Fili ke Tauhi kia Sihova Lolotonga Hoʻo Kei Siʻí
“Ke ke nofo ʻi he ngaahi meʻa naʻa ke ako ai, ʻa ia naʻe fakamahino atu [“fakatuipauʻi atu ke ke tui ki aí,” NW].”—2 TIM. 3:14.
1. ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Sihova ki he ngāue ʻa ʻene fānau ko e Kau Fakamoʻoní?
KO E ngāue toputapu ʻa e fānaú ʻoku mahuʻinga ʻaupito ia kia Sihova ʻo ne fakamānavaʻi ai ha kikite ʻo fekauʻaki mo kinautolu. “ʻI he ʻaho ʻoku ke fakate tau, ʻe tali ko au ʻe he kakai na,” ko e hiva ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé. “Te nau tuʻu mai ʻi he ngaahi teunga tapuha: hange ko e fanauʻi ʻe he pongipongi ʻa e hahau, ʻe pehe ʻa e haʻu kiate koe hoʻo kau talavou.” (Sāme 110:3) ʻIo, ʻoku mahuʻinga ʻaupito kia Sihova ʻa e fānau ʻoku nau loto-lelei ke tauhi kiate iá.
2. Ko e hā ʻa e ngaahi tākiekina fakamāmani ʻoku fehangahangai mo e fānaú he ʻahó ni ʻi he fekauʻaki mo honau kahaʻú?
2 Ko kimoutolu fānau ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané, kuo mou ʻosi fai ha fakatapui kia Sihova? ʻE sio nai ʻa e tokolahi ko e fili ke tauhi ki he ʻOtua moʻoní ko ha meʻa ia ʻoku faingataʻa ke fai. ʻOku fakaʻaiʻai ʻe he kau taki pisinisí, kau faiakó pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e ngaahi mēmipa ʻi he fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá ʻa e fānaú ke nau tuli ki he ngaahi taumuʻa fakamatelié. ʻI he taimi ʻoku tuli ai ʻa e fānaú ki he ngaahi taumuʻa fakalaumālié, ʻoku faʻa fakaangaʻi ai kinautolu ʻe he māmaní. Ka ko hono moʻoní ko e tauhi ki he ʻOtua moʻoní ʻa e ʻalunga lelei taha ʻi he moʻuí ʻe lava ke ke tuli ki aí. (Sāme 27:4) ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, fakakaukau angé ki he fehuʻi ʻe tolu ko ʻení: Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke tauhi ki he ʻOtuá? ʻE lava fēfē ke ke lavameʻa ʻi he tamuʻomuʻa ʻi ha moʻui ʻo e fakatapui ki he ʻOtuá neongo ʻa e meʻa nai ʻe leaʻaki pe fai ʻe he niʻihi kehé? Ko e hā ʻa e ngaahi faingamālie fisifisimuʻa ʻo e ngāue toputapú ʻe lava ke fakaava mai kiate koé?
Tauhi kia Sihová ʻa e Meʻa Totonu ke Faí
3. ʻOku totonu ke fēfē hono ueʻi kitautolu ʻe he fakatupu ʻa Sihová?
3 Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke tauhi ki he ʻOtua moʻoni ʻa ia ʻoku moʻuí? ʻOku ʻomai ʻe he Fakahā 4:11 ʻa e ʻuhinga tefitó: “Tāu pē Koe, ʻa e ʻAfiona ko homau ʻOtua, ke lau ki ai ʻa e kololia, mo e fakaʻapaʻapa, mo e mafai: he ko koe ia naʻa ke ngaohi ʻa e meʻa kotoa pē, pea naʻa nau ʻi ai, pea naʻe ngaohi kinautolu, koeʻuhi pē ko ho finangalo ia.” Ko Sihova ʻa e Tokotaha-Fakatupu fakaofo ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku moʻuí. He fakaʻofoʻofa moʻoni ē ko e foʻi māmaní! Ko e ʻuluʻakaú, matalaʻiʻakaú, fanga monumanú, ʻōsení, ngaahi moʻungá mo e ʻū vaitoó—kuo ngaohi kotoa kinautolu ʻe Sihova. ‘ʻOku fonu ʻa mamani ʻi he koloa ʻa e ʻOtuá,’ ko e lau ia ʻa e Sāme 104:24. He houngaʻia ē ʻe lava ke tau ongoʻí ʻi hono ʻomai anga-ʻofa ʻe Sihova ʻa e sino mo e ʻatamai maʻatautolu ʻo fakaʻatā ai ke tau fiefia ʻi he foʻi māmaní mo e ngaahi meʻa lelei ʻi aí! ʻIkai ʻoku totonu ke ʻai kitautolu ʻe he houngaʻia moʻoni ʻi he fakatupu fakaofó ke tau loto ai ke tauhi kiate ia?
4, 5. Ko e hā ʻa e ngaahi ngāue fakaʻotua naʻá ne tohoakiʻi ʻa Siosiua kia Sihová?
4 Ko ha toe ʻuhinga ʻe taha ke tauhi ai kia Sihová ʻoku maʻu ia ʻi he ngaahi lea ʻa e taki ʻo ʻIsileli ko Siosiuá. Ofi ki he ngataʻanga ʻo ʻene moʻuí, naʻe tala ʻe Siosiua ki he kakai ʻa e ʻOtuá: “ʻOku ʻilo ʻe he kotoa ʻo homou loto, mo e kotoa ʻo homou laumalie, kuo ʻikai to kelekele ha momoʻi meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi lelei fuape naʻe talaʻofa ʻe Sihova ko homou ʻOtua maʻamoutolu; kuo hoko kotoa pe kiate kimoutolu.” Ko e hā naʻe lava ke lea pehē ai ʻa Siosiuá?—Sios. 23:14.
5 ʻI he tuʻunga ko ha kiʻi tama naʻe tupu hake ʻi ʻIsipité, kuo pau pē naʻe ʻilo ʻe Siosiua ʻa e talaʻofa ʻa Sihova ke ʻoange ha fonua maʻá e kau ʻIsilelí. (Sen. 12:7; 50:24, 25; Eki. 3:8) Naʻe sio tonu leva ʻa Siosiua ʻi he kamata fakahoko ʻe Sihova ʻa e talaʻofa ko iá ʻaki hono ʻohifo ki ʻIsipite ʻa e Mala ʻe Hongofulú mo hono fakamālohiʻi ʻa Felo loto-fefeka ke tukuange ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí. Naʻe kau ʻa Siosiua ʻi he faʻahinga naʻe fakahaofi ʻi he Tahi Kulokulá, peá ne sio leva ʻi hono folofua ʻe he tahí ʻa Felo mo ʻene kau taú. Lolotonga ha fononga lōloa ʻi he “toafa lahi mo fakailifia” ʻo Sainaí, naʻe sio ai ʻa Siosiua ki he anga hono tokonaki ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fiemaʻu ʻe he kau ʻIsilelí. Naʻe ʻikai ha taha ʻe mate ko e fieinua pe fiekaia. (Teu. 8:3-5, 14-16; Sios. 24:5-7) ʻI he aʻu ki he taimi ke ikunaʻi ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi puleʻanga mālohi ʻo Kēnaní pea maʻu ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe sio ai ʻa Siosiua ki he anga hono tokoniʻi ʻa e ngāue ko iá ʻe he ʻOtuá ʻa ia naʻá ne lotu ki ai mo e kau ʻIsileli kehé.—Sios. 10:14, 42.
6. Ko e hā te ne tokoniʻi koe ke ke fakatupulekina ʻa e holi ke tauhi ki he ʻOtuá?
6 Naʻe ʻiloʻi ʻe Siosiua naʻe fai ʻa Sihova ki Heʻene ngaahi talaʻofá. Ko ia ai, naʻe talaki ʻe Siosiua: “Ko au mo hoku fale te mau tauhi ʻa Sihova.” (Sios. 24:15) Fēfē koe? ʻI hoʻo fakakaukau ki he ngaahi talaʻofa kuo ʻosi fakahoko ʻe he ʻOtua moʻoní mo e ngaahi talaʻofa te ne toki fakahokó, ʻokú ke holi ke ke tauhi kiate ia ʻo hangē ko Siosiuá?
7. Ko e hā ko ha sitepu mātuʻaki mahuʻinga ke laka ai ʻa e papitaiso ʻi he vaí?
7 Ko e fakalaulauloto ki he ngaahi ngāue fakaefakatupu ʻa Sihová pea mo e fakakaukauloto ki heʻene ngaahi talaʻofa alafalalaʻanga fakaʻaufuli mo fakaofó, ʻoku totonu ke ne ueʻi koe ke ke fai ha fakatapui kia Sihova ʻo ʻikai ngata pē ai, kae toe fakahāhā foki ia ʻaki ʻa e papitaiso ʻi he vaí. Ko e papitaisó ko ha sitepu mātuʻaki mahuʻinga ia ke fou ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau loto ke tauhi ki he ʻOtuá. ʻOku ʻai ʻeni ʻo hā mahino ʻe hotau Faʻifaʻitakiʻangá, ʻa Sīsū. Ki muʻa pē ʻi he kamata ʻene ngāue ko e Mīsaiá, naʻá ne ʻalu ai kia Sione Papitaiso ke papitaiso. Ko e hā naʻe fou ai ʻa Sīsū ʻi he sitepu ko iá? “Kuo u ʻalu hifo mei he langi, ʻo ʻikai ke u fai ʻa e loto ʻoʻoku,” ko ʻene lea ia ki mui ai, “ka ko e finangalo ʻo ia naʻa ne fekau mai au.” (Sione 6:38) Ke fakahāhā ʻa ʻene foaki atu ia ke fakahoko ʻa e finangalo ʻo ʻene Tamaí, naʻe papitaiso ʻa Sīsū.—Mt. 3:13-17.
8. Ko e hā naʻe fili ai ʻa Tīmote ke lotu ki he ʻOtuá, pea ko e hā ʻe fiemaʻu nai ke ke faí?
8 Fakakaukau atu foki ki he tuʻunga ʻo Tīmoté, ko ha talavou Kalisitiane naʻe faifai atu pē ʻo ʻoange ʻe Sihova ʻa e ngāue lahi mo e ngaahi monū lahi kiate ia. Ko e hā naʻe fili ai ʻa Tīmote ke lotu ki he ʻOtua moʻoní? ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú kiate kitautolu ‘naʻá ne ako ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia naʻe fakamahino [pe fakatuipauʻi] kiate ia,’ ke tui ki aí. (2 Tim. 3:14) Kapau kuó ke ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea kuo fakatuipauʻi koe ke tui ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi akonaki ʻi aí, ʻokú ke ʻi ha tuʻunga meimei tatau ai mo Tīmote. ʻOku fiemaʻu ke ke fai he taimí ni ha fili. Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke tala ai ki hoʻo ongo mātuʻá ʻa e meʻa ʻokú ke fakaʻamu ke faí? ʻE lava ke na tokoniʻi koe fakataha mo e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá, ke ke mahinoʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu Fakatohitapu ki he papitaisó.—Lau ʻa e Ngāue 8:12.
9. ʻE fēfē nai ʻa e ongoʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi hoʻo laka ʻi he sitepu ʻo e papitaisó?
9 Kapau te ke papitaiso, ko ha kamataʻanga lelei ʻaupito ia ʻo e tauhi ki he ʻOtua moʻoní. Ko e laka ʻi he sitepú ni, ʻokú ke hū ai ki ha lova lōloa ʻa ia ko e pale ki aí ko e moʻui taʻengata mo e fiefia ʻoku maʻu he taimí ni mei hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. (Hep. 12:2, 3) Te ke toe ʻomi ai ʻa e fiefia ki he ngaahi mēmipa ʻi ho fāmilí ʻa ia kuo nau ʻosi kau ʻi he lová pea pehē ki ho ngaahi kaungāmeʻa ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. Ko e meʻa mahuʻinga tahá, te ke ʻai ai ke fiefia ʻa e loto ʻo Sihová. (Lau ʻa e Palovepi 23:15.) Ko e moʻoni, ʻe ʻikai mahinoʻi nai ʻe he niʻihi kehé ʻa e ʻuhinga kuó ke fili ai ke lotu kia Sihová, pea te nau fehuʻia nai ʻa hoʻo filí. ʻE aʻu nai ʻo nau fakafepakiʻi koe. Ka ʻe lava ke ke fehangahangai lavameʻa mo e ngaahi pole ko ʻení.
