-15, PM.

10 ʻI he taʻu ʻe 40 ʻi he toafá, naʻe tokangaʻi ai ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsilelí ʻo ne tokonaki kia kinautolu ʻa e meʻakai mo e vai. Naʻe aʻu ʻo ne tokangaʻi ke ʻoua ʻe mokulu honau kofú pea ʻikai fepulopulasi honau vaʻé. (Teutalonome 8:​3, 4) Naʻe sio tonu ʻa Siosiua ʻi he meʻa kotoa ko iá. Naʻe fakatauʻatāina, maluʻi mo tokangaʻi ʻe Sihova ʻa hono kakaí, ʻo hangē pē ko ʻene talaʻofa kia kinautolú.

Fakatauʻatāina ʻi Onopooni

11. Ko e hā ne hoko ʻi Brooklyn, Niu ʻIoke, ʻi he 1914 pea naʻe aʻu leva ai ki he taimi ʻo e hā?

11 Fēfē hotau taimí? ʻI he pongipongi Falaite ʻo ʻOkatopa 2, 1914, ko Charles Taze Russell, ʻa ia naʻe takimuʻa ʻi he taimi ko iá ʻi he Kau Ako Tohi Tapú, naʻá ne hū mai ki he loki kai ʻi he Pēteli ʻi Brooklyn, Niu ʻIoké. “Mālō ʻetau maʻu ʻa e pongipongí ni,” ko ʻene lea fiefiá ia. Pea ki muʻa ke ne tangutú, naʻá ne fanongonongo fiefia: “Kuo ngata ʻa e ngaahi kuonga ʻo e Senitailé; kuo ngata ʻa e pule honau ngaahi tuʻí.” Kuo toe hoko mai ʻa e taimi kia Sihova, ko e Hau ʻo e ʻunivēsí, ke ne ngāue maʻa hono kakaí. Pea naʻá ne ngāue leva!

12. Ko e hā ʻa e fakatauʻatāina naʻe hoko ʻi he 1919, pea ko e hā hono olá?

12 ʻI he taʻu pē ʻe nima ki mui ai, naʻe fakatauʻatāinaʻi ai ʻe Sihova ʻa hono kakaí mei “Babilone koe lahi,” ʻa e ʻemipaea mālohi ʻo e lotu loí ʻi he māmaní. (Fakahā 18:​2, PM) Ko e tokosiʻi pē ʻo kitautolu ʻoku taʻumotuʻa feʻunga ke sio tonu ʻi he fakatauʻatāina fakalotomāfana ko iá. Neongo ia, ʻoku tau sio tonu ki he ngaahi olá. Naʻe toe fokotuʻu ʻe Sihova ʻa e lotu maʻá pea fakafāʻūtahaʻi ʻa e faʻahinga naʻe fakaʻamu ke lotu kiate iá. Naʻe tomuʻa tala eni fakafou ʻi he palōfita ko ʻAiseá: “ʻE hoko ʻo pehe ʻi he kuonga ʻamui, ʻe fokotuʻu ʻa e moʻunga ʻo e fale ʻo Sihova ko e ʻulu ʻo e ngaahi moʻunga, pea ʻe mahiki hake ʻi he ngaahi foʻi maʻolunga; pea ʻe tafe ki ai ʻa e ngaahi kakai kotoa pe.”—Aisea 2:2.

13. Ko e hā ʻa e tupulaki ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa Sihová kuó ke mamata aí?

13 Naʻe hoko moʻoni ʻa e ngaahi lea ʻa ʻAiseá. ʻI he 1919 naʻe kamata ai ʻe he toenga ʻo e kau paní ha feingangāue faifakamoʻoni loto-toʻa ʻi māmani lahi ʻa ia naʻe hiki hake ai ʻo māʻolunga ʻa e lotu ki he ʻOtua moʻoní. ʻI he 1930 tupú, naʻe hoko ai ʻo hā mahino hono fakatahatahaʻi mai ʻo e “fanga sipi kehe.” (Sione 10:16) Naʻe ʻuluaki haʻu ʻa e laui afe, hoko atu ai ki he laui kilu, pea ʻi he taimi ní ko e laui miliona ʻoku nau tuʻu maʻá e lotu maʻá! ʻI ha vīsone naʻe ʻoange ki he ʻapositolo ko Sioné, ʻoku fakamatalaʻi ai kinautolu ko e “fuʻu kakai lahi, ʻa ia ʻe ʻikai lava ʻe ha taha hono lau, ko ha kakai mei he puleʻanga kotoa pē, mo e ngaahi matakali, mo e ngaahi faʻahinga, mo e ngaahi lea.” (Fakahā 7:9) Ko e hā kuó ke mamata ai lolotonga hoʻo moʻuí? Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻe toko fiha ne nau ʻi he māmaní ʻi hoʻo ʻuluaki ako ʻa e moʻoní? ʻI he ʻahó ni, ko e faʻahinga ʻoku nau tauhi kia Sihová ʻoku laka hake honau tokolahí ʻi he toko 6,700,000. ʻI hono fakatauʻatāinaʻi hono kakaí mei Pāpilone ko e Lahí, naʻe fakaʻatā ai ʻe Sihova ʻa e hala ki he tupulaki fakalotomāfana ʻoku tau lolotonga sio ai ʻi ha tuʻunga fakaemāmani lahi.

