ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá
ʻOkú Ne Loto Ke Tau Lavameʻa
KO E mātuʻa tokangá ʻoku nau vēkeveke ke sio ʻoku lavameʻa ʻenau fānaú, ke nau moʻui ʻaonga mo fiemālie. Ko Sihova, ʻa ʻetau Tamai hēvaní, ʻoku pehē pē ʻa ʻene loto ke lavameʻa ʻa ʻene fānau ʻi he māmaní. ʻI hono fakahāhaaʻi ʻo ʻene tokanga ʻofá, ʻokú ne tala mai kia kitautolu ʻa e founga ke hoko ai ʻo lavameʻá. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he lea naʻá ne leaʻaki kia Siosiua, hangē ko ia ʻoku lēkooti ʻi he Siosiua 1:6-9.
Fakaʻuta atu ki he tuʻunga, ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he toʻomataʻú. Hili ʻa e mate ʻa Mōsesé, ko Siosiua ʻa e taki foʻou ʻo ʻIsilelí, ʻa ia naʻe laui miliona honau tokolahí. ʻOku teuteu atu ʻa e kau ʻIsilelí ke hū ki he fonua naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá ki heʻenau ngaahi kuí. Naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ha faleʻi kia Siosiua. Kapau te ne muimui ki ai, ʻe tokoniʻi ia ke ne lavameʻa. Ka ko e akonaki ko ʻení ʻoku ʻikai fai ia ke ʻaonga pē kia Siosiua. ʻI hono ngāueʻaki iá, ʻe lava foki ke tau toe lavameʻa mo kitautolu.—Loma 15:4.
Naʻe tala ange ʻe Sihova kia Siosiua ke loto-toʻa mo mālohi—ʻo ʻikai tuʻo taha kae tuʻo tolu. (Veesi 6, 7, 9) Ko hono moʻoní, ʻe fiemaʻu ʻe Siosiua ʻa e loto-toʻa mo e mālohi ke ne tataki lavameʻa ʻaki ʻa e puleʻangá ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. Ka neongo ia, ʻe lava fēfē ke ne maʻu ʻa e ongo ʻulungaanga tuʻu-ki-muʻa ko ení?
Naʻe lava ke maʻu ʻe Siosiua ʻa e loto-toʻá mo e mālohí mei he tohi fakamānavaʻí. “Tokanga ke fai ki hono kotoa ʻo e lao, ʻa ia naʻe tuʻutuʻuni atu ʻe Mosese ko ʻeku sevaniti,” ko e folofola ia ʻa Sihová. (Veesi 7) ʻI he taimi ko iá, ʻoku ngalingali naʻe maʻu ʻe Siosiua ha tohi pē ʻe niʻihi ʻo e Tohi Tapú ʻi ha faʻunga tohi-nima.a Kae kehe, ko hono maʻu pē ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe ʻikai ko ha fakapapauʻiʻanga ia ʻo e lavameʻá. Koeʻuhi ke maʻu ʻaonga mei aí, naʻe fiemaʻu kia Siosiua ke ne fai ʻa e meʻa ʻe ua.
ʻUluakí, ʻoku pau ke fakafonu maʻu pē ʻe Siosiua hono lotó ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe Sihova: “Te ke fakalaulauloto ki ai [pe lau leʻo-siʻi ia] ʻi he ʻaho mo e po.” (Veesi 8) ʻOku pehē ʻi he maʻuʻanga fakamatala ʻe taha: “Naʻe fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Siosiua ke manatuʻi ʻEne Laó ʻaki ʻene ‘lau leʻo-siʻi ʻaupito’ ia, pe ‘fakakaukauloto’ ki ai.” Ko e lau mo fakalaulauloto ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho taki taha ʻe tokoni ia kia Siosiua ke ne fakaleleiʻi ʻaki ʻa e palopalema ʻoku tuʻunuku mei muʻá.
Uá, ʻoku fiemaʻu kia Siosiua ke ne ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻokú ne ako mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku tala ange ʻe Sihova kiate ia: “Ke ke tokanga ke fai ʻo hange ko e meʻa kotoa kuo tohi ai; he te ke toki monuʻia ʻi he meʻa ʻoku ke fou ai.” (Veesi 8) Ko e lavameʻa ʻa Siosiuá ʻoku fekauʻaki ia mo ʻene fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. He ko e hā ka pehē aí? ʻOku lavameʻa maʻu pē ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá.—Aisea 55:10, 11.
Naʻe tokanga ʻa Siosiua ki he faleʻi ʻa Sihová. Ko hono olá, naʻá ne moʻui kakato mo fiemālie ko ha tokotaha lotu faitōnunga ʻa Sihova.—Siosiua 23:14; 24:15.
ʻOkú ke loto ke moʻui ʻi ha moʻui fiemālie, hangē ko Siosiuá? ʻOku loto ʻa Sihova ke ke lavameʻa. Ka ʻoku ʻikai ke feʻunga pē ʻa hono maʻu pē ʻa ʻene Folofolá, ko e Tohi Tapú. Naʻe fokotuʻu mai ʻe ha Kalisitiane faitōnunga fuoloa ʻe taha: “Lau ʻa e Tohi Tapú pea ngāueʻaki ia.” Kapau ʻokú ke fakafonu maʻu pē ho lotó ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá pea ngāueʻaki ʻi hoʻo moʻuí ʻa e meʻa ʻokú ke akó, te ke hangē leva ai ko Siosiuá ʻo “toki monuʻia ʻi he meʻa ʻoku ke fou ai.”
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e tohi fakamānavaʻi naʻe ala maʻu ʻe Siosiuá ʻoku ngalingali naʻe kau ai ʻa e tohi ʻe nima ʻa Mōsesé (Senesi, Ekisoto, Livitiko, Nomipa mo e Teutalonome), ko e tohi Siopé, mo e saame ʻe taha pe ua.