Taimi ʻOku Fehuʻia pe Fakafepakiʻi Ai Koe ʻe he Niʻihi Kehé
10, 11. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe ʻeke atu nai ʻe he kakaí ʻo fekauʻaki mo hoʻo fili ke tauhi ki he ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻe lava ke ke ako mei he founga naʻe tali ai ʻe Sīsū ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e lotu moʻoní?
10 Ko hoʻo fili ke tauhi kia Sihová te ne ʻai nai ʻa ho kaungāakó, kaungāʻapí mo e kāingá ke nau puputuʻu. Te nau ʻeke atu nai ʻa e ʻuhinga kuó ke fili ai ke muimui ʻi he ʻalunga ko ʻení pea fakafehuʻi koe fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ke tui ki aí. ʻOku totonu ke fēfē hoʻo tali ki aí? Ko e moʻoni, ʻoku fiemaʻu ke ke ʻanalaiso ʻa hoʻo fakakaukaú mo e ongoʻí kae malava ai ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga ki hoʻo filí. Pea ʻi he tali ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo hoʻo ngaahi tuí, ko e hā ha toe faʻifaʻitakiʻanga lelei ange ʻe lava ke ke faʻifaʻitaki ki ai ka ko Sīsū?
11 ʻI he taimi naʻe fakaʻeke ai ʻe he kau taki lotu Siú ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo e toetuʻú, naʻá ne fakahanga ʻenau tokangá ki ha konga Tohi Tapu naʻe ʻikai te nau fakakaukau ki ai. (Eki. 3:6; Mt. 22:23, 31-33) ʻI he taimi naʻe ʻeke ange ai ʻe ha sikalaipe pe ko e hā ʻa e fekau lahi tahá, naʻe toʻo hangatonu ʻe Sīsū ʻa e ngaahi veesi Tohi Tapu feʻungamālie ʻo fakahaaʻi kiate ia. Naʻe houngaʻia ʻa e tangata ko ʻení ʻi he tali naʻe ʻoange ʻe Sīsuú. (Liv. 19:18; Teu. 6:5; Mk. 12:28-34) Ko e ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e Tohi Tapú mo e founga ʻo ʻene leá naʻe hoko ai ha “mavahevahe ʻi he kakai koeʻuhi ko ia,” pea naʻe ʻikai lava ke fakahoko ʻe hono kau fakafepakí ha maumau kiate ia. (Sione 7:32-46) ʻI hoʻo tali ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo hoʻo tuí, ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú pea tali ʻi he “loto anga-vaivai mo e ʻapasia loloto.” (1 Pita 3:15, NW) Kapau ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi ʻa e tali ki ha fehuʻi, tala totonu ia pea fakahaaʻi te ke fai ha fekumi ki ai. ʻAmui ange, sio ki he kaveingá ʻo ngāueʻaki ʻa e Watch Tower Publications Index pe CD komipiuta Watchtower Library kapau ʻoku ala maʻu ia ʻi hoʻo leá. Fakataha mo e teuteu leleí, te ke “ʻilo ʻa e anga ʻo e tali ʻoku totonu ke fai.”—Kol. 4:6.
12. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ke ke fakaʻatā ai ʻa e fakatangá ke ne fakalotosiʻi koé?