14. Ko e hā ʻa e fakatauʻatāina ʻoku kei toe ke hokó?

14 Ko e toe ngāue ʻe taha ʻo e fakatauʻatāiná ʻoku kei toe ke hoko mai—ko e taha ʻa ia ʻe kau ki ai ʻa e tokotaha kotoa ʻi he funga ʻo māmaní. ʻI ha fakahāhā fakaofo ʻo e mālohí, ʻe tafiʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku fakafepaki kiate iá, pea te ne fakatauʻatāinaʻi ʻa hono kakaí ki ha māmani foʻou ʻa ia ʻe nofo ai ʻa e māʻoniʻoní. Ko ha meʻa fakafiefia ia ke sio ki ha ngataʻanga ʻo e fulikivanú pea mo e mafoa e ata ʻo e kuonga lāngilangiʻia taha ʻi he hisitōlia kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá!​—Fakahā 21:​1-4.

Maluʻi ʻa Sihová ʻi Hotau ʻAhó Ni

15. Ko e hā kuo ʻi ai ai ha fiemaʻu ʻo e maluʻi ʻa Sihová ʻi onopōní?

15 Hangē ko ia kuo tau sio ki aí, ko e kau ʻIsileli ʻo e taimi ʻo Siosiuá naʻa nau fiemaʻu ʻa e maluʻi ʻa Sihová. ʻOku toe kehe mei ai ʻa e kakai ʻa Sihova ʻi onopōní? ʻIkai ʻaupito! Naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ki hono kau muimuí: “Te nau tukuange kimoutolu ki he fakamamahi, pea te nau tamateʻi kimoutolu: pea te mou fehiʻanekina ʻe he ngāhi kakai kehekehe, ko e meʻa ʻi he hingoa oʻoku.” (Mātiu 24:9) ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, kuo kātekina ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ngaahi fonua lahi ʻa e fakafepaki lahi mo e fakatanga fakamamahi. Neongo ia, kuo fakamoʻoniʻi ʻa e kau ʻa Sihova mo hono kakaí. (Loma 8:31) Ko ʻene Folofolá ʻoku fakapapauʻi mai ai kia kitautolu ʻoku ʻikai ha meʻa—‘ʻikai ha mahafu ʻoku faʻu ke fai ʻaki ha kovi kiate kitautolu’—te ne taʻofi ʻetau ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá mo e faiakó.—Aisea 54:17.

16. Ko e hā e fakamoʻoni kuó ke sio ai ʻoku maluʻi ʻe Sihova ʻa hono kakaí?

16 Neongo hono fehiʻanekinaʻi ʻe he māmaní, kuo lakalakaimonū ʻa e kakai ʻa Sihová. ʻOku tupu ʻāfaʻafa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he fonua ʻe 236—ko e fakamoʻoni fakatuipau moʻoni ia ʻoku ʻia kitautolu ʻa Sihova ke ne maluʻi kitautolu mei he faʻahinga ʻoku nau fakaʻamu ke fakaʻauha pe fakasīlongoʻi kitautolú. ʻE lava ke ke manatuʻi ʻa e hingoa ʻo e kau taki mālohi fakapolitikale pe fakalotu ʻa ia naʻa nau fakafeʻātungiaʻi kakaha ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he lolotonga hoʻo moʻuí? Ko e hā kuo hoko kia kinautolú? ʻOku nau ʻi fē he taimí ni? Ko e tokolahi tahá kuo ʻikai ke nau toe ʻi ai, ʻo hangē pē ko Felo ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Mōsese mo Siosiuá. Pea fēfē ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi onopooni naʻa nau mate faitōnungá? ʻOku maluʻi kinautolu ʻi he manatu ʻa Sihová. ʻOku ʻikai mo ha toe feituʻu malu ange ke nau ʻi ai. ʻOku hā mahino, ʻi he meʻa fekauʻaki mo e maluʻí, kuo hoko moʻoni ai ʻa e ngaahi folofola ʻa Sihová.

Tokangaʻi ʻe Sihova ʻa Hono Kakaí ʻi he ʻAhó Ni

17. Naʻe ʻomai ʻe Sihova ʻa e fakapapau ko e hā fekauʻaki mo e meʻakai fakalaumālié?

17 Naʻe tokangaʻi ʻe Sihova ʻa hono kakaí ʻi he toafá, pea ʻokú ne tokangaʻi kinautolu he ʻahó ni. ʻOku fafangaʻi fakalaumālie kitautolu ʻe he “tamaioeiki agatonu mo boto.” (Mātiu 24:​45, PM) ʻOku tau maʻu ʻa e ʻilo ki he ngaahi moʻoni fakalaumālie ʻa ia naʻe tauhi fakapulipuli ʻi he laui senituli. Naʻe tala ʻe he ʻāngeló kia Taniela: “Tapuni ʻa e ngaahi lea, ʻo silaʻi ʻa e tohi, ʻo aʻu ki he taimi fakamui: ʻe lele holo ha tokolahi, pea ʻe fakautuutu ʻa e ʻilo.”—Taniela 12:4.

