LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w08 11/15 p. 3-5
  • ʻOkú Ke Fie Hoko ko ha Tokotaha Fēfē?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOkú Ke Fie Hoko ko ha Tokotaha Fēfē?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Hā ʻOku “ʻIate Aú”?
  • ʻOkú Ke Loto Ke Ke Hoko ʻo Fēfē?
  • ʻE Lava Ke Tau Lavameʻa
  • ʻE Lava Ke Ke “Huʻi Atu ʻa e Angaʻitangata Motuʻá”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
  • Hokohoko Atu ʻa e “Kofuʻaki Kimoutolu ʻa e Angaʻitangata Foʻoú” Hili ʻa e Papitaisó
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
  • “Kofuʻaki ʻa e Tangata Foʻou”
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—1999
  • Founga Ke Tau Kofuʻaki pea Hokohoko Atu Hono ʻAi ʻa e Angaʻitangata Foʻoú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
w08 11/15 p. 3-5

ʻOkú Ke Fie Hoko ko ha Tokotaha Fēfē?

NAʻE ʻeke ʻe he pule polisi ʻi ha kolo ʻi he ʻOtu Motu Filipainí ki ha tāimuʻa, “Ko e hā naʻá ke fai ke liliuʻi ai e ʻulungāanga ʻo e tangata ko ení?” ʻI heʻene tuhu ki he fokotuʻunga pepa ʻi hono tesí, naʻá ne toe pehē ange: “Naʻá ke ʻiloʻi ko e ngaahi pepá ni kotoa ko e lēkooti ia ʻo e ngaahi keisi fakaefakamaau he kuohilí naʻe faile fekauʻaki mo iá? Kuó ke fakafiemālieʻi ʻemau langa ʻulu ʻi he ngaahi palopalema kuó ne fakatupunga ʻi he koló ni.” Ko e tangata naʻá na talanoa ki aí ko ha tokotaha faʻa konā anga-fakamālohi ia naʻá ne fakatupunga maʻu pē ʻa e palopalema. Ko e hā naʻá ne ueʻi ia ke ne fai ʻa e ngaahi liliu lahi fakaʻulia ʻi heʻene moʻuí? Ko e pōpoaki fakamānavaʻi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e Tohi Tapú.

Kuo tokanga fakamātoato ʻa e faʻahinga tokolahi ki he akonaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá ke ‘liliu e toʻonga muʻá, ʻo huʻihuʻi ʻa e motuʻa tangatá, pea ke kofuʻaki ʻa e tangata foʻou, ʻa ia naʻe ngaohi ke hoko ki he ʻOtuá.’ (Ef. 4:22-24) Pe ko e ngaahi liliu ʻoku tau faí ʻoku lahi pe siʻi, ko e kofuʻaki ʻa e tangata foʻoú ko e konga ia ʻo e hoko ko ha Kalisitiané.

Kae kehe, ko ʻetau fai ʻa e ngaahi liliu pea fakalakalaka ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻo e taau ki he papitaisó, ko ha kamataʻanga pē ia. ʻI heʻetau foaki atu kitautolu ki he papitaiso ʻi he vaí, ʻoku tau hangē ai ko ha potuʻi ʻakau kuo tongi ki ha fuo tefito. ʻOku lava ke tau sio ki he meʻa ʻoku ʻai ke tongi ki aí, ka ʻoku kei toe ʻa e ngāue lahi ke fai. ʻOku kei fiemaʻu ke tongi fakaleleiʻi ia ʻe he tokotaha tā tongitongí koeʻuhi ke hā fakaʻofoʻofa. ʻI he taimi ʻo e papitaisó, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi ʻulungāanga tefito ʻoku fiemaʻu ke hoko ai ko ha sevāniti ʻa e ʻOtuá. Kae kehe, ko hotau angaʻitangata foʻoú ʻoku kei fiemaʻu pē ke fakaleleiʻi. Kuo pau ