LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w08 4/15 p. 25-28
  • Nofo Mavahe ka ʻOku ʻIkai Ngalo

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Nofo Mavahe ka ʻOku ʻIkai Ngalo
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Faingataʻa ʻOku Fehangahangai mo Ia ʻi he ʻApi Tauhi Vaivaí
  • Tokoni mei he Fakatahaʻangá
  • Tauhi Maʻu ʻa e Fetuʻutakí
  • ʻOku Mahuʻinga Hoʻo ʻI Aí
  • ʻAonga ʻi he Tafaʻaki ʻe Ua
  • ʻOku Tokoni ʻa e Fāmili Kalisitiané ki he Kau Taʻumotuʻá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
  • Ko e Tokanga ki he Kau Taʻumotuʻá​—Ko ha Fatongia Faka-Kalisitiane
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Tokanga e ʻOtuá ki he Taʻumotuʻá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
  • Puha Fehuʻi
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau—2008
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
w08 4/15 p. 25-28

Nofo Mavahe ka ʻOku ʻIkai Ngalo

KO E ʻapositolo ko Paulá naʻá ne ekinaki ki he kaungā Kalisitiané: “Ta ngaue ʻaonga ki he kakai kotoa pe: kae lahi pe kiate kinautolu ʻoku ʻi he famili ʻo e lotu.” (Kal. 6:10) ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau kei muimui pē ki he tataki fakamānavaʻi ko iá pea kumi ki he ngaahi founga ke failelei ai ki hotau kaungātuí. ʻOku ʻi he haʻohaʻonga ʻo e faʻahinga ʻoku nau fiemaʻu pea ʻoku tuha mo e tokanga ʻofa mei he fakatahaʻanga Kalisitiané ʻa siʻotau fanga tokoua mo e tuofāfine taʻumotuʻa ʻoku nau nofo ʻi he ngaahi ʻapi tauhi vaivaí.

Ko e moʻoni, ʻi he ngaahi fonua ʻe niʻihi, ʻoku angaʻaki ai hono tokangaʻi ʻe he ngaahi fāmilí ʻa e ngaahi mātuʻa taʻumotuʻá ʻi ʻapi. Kae kehe, ʻi he ngaahi fonua kehé, ko e kau taʻumotuʻa tokolahi ʻoku nau faʻa nofo ʻi ha ʻapi tauhi vaivai ʻa ia ʻoku tokangaʻi ai kinautolu. Fēfē ʻa e kau Kalisitiane taʻumotuʻa ʻoku nau nofo ʻi he ngaahi ʻapi tauhi vaivaí? Ko e hā ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku nau fehangahangai mo iá? ʻOku lava fēfē ke nau fekuki mo e tuʻungá kapau ʻoku ʻikai ha tokoni mei he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí? ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kinautolu ʻe he fakatahaʻanga Kalisitiané? Pea ʻi he ngaahi founga fē ʻoku tau maʻu ʻaonga ai ʻi heʻetau ʻaʻahi maʻu pē kiate kinautolú?

Faingataʻa ʻOku Fehangahangai mo Ia ʻi he ʻApi Tauhi Vaivaí

ʻI he taimi ʻoku hiki ai ha kau Kalisitiane taʻumotuʻa ki ha ʻapi tauhi vaivai, te nau ʻi ha feituʻu ai ʻo ha fakatahaʻanga ʻa ia ʻoku ʻikai te nau maheni mo ia. Ko hono olá, ʻoku ʻikai nai fakakaukau ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻi he feituʻú ke toutou ʻaʻahi kiate kinautolu. ʻIkai ngata aí, ʻi he ʻapi tauhi vaivaí, ʻoku ngalingali ʻe nofo takai ai ʻiate kinautolu ʻa e kakai mo ʻenau ngaahi tui kehekehe. Te nau ʻai nai hotau kaungā Fakamoʻoni taʻumotuʻá ki ha tuʻunga faingataʻa.

Hangē ko ení, ʻi he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, ʻoku fokotuʻutuʻu ai ʻi he ngaahi ʻapi tauhi vaivaí ke fai ha ngaahi ouau fakalotu. Naʻe pehē ʻe ha neesi ai ʻe taha: “Ko e Kau Fakamoʻoni taʻumotuʻa ʻe niʻihi ʻoku ʻikai lava ke mahino ʻenau leá kuo ʻave kinautolu ʻi he ngaahi salioté ki he ngaahi ouau fakalotú ʻo ʻikai ʻeke fekauʻaki mo ʻenau fiemaʻú.” ʻIkai ko ia pē, ko e kau ngāue ʻi he ngaahi ʻapi tauhi vaivaí ʻoku nau faʻa ngāueʻaki ʻa e ngaahi faiʻaho, Kilisimasi, pe Toetuʻú ke fetongiʻaki ʻa e founga-tuʻumaʻu ʻa e faʻahinga ʻoku nofo aí. Kuo ʻoange foki ki he Kau Fakamoʻoni ʻe niʻihi ʻi he ngaahi ʻapi tauhi vaivaí ʻa e meʻakai heʻikai fakaʻatā ʻe honau konisēnisí ke nau kai. (Ng. 15:29) Kapau ʻoku tau ʻaʻahi maʻu pē ki hotau fanga tokoua mo e tuofāfine taʻumotuʻá, te tau malava ai ke tokoniʻi kinautolu ke nau fekuki mo e ngaahi tuʻunga faingataʻa peheé.

Tokoni mei he Fakatahaʻangá

Ko e muʻaki kau Kalisitiané naʻa nau tokanga ki honau fatongia ki he kau taʻumotuʻá ʻi he taimi naʻe ʻikai ai ha fāmili ʻo e faʻahingá ni ke tokoniʻi kinautolú. (1 Tim. 5:9) ʻI he founga meimei tatau, ko e kau ʻovasia he ʻaho ní ʻoku nau tokanga ke fakapapauʻi ko e kau taʻumotuʻa ʻoku nofo ʻi he ngaahi ʻapi tauhi vaivai ʻi honau feituʻú ʻoku ʻikai līʻekina kinautolu.a Ko Robert, ko ha tokotaha mātuʻa, ʻokú ne fakahaaʻi: “ʻE lelei kapau ʻoku ʻaʻahi tonu ʻa e kau ʻovasia Kalisitiané ki he kau taʻumotuʻá ke sio ki he tuʻunga ʻo ʻenau nofó pea ke lotu fakataha mo kinautolu. ʻOku lava ke fai ʻe he fakatahaʻangá ʻa e meʻa lahi ke tokangaʻiʻaki ʻenau ngaahi fiemaʻú.” Kapau ʻoku tau vaheʻi ʻa e taimi ke ʻaʻahi ai ki he kau taʻumotuʻá, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau mahinoʻi ʻa e mahuʻinga ʻi he vakai mai ʻa Sihová ke tokangaʻi ʻa e faʻahinga ʻoku faingataʻaʻiá.—Sem. 1:27.

ʻI hono fiemaʻú, ʻoku loto-lelei ʻa e kau mātuʻá ke fokotuʻutuʻu ha tokoni ki honau fanga tokouá mo e tuofāfine ʻi he ngaahi ʻapi tauhi vaivaí. ʻOku fakahaaʻi ʻe Robert ʻa e fiemaʻu nai ʻe taha, “ʻOku totonu ke tau fakalototoʻaʻi ʻa e fanga tokoua mo e tuofāfine taʻumotuʻá ke nau maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané kapau ʻoku malava ke nau fai pehē.” Kae kehe, ʻe lava ke fai ʻe he kau mātuʻá ha ngaahi fokotuʻutuʻu kehe ki he faʻahinga ʻoku ʻikai te nau kei lava ke fononga ki he Fale Fakatahaʻangá. Ko Jacqueline, ʻa ia ʻokú ne taʻu 80 tupu pea ʻokú ne puke ʻi he langa huí, ʻokú ne fanongo telefoni ki he ngaahi fakatahá. ʻOkú ne pehē: “ʻOku lelei lahi kiate au ʻa e fanongo ki he ngaahi fakatahá ʻi he lolotonga hono faí. Heʻikai ha toe meʻa te ne taʻofi au mei he fanongo ki aí!”