12 Te ke fetaulaki nai mo e meʻa lahi ange ʻi he ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo hoʻo filí mo e ngaahi tuí. He ko ē, ko e fili ʻo e ʻOtuá, ʻa Sētane ko e tēvoló, ʻokú ne puleʻi ʻa e māmaní. (Lau ʻa e 1 Sione 5:19.) ʻE fakavalevale ke ʻamanekina ʻa e fakaongoongolelei pe leleiʻia mei he tokotaha kotoa, pea te ke fehangahangai nai mo e fakafepaki. ʻE hanga nai ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻo ‘lauʻikovi koe,’ pea te nau hokohoko fai pehē nai. (1 Pita 4:4) Kae manatuʻi, ʻoku ʻikai ko koe pē. Naʻe tofanga foki mo Sīsū Kalaisi ʻi he fakatangá. Naʻe toe pehē foki mo e ʻapositolo ko Pitá, pea naʻá ne tohi: “Siʻi ʻofaʻanga, ʻoua te mou ofo ʻi he vela [faingataʻa] kuo hoko kiate kimoutolu moʻomou ʻahiʻahiʻi, ʻo hange ko ha meʻa foʻou ia kuo hoko noa atu: kaekehe ke mou fiefia, ʻo fakatatau ki hoʻomou kau ʻi he ngaahi mamahi ʻa Kalaisi.”—1 Pita 4:12, 13.
13. Ko e hā ʻe lava ke fiefia ai ʻa e kau Kalisitiané ʻi he taimi ʻoku fakatangaʻi ai kinautolú?
13 Ko hono kātekina ʻa e fakatangá pe fakafepakí ʻi he tuʻunga ko ha Kalisitiané ko ha ʻuhinga ia ke fiefia ai. He ko e hā? Koeʻuhi ko hono maʻu ʻa e leleiʻia ʻa e māmaní ʻe fakahaaʻi ai ʻokú ke moʻui koe ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga ʻa Sētané—kae ʻikai ko e ʻOtuá. Naʻe fakatokanga ʻa Sīsū: “ʻOiauē ʻa kimoutolu, ʻo ka lauʻi lelei ʻe he kakai fulipē! he ko e meʻa pe ia naʻe fai [heʻenau] matuʻa ki he kau palōfita loi.” (Luke 6:26) ʻOku fakahaaʻi ʻe he fakatangá ʻoku ʻita ʻa Sētane mo hono māmaní ʻiate koe koeʻuhi ko hoʻo tauhi kia Sihová. (Lau ʻa e Mātiu 5:11, 12.) Pea ko e ‘manukia ʻi he huafa ʻo Kalaisí,’ ko ha meʻa ia ke fiefia ai.—1 Pita 4:14.
14. Ko e hā ʻa e lelei ʻe lava ke iku ki aí ʻi he taimi ʻoku nofoʻaki faitōnunga ai ha taha kia Sihova neongo ʻa e fakatangá?
14 ʻI hoʻo nofoʻaki faitōnunga kia Sihova neongo ʻa e fakafepakí, ʻoku iku ai ki he ola lelei ʻikai siʻi hifo ʻi he faá. ʻOkú ke ʻoatu ai ha fakamoʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá mo hono ʻAló. Ko hoʻo kātaki faitōnungá ʻoku fakalototoʻaʻi ai ʻa ho fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané. Ko e faʻahinga ʻe niʻihi ʻoku nau mamata peé ʻa ia ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa Sihová ʻe ueʻi nai kinautolu ke nau kumi kiate ia. (Lau ʻa e Filipai 1:12-14.) Pea ʻi hoʻo aʻusia ʻa e anga hono tokonaki atu ʻe Sihova ʻa e mālohi ke kātekina ʻaki ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, ʻoku tupulekina ai ʻa hoʻo ʻofa kiate iá.
Kuo Fakaava ha “Matapa Lahi” Kiate Koe
15. Ko e hā ʻa e “matapa lahi” naʻe fakaava ki he ʻapositolo ko Paulá?
15 ʻI he fekauʻaki mo ʻene ngāue fakafaifekau ʻi ʻEfesoó, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Kuo fakaava kiate au ha matapa lahi [ʻoku taki atu ki he ngāué].” (1 Kol.1Ko 16:8, 9) Ko e matapā ia naʻe taki atu ki he ngāue lahi ko hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí pea mo e ngaohi ākongá ʻi he kolo ko iá. ʻI he hū ʻi he matapā ko iá, naʻe tokoniʻi ai ʻe Paula ʻa e tokolahi ke nau ako fekauʻaki mo Sihova pea lotu kiate Ia.
