Naʻá Ke ʻIloʻi?
Ko e hā naʻe kamata ai ʻe he kau Siú ʻenau tauhi Sāpaté ʻi he efiafí?
ʻI he taimi naʻe ʻoange ai ʻe Sihova ki hono kakaí ʻa e lao fekauʻaki mo e ʻAho Fakaleleí, naʻá ne pehē ai: “E ikai te mou fai ha gaue i he aho koia . . . E iate kimoutolu ia koe sabate oe mālōlō . . . Mei he efiafi o aʻu ki he efiafi, ke mou tauhi ho mou sabate.” (Livitiko 23:28, 32, PM) Naʻe tapua atu ʻi he fekau ko ení ʻa e fakakaukau ko e ʻaho taki taha naʻe kamata ia ʻi he efiafí, hili e tō ʻa e laʻaá, pea ngata ʻi he tō ʻa e laʻā hoko maí. Ki he kau Siú, ʻoku lele ai ʻa e ʻahó mei he efiafi ki he efiafi.
Ko e founga ko eni ʻo hono lau ʻo e ngaahi ʻahó naʻe muimui ai ki he sīpinga naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá tonu. Ko e fakamatala fekauʻaki mo e ʻuluaki ʻaho fakaefakatātā ʻo e fakatupú ʻoku pehē ai: “Naʻe efiafi, pea naʻe pongipongi; ko e ʻuluaki ʻaho ia.” Ko e ngaahi “ʻaho” hoko atu aí ʻoku toe lau ia ʻi he founga tatau, ʻo kamata ʻi he “efiafi.”—Senesi 1:5, 8, 13, 19, 23, 31.
Ko e kau Siú naʻe ʻikai ko e kakai pē ia naʻa nau fakafuofuaʻi ʻa e ngaahi ʻahó ʻi he founga ko ení. Ko e kau ʻAtenisí, kau Namītiá mo e kau Finisiá naʻa nau fai ʻa e meʻa tatau. Ko e kau Pāpiloné, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, naʻa nau vakai ki he hopo ʻa e laʻaá ko e kamataʻanga ia ʻo e ʻaho foʻou taki taha, lolotonga ia ko e kau ʻIsipité mo e kau Lomá naʻa nau lau ʻa honau ngaahi ʻahó mei he tuʻuapō ki he tuʻuapō, ʻo hangē ko ia ʻoku tōʻongaʻaki ʻi onopōní. Kae kehe, ko e kau Siu he lolotonga ní, ʻoku kei kamata pē mo ngata ʻa ʻenau tauhi Sāpaté ʻi he tō ʻa e laʻaá.
Ko e hā ʻa e “fonoga i he aho Sapate”?
Hili ʻenau siotonu ʻi he ʻalu hake ʻa Sīsū ki hēvani mei he Moʻunga ʻŌlivé, naʻe foki ʻa ʻene kau ākongá ki Selusalema, ʻa ia ko ha “mamao oe fonoga i he aho sabate.” (Ngāue 1:12, PM) ʻOku lava ke lue ha tokotaha fononga ʻi he kilomita nai ʻe 30 pe lahi ange ʻi he ʻaho. Kae kehe, ko e Moʻunga ʻŌlivé ʻoku ofi ia ki Selusalema. Ko ia, ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e “fonoga i he aho sabate”?
Ko e Sāpaté ko ha ʻaho ia naʻe pau ke mālōlō ai ʻa e kau ʻIsilelí mei heʻenau ngaahi ngāue anga-mahení. Naʻe aʻu ʻo ʻikai fiemaʻu ke nau tafu ha afi ʻi honau ngaahi ʻapí ʻi he ʻaho ko iá. (Ekisoto 20:10; 35:2, 3) “Mou taki taha nofo ʻi hono tangutuʻanga,” ko e fekau ia ʻa Sihová. “ʻOua ʻe ʻalu kituʻa ha taha mei hono feituʻu ʻi he ʻaho Sapate.” (Ekisoto 16:29) ʻE fakaʻatā ʻe he lao ko ení ʻa e faingamālie ki he kau ʻIsilelí ke nau mālōlō ai mei he ngaahi ngāue anga-mahení pea ke fai ha tokanga lahi ange ki he tuʻunga fakalaumālie ʻo e moʻuí.
ʻI he ʻikai fiemālie ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe fokotuʻu ʻi he Lao ʻa Sihová, ko e kau lāpai tokanga ki hono tauhi ʻo e laó naʻa nau fokotuʻu ha lao papau—pea naʻe ʻi ha tuʻunga taʻeʻuhinga—ko e fakatātaá, ko e mamaʻo ʻe lava ke lue ai ha tokotaha ʻi he Sāpaté ki he lotú. ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, ʻoku pehē ai ʻe he Cyclopedia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature: “ʻI he ikuʻanga ʻo e ngaahi lao fefeka fekauʻaki mo e tauhi Sāpaté . . . , naʻe fokotuʻu ai heʻikai ha ʻIsileli ʻe luelue ʻi he Sāpaté ʻo fakalaka atu ʻi ha foʻi mamaʻo pau, naʻe ui ko ha fononga ʻi he ʻaho Sāpaté.” Ko e mamaʻo ko iá naʻe fokotuʻu ia ke ʻi he kiupite ʻe 2,000, ʻa ia ʻoku fehoanaki ia mo e vaeua mo e vahe hongofulu nai ʻe fitu ʻo ha maile.
[Fakatātā ʻi he peesi 11]
Ko Selusalema ʻi he vakai ki ai mei he Moʻunga ʻŌlivé