Kapau ʻoku ʻikai malava ha Kalisitiane taʻumotuʻa ke fanongo ki he ngaahi fakatahá ʻi he telefoní, ʻe lava ke fokotuʻutuʻu ʻa e kau mātuʻá ke hiki ʻa e ngaahi fakatahá. Ko e tokotaha ʻokú ne ʻave ʻa e ngaahi malanga kuo hikí ki he tokoua pe tuofefine ʻi he ʻapi tauhi vaivaí ʻe lava ke ne ngāueʻaki ʻa e faingamālie ko iá ke fai ai ha talanoa fakalototoʻa mo e tokotaha ko iá. “Ko hono vahevahe ʻa e ngaahi ongoongo fekauʻaki mo e ngaahi mēmipa ʻi he fakatahaʻanga ʻi he feituʻú mo e fanga tokoua mo e tuofāfine taʻumotuʻá ʻokú ne ʻai ke nau ongoʻi ʻoku nau kei hoko pē ko e konga ʻo hotau fāmili fakalaumālié,” ko e lau ia ʻa ha ʻovasia ʻe taha.

Tauhi Maʻu ʻa e Fetuʻutakí

ʻOku mahinongofua ʻa e ongoʻi ʻe he kau taʻumotuʻa tokolahi ko ha meʻa fakalotomafasia mo fakatupu puputuʻu ʻa e hiki ki ha ʻapi tauhi vaivaí. Ko e ikuʻangá, ʻoku hehema ai ʻa e niʻihi ke fakamavaheʻi kinautolu. Kae kehe, kapau te tau ʻaʻahi ki hotau fanga tokoua mo e tuofāfine taʻumotuʻá ʻi he hili pē ʻenau hikí pea fakahāhā ʻetau tokoni hokohoko kiate kinautolú, te tau tokoniʻi lahi ai kinautolu ke nau toe maʻu ʻa e nongá pea mo ha fiefia.—Pal. 17:22.

Kapau ʻoku puke ha fanga tokoua pe tuofāfine taʻumotuʻa ʻi he mole ʻa e fakakaukaú pe mole ʻa e fanongó pe maʻu ha ngaahi palopalema kehe ʻoku taʻofi ai ʻa e fetuʻutakí, ʻoku fakaʻosiʻaki nai ai ʻe he niʻihi ʻoku taʻeʻaonga ʻa e ʻaʻahi kiate kinautolú. Kae kehe, ko ʻetau ngaahi feinga ke hokohoko atu ʻa e ʻaʻahi kiate kinautolú, ʻo tatau ai pē ʻi he faingataʻa ʻa e fetuʻutaki mo kinautolú, ʻoku fakahāhā ai ʻoku tau hokohoko atu ʻa e ‘tāimuʻa ʻi he fakaʻapaʻapa’ ki hotau kaungātuí. (Loma 12:10) Kapau ʻoku kamata ke mole ʻa e manatu taimi nounou ʻa ha tokoua taʻumotuʻa, ʻoku lava ke tau fakalototoʻaʻi ia ke ne talanoa ki he ngaahi hokosia ki muʻá—mei he kei siʻí—pe ke ne talanoa mai ʻa e founga naʻá ne hoko ai ʻo maheni mo e moʻoni Fakatohitapú. Ko e hā ʻe lava ke tau faí kapau ʻokú ne fāinga ke maʻu ʻa e ngaahi foʻi lea totonú? Fanongo anga-kātaki, pea kapau ʻoku feʻungamālie, lave ki he foʻi lea ʻe ua pe tolu ʻa ē ʻoku hā ngali ʻokú ne feinga ke manatuʻí, pe toe fakalea nounou ʻene ngaahi fakakaukaú pea fakalototoʻaʻi ke ne hoko atu. Kapau ʻokú ne puputuʻu pe faingataʻa ʻene leá pea ʻoku faingataʻa ke mahinoʻi, ʻe lava ke tau feinga ke mahinoʻi ʻa e meʻa ʻokú ne ʻuhinga ki aí ʻaki ʻa e fanongo tokanga ki he tō ʻo hono leʻó.

Kapau ʻoku ʻikai kei malava ʻa e fetuʻutaki ʻi he leá, ʻoku lava ke ngāueʻaki ha ngaahi founga kehe. Ko Laurence, ko ha tāimuʻa, ʻa ia ʻokú ne ʻaʻahi maʻu pē kia Madeleine, ko ha tuofefine Kalisitiane taʻu 80 ʻoku ʻikai kei lava ke ne lea. ʻOku fakamatala ʻa Laurence ki he founga ʻo ʻene fetuʻutakí: “ʻOku ou puke ʻa e nima ʻo Madeleine ʻi heʻema lotu fakatahá. Ko ia ai, ʻokú ne kiʻi kuku hoku nimá pea takemokemo hono matá ke fakahaaʻi ʻene houngaʻia ʻi he ngaahi mōmeniti mahuʻinga ko ení.” Ko hono puke ʻa e nima ʻo hotau ngaahi kaumeʻa taʻumotuʻá pe fai ha fāʻofua ongoʻi loloto mo kinautolú ʻe lava moʻoni ke mātuʻaki fakafiemālie kia kinautolu.

ʻOku Mahuʻinga Hoʻo ʻI Aí

Ko hoʻo ʻaʻahi maʻu pē ki he taʻumotuʻá ʻe tākiekina ai ʻa e tuʻunga ʻo e tokanga ʻoku nau maʻú. Ko Danièle, ʻa ia kuó ne ʻaʻahi ki he kaungā Fakamoʻoni ʻi he ngaahi ʻapi tauhi vaivaí ʻi he taʻu nai ʻe 20, ʻokú ne pehē, ‘“I hono fakatokangaʻi ʻe he kau ngāue ʻo ha ʻapi tauhi vaivai ʻoku fai maʻu pē ʻa e ʻaʻahi ki ha tokotahá, ʻoku tokangaʻi lelei ange ai ia.” Ko Robert naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “Ko e kau ngāue tauhi vaivaí ʻoku ngalingali te nau fanongo ange ki ha tokotaha ʻoku ʻaʻahi maʻu pē ki ha nofoʻanga. ʻOku ʻikai nai te nau fakahāhā ʻa e tokaʻi tatau ki ha tokotaha ʻoku tātātaha ʻene ʻaʻahí.” Koeʻuhi ʻoku faʻa feinga ʻa e kau nēsí ke fekuki mo e ngaahi vilitaki ʻa e ngaahi fāmilí, ʻoku nau houngaʻia ʻi he ngaahi lea fakamālō mei he kau ʻaʻahí. ʻIkai ngata aí, kapau ʻoku tau fakatupulekina ha vahaʻangatae lelei mo e kau ngāue tauhí, te nau hehema ange ai ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga mo e tui ʻa ha mahaki ko ha Fakamoʻoni taʻumotuʻa ʻoku nau tokangaʻi.

ʻE toe lava ke tau fakatupulekina ha vahaʻangatae lelei mo e kau ngāué ʻi he fai ha tokoni ʻi he fanga kiʻi ngāue faingofuá. ʻI he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, ko ha nounou maʻu pē ʻa e kau ngāue ʻoku tāú ʻoku holo ai ʻa e tuʻunga ʻo hono tokangaʻi ʻo e kau taʻumotuʻá. Ko Rébecca, ko ha neesi, ʻokú ne pehē: “Ko e ngaahi houa kaí ʻoku lahi ai ʻa e ngāué. Ko ia ko e ngaahi taimi lelei nai eni ke ʻaʻahi ai ki ha kaumeʻa ʻo tokoni ki hono fafangaʻi iá.” ʻOku ʻikai totonu ke tau toumoua ke kole ki he kau ngāué ke nau ʻomai ha ngaahi fokotuʻu ki he founga ʻe lava ai ke tau tokoní.

ʻI heʻetau ʻaʻahi maʻu pē ki he ʻapi tauhi vaivai tatau, te tau malava ai ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe hotau tokoua pe tuofefine taʻumotuʻá, pea ʻi hono fakangofua ʻe he kau ngāué, ʻe lava ke tau tamuʻomuʻa ke feau ʻa e ngaahi fiemaʻu ko iá. Hangē ko ení, te tau malava nai ke teuteuʻi ha loki ʻo e tokotahá ʻaki ʻa e ngaahi tā ʻo e faʻahinga ʻoku ʻofa aí pe ko e ngaahi tā fakatātā ʻa e fānaú. ʻI he fakakaukau ki he lelei ʻa e tokotahá, ʻe lava ke tau ʻave ha kofu mohe pe ko ha fanga kiʻi meʻa fakanamulelei. Kapau ʻoku ʻi ai ha ngoue matalaʻiʻakau ʻi he nofoʻangá, ʻe lava ke tau ʻave hotau kaumeʻá ki tuʻa ke ne maʻu ha ʻea foʻou? Ko Laurence, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “ʻOku fakatuʻotuʻa maʻu pē ʻa Madeleine ki heʻeku ngaahi ʻaʻahi fakauiké. ʻI heʻeku ʻalu ki ai mo e fānaú, ʻokú ne malimali leva pea ʻokú ne mata fiefia!” Ko e tamuʻomuʻa ʻi hono fai ʻa e meʻa meimei tatau ʻe lava ke ʻi ai hono ola lelei ki he faʻahinga ʻoku nofo ʻi ha ʻapi tauhi vaivaí.—Pal. 3:27.

ʻAonga ʻi he Tafaʻaki ʻe Ua

Ko e ʻaʻahi maʻu pē ki ha tokotaha taʻumotuʻá ʻe ʻahiʻahiʻi nai ai ‘ʻa e moʻoni ʻo ʻetau ʻofá’ (2 Kol.2Ko 8:8) ʻI he founga fē? ʻE fakamamahi nai ʻetau sio ki ha kaumeʻa ʻoku hokohoko ʻene hoholo ʻo vaivaí. ʻOku fakahaaʻi ʻe Laurence: “ʻI he ʻuluaki taimí, naʻe uesia lahi au ʻe he tuʻunga vaivai ʻo Madeleine ʻou tangi ai ʻi he hili ʻa e ʻaʻahi taki taha. Ka naʻá ku ʻiloʻi ko e lotu tōtōiví ʻoku lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke ikuʻi ʻetau ngaahi ilifiá pea tau hoko ai ʻo toe fakalototoʻa ange ki he faʻahinga ʻoku fai ki ai ʻa e ʻaʻahí.” ʻI he ngaahi taʻu, kuo ʻaʻahi ai ʻa Robert ki ha tokoua Kalisitiane ko Larry ʻa ia ʻokú ne puke ʻi he mahaki uouá. ʻOku pehē ʻe Robert: “ʻOku uesia lahi ʻa Larry ʻe hono puké he ʻoku ʻikai te u kei lava ke mahinoʻi ha foʻi lea ʻokú ne leaʻaki. Ka ʻi he taimi ʻokú ma lotu fakataha aí, ʻoku ou kei ongoʻi pē ʻa ʻene tuí.”

ʻI heʻetau ʻaʻahi ki he kaungātui taʻumotuʻá, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau tokoniʻi kinautolú ka ʻoku tau toe maʻu ʻaonga foki. Ko ʻenau fakapapau ke nofo ofi kia Sihova lolotonga ʻa e nofo ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻo e ngaahi tui kehekehé ʻokú ne akoʻi mai kiate kitautolu ke maʻu ʻa e tuí pea fakahāhā ʻa e loto-toʻa. Ko ʻenau vēkeveke ke maʻu ʻa e meʻakai fakalaumālié neongo ʻa e kovi ʻenau fanongó mo e sió ʻoku fakamamafaʻi mai ai “oku ikai moʻui ʻa e tangata ʻi he ma pe, ka ʻi he ngāhi folofola kotoa pe ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtua.” (Mt. 4:4) ʻI heʻenau fiefia ʻi he fanga kiʻi meʻa iiki, hangē ko e malimali ʻa ha kiʻi leka pe ko e kai fakatahá, ʻoku fakamanatu mai ai ʻe he faʻahinga taʻumotuʻá ke tau fiemālie pē ʻi he meʻa ʻoku tau maʻú. Ko ʻenau ʻofa ki he tuʻunga fakalaumālié ʻoku lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau fokotuʻu ʻa ʻetau ngaahi meʻa ke fakamuʻomuʻá.

Ko e moʻoni, ko e fakatahaʻangá kotoa ʻoku nau maʻu ʻaonga mei he poupou ʻoku tau fai ki he faʻahinga taʻumotuʻá. ʻI he founga fē? Koeʻuhi ko e faʻahinga ʻoku nau vaivai ange fakaesinó ʻoku nau fakafalala lahi ange ki he ʻofa fakatokouá, ʻoku nau ʻoange ai ki he fakatahaʻangá ʻa e ngaahi faingamālie ke tupulekina ʻi hono fakahāhā ʻo e manavaʻofá. Ko ia ai, ko kitautolu kotoa ʻoku totonu ke tau vakai ki hono tokangaʻi ʻo e kau taʻumotuʻá, naʻa mo e ʻi he ngaahi vahaʻa taimi lōloá, ko ha konga ia ʻo ʻetau fetauhiʻakí. (1 Pita 4:10, 11) Kapau ʻoku takimuʻa ʻa e kau mātuʻá ʻi he ngāue ko ení, te nau tokoniʻi ai ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻanga kehé ke nau sio ko e tafaʻaki ko eni ʻo ʻetau ngāue faka-Kalisitiané ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke liʻaki. (Isi. 34:15, 16) ʻI heʻetau loto-lelei mo e tokoni ʻofá, ʻoku tau fakapapauʻi ai ki hotau kaungā Kalisitiane taʻumotuʻá ʻoku ʻikai ngalo kinautolu!

[Fakamatala ʻi lalo]

a ʻI hono ʻiloʻi pē ʻe he sekelitali ʻo ha fakatahaʻanga kuo hiki ha tokoua pe tuofefine ʻi he fakatahaʻangá ki ha ʻapi tauhi vaivai ʻi ha toe feituʻu ʻe taha, ko e tokoni ia mo e anga-ʻofa ke fakahaaʻi leva ki he kau mātuʻa ʻo e fakatahaʻanga ʻi he feituʻu ko iá.

[Fakamatala ʻi he peesi 28]

“ʻI hono fakatokangaʻi ʻe he kau ngāue ʻo ha ʻapi tauhi vaivai ʻoku fai maʻu pē ʻa e ʻaʻahi ki ha tokotahá, ʻoku tokangaʻi lelei ange ai ia”

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Ko ʻetau ngaahi lotu loto-moʻoní ʻe tokoniʻi nai ai ha kaungā Fakamoʻoni taʻumotuʻa ke ne toe maʻu ʻa e nongá

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Ko ʻetau fakahāhā ʻi he anga-malū ʻa e ʻofá ʻe fakaivimālohiʻi ai ʻa hotau kaungātui taʻumotuʻá

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share