18. Ko e hā ʻoku lava ai ke pehē ko e ʻilo moʻoní ʻoku fakautuutu he ʻaho ní?

18 ʻOku tau lolotonga moʻui ʻi he taimi ʻo e ngataʻangá, pea ko e ʻilo moʻoní ʻoku fakautuutu ʻaupito. ʻI māmani lahi, kuo taki ai ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e kau ʻofa ki he moʻoní ki ha ʻilo totonu ʻo e ʻOtua moʻoní mo ʻene ngaahi taumuʻá. ʻOku lahi fau ʻa e Tohi Tapú ʻi he māmaní he ʻahó ni, pea pehē ki he ngaahi tohi ʻokú ne tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau mahinoʻi ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻoku ʻi he Tohi Tapú. Ko e fakatātaá, fakakaukau angé ki he meʻa ʻoku ʻi loto ʻi he tohi ako Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú? a ʻOku ʻi hono ngaahi vahé eni: “Ko e Hā ʻa e Moʻoni Fekauʻaki mo e ʻOtuá?,” “ʻOku ʻi Fē ʻa e Kau Maté?,” “Ko e Hā ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?” mo e “Ko e Hā ʻOku Fakaʻatā Ai ʻe he ʻOtuá ʻa e Faingataʻá?” Kuo fifili ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he ngaahi fehuʻi ko iá ʻi he laui afeʻi taʻu. ʻOku ʻosi ala maʻu he taimí ni ʻa e ngaahi talí. Naʻa mo e hili ʻa e laui senituli ʻo e taʻeʻilo mo e akonaki tafoki mei he moʻoní ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, ʻoku ikuna ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻi hono tokangaʻi ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku nau fakaʻamu ke tauhi kia Sihová.

19. Ko e hā ʻa e ngaahi talaʻofa kuó ke mamata ai kuo fakahokó, pea ko e hā ʻa e fakamulituku kuó ke aʻu ki aí?

19 Ko e moʻoni ʻi he meʻa kuo mamata ki ai hotau matá tonu, ʻoku lava ke tau pehē: “Kuo ʻikai to kelekele ha momoʻi meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi lelei fuape naʻe talaʻofa ʻe Sihova ko homou ʻOtua maʻamoutolu; kuo hoko kotoa pe kiate kimoutolu, kuo ʻikai ke hala ha meʻa ʻe taha.” (Siosiua 23:14) ʻOku fakatauʻatāina, maluʻi mo tokangaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevānití. ʻE lava ke ke fakahaaʻi ha palōmesi pē naʻá ne folofolaʻaki kuo ʻikai ke fakahoko ʻi heʻene taimi kotofá? ʻOku ʻikai malava ia ke te tala. ʻOku tau fakapotopoto ʻi he falala ki he alafalalaʻanga ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá.

20. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau hanga atu ki he kahaʻú mo e falala-paú?

20 Fēfē ʻa e kahaʻú? Kuo tala mai ʻe Sihova ko e tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku lava ke tau ʻamanaki ke moʻui ʻi ha māmani kuo liliu ki ha palataisi fakafiefia. Ko ha niʻihi ʻi hotau lotolotongá ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e pule fakataha mo Kalaisi ʻi hēvani. Pe ko e hā pē ʻetau ʻamanakí, ʻoku tau maʻu moʻoni ʻa e ʻuhinga ke hanganaki faitōnunga ai ʻo hangē ko Siosiuá. ʻE hoko mai ʻa e ʻaho ʻa ia ʻe fakahoko ai ʻetau ʻamanakí. Te tau sio atu leva ai ki he ngaahi talaʻofa kotoa pē kuo fai ʻe Sihová, pea te tau lea mo kitautolu foki ʻo pehē: “Kuo hoko kotoa pe.”

[Fakamatala ʻi lalo]

a Pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

ʻOku Lava Ke Ke Fakamatalaʻi?

• Ko e hā ʻa e ngaahi fakapapau ʻa Sihova naʻe sio ai ʻa Siosiua ʻi hono fakahokó?

• Ko e hā ʻa e ngaahi fakapapau fakaʻotua kuó ke sio ai ʻi hono fakahokó?

• Ko e hā nai ʻoku tau fakapapauʻi fekauʻaki mo e folofola ʻa e ʻOtuá?

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

Naʻe kau mai ʻa Sihova ke fakatauʻatāinaʻi ʻa hono kakaí

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

Naʻe anga-fēfē hono maluʻi ʻe Sihova ʻa hono kakaí ʻi he Tahi Kulokulá?

[Fakatātā ʻi he peesi 24]

Naʻe anga-fēfē hono tokangaʻi ʻe Sihova ʻa hono kakaí ʻi he toafá?

[Fakatātā ʻi he peesi 25]

ʻOku tokanga ʻa Sihova ki hono kakaí ʻi he ʻahó ni

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share