16. Naʻe anga-fēfē ʻa e hū ʻa e toenga ʻo e kau paní ʻi ha “matapā kuo ava” ʻi he 1919?
16 ʻI he 1919 naʻe ʻoatu ai ʻe Sīsū Kalaisi kuo fakalāngilangiʻí ha “matapā kuo ava” maʻá e toenga ʻo e kau paní. (Fkh. 3:8) Naʻa nau hū atu ʻi he matapā ko iá pea kamata malangaʻi ʻa e ongoongo leleí pea akoʻi ʻa e moʻoni ʻo e Tohi Tapú fakataha mo e faivelenga naʻe lahi ange ia ʻi ha toe taimi ki muʻa. Ko e hā ʻa e ola ʻo ʻenau ngāue fakafaifekaú? Kuo aʻu ai ʻa e ongoongo leleí he taimí ni ki he ngataʻanga ʻo e māmaní, pea ʻoku maʻu ʻe he kakai nai ʻe toko fitu miliona ʻa e ʻamanaki ʻo hono maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá.
17. ʻE lava fēfē ke ke hū ʻi he “matapa lahi mo ʻaonga” ʻoku taki atu ki he ngāué?
17 Ko e “matapa lahi” ʻoku taki atu ki he ngāué, ʻoku kei ʻatā pē ia ki he kotoa ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová. Ko e faʻahinga ʻoku nau hū aí ʻoku nau maʻu ʻa e fiefia mo e fiemālie ʻi heʻenau kau lahi ange ʻi he malangaʻi ʻo e ongoongo leleí. Ko kimoutolu kau sevāniti kei siʻi ʻa Sihová, ʻoku lahi fēfē ʻa hoʻomou fakamahuʻingaʻi ʻa e monū taʻefakatataua ko hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau “tui ki he ogoogolelei”? (Mk. 1:14, 15, PM) Kuó ke fakakaukau nai ke hoko ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu pe tāimuʻa tokoni? Ko e langa Fale Fakatahaʻangá, ngāue Pētelí mo e ngāue fakamisinalé ko e ngaahi faingamālie kehe ia ʻe fakaava mai nai ki he tokolahi ʻo kimoutolu. Koeʻuhi ko e fakaʻaʻau ke ʻosi atu ʻa e taimi ʻo e māmani fulikivanu ʻo Sētané, ko e hū ko ia ki he ngaahi tafaʻaki ko ʻeni ʻo e ngāue ʻo e Puleʻangá ʻoku hoko ia ʻo fiemaʻu fakavavevave ange ʻi he ʻaho kotoa pē. Te ke hū ʻi he “matapa lahi” lolotonga ʻoku kei ʻi ai ʻa e taimí?
“ʻAhiʻahiʻi ʻo ʻIloʻi ʻOku Lelei ʻa Sihova”
18, 19. (a) Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Tēvita ke ne maʻu ha holi mālohi ke tauhi kia Sihová? (e) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi naʻe ʻikai ʻaupito fakaʻiseʻisa ʻa Tēvita ʻi heʻene tauhi ki he ʻOtuá?
18 Naʻe fakaafeʻi ʻe he tokotaha-tohi-saame fakamānavaʻí ʻa e niʻihi kehé ke nau “ʻahiʻahiʻi ʻo ʻiloʻi ʻoku lelei ʻa Sihova.” (Sāme 34:8, NW) ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa Tuʻi Tēvita ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ko ha tamasiʻi tauhi-sipí, naʻe fakahaofi ia ʻe Sihova mei hono ʻohofi ʻe he fanga manu fekaí. Naʻe tokoniʻi ia ʻe he ʻOtuá ʻi heʻene tau mo Kolaiaté pea fakahaofi ia mei he ngaahi fakatamaki lahi kehe. (1 Sam. 17:32-51; Sāme 18, fakamatala ʻi ʻolungá) Koeʻuhi ko e ʻaloʻofa lahi ʻa e ʻOtuá, naʻe ueʻi ai ʻa Tēvita ke ne tohi: “ʻE Jihova ko hoku Otua, oku lahi hoo gaahi gaue fakaofo aia kuo ke fai, mo ho finagalo lelei kiate kimautolu: e ikai faa lau fakaholo [pe fakahoa] ia kiate koe.”—Sāme 40:5, PM.
19 Naʻe hoko ʻa Tēvita ʻo ʻofa loloto ʻia Sihova peá ne loto ke fakahīkihikiʻi Ia ʻaki hono lotó mo e ʻatamaí kotoa. (Lau ʻa e Sāme 40:8-10.) ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, naʻe ʻikai ʻaupito fakaʻiseʻisa ʻa Tēvita ʻi heʻene ngāueʻaki ʻene moʻuí ʻi he lotu ki he ʻOtua moʻoní. Ko e moʻui ʻi he anga-līʻoa fakaʻotuá ʻa ʻene koloa lahi tahá—ko ha matavai ʻo e fiefiá ʻoku taʻehanotatau. ʻI he taʻumotuʻá, naʻe pehē ʻe Tēvita: “Ko koe, Atonai Sihova, ʻoku tuʻu ai ʻeku ʻamanaki: ko hoku falalaʻanga talu ʻeku kei siʻi. Pea ʻoua foki, Elohimi, te ke liaki kita, ʻi he to mai ʻa e motuʻa mo e ʻuluhina.” (Sāme 71:5, 18) Ko e falala ʻa Tēvita kia Sihová mo ʻene kaumeʻa mo Iá naʻe hoko ia ʻo mālohi ange, neongo naʻe hōloa ʻa hono mālohi fakaesinó.
20. Ko e hā ko e tauhi ai ki he ʻOtuá ʻa e founga lelei taha ke ke ngāueʻaki ai ʻa hoʻo moʻuí?
20 Ko e moʻui ʻa Siosiua, Tēvita pea mo Tīmoté ʻoku tānaki mai ai ʻa e fakamoʻoni ko e tauhi kia Sihová ʻa e founga lelei taha ke ngāueʻaki ai hoʻo moʻuí. Ko e ngaahi ʻaonga fakamatelie taimi nounou ʻo ha ngāue ʻi he māmani ko ʻení ʻe ʻikai lava ke fakatataua ia ki he ngaahi ʻaonga tuʻuloa ʻokú ke maʻu mei he ‘tauhi kia Sihova ʻaki ho lotó pea mo ho laumalié kotoa.’ (Sios. 22:5) Kapau kuo teʻeki ai ke ke fai ha fakatapui kia Sihova ʻi he lotu, ʻeke hifo angé, ‘Ko e hā ʻokú ne taʻofi au mei heʻeku hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?’ Kapau ko ha tokotaha lotu koe kia Sihova kuó ke ʻosi papitaiso, te ke saiʻia ke fakalahi ʻa hoʻo fiefia ʻi he moʻuí? Peʻi fakalahi ʻa hoʻo ngāue fakafaifekaú, pea hokohoko atu ke fakalakalaka fakalaumālie. Ko e kupu hono hokó te ne fakahaaʻi atu ʻa e founga ʻe lava ke ke tupu fakalaumālie ai ʻaki ʻa e muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá.
[ʻE Fēfē Haʻo Tali?]
• ʻOmai ha ʻuhinga ʻe ua ʻoku totonu ai ke tau tauhi ki he ʻOtuá.
• Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Tīmote ke ne fai ha fili ke tauhi ki he ʻOtuá?
• Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke hanganaki tuʻumaʻu ʻi he uhouhonga ʻo e fakatangá?
• Ko e hā ʻa e ngaahi faingamālie ngāue ʻe fakaava mai nai kiate koé?
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
Ko e tauhi kia Sihová ʻa e ʻalunga lelei taha ki he moʻuí
[Fakatātā ʻi he peesi 19]
ʻE lava ke ke tali ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo hoʻo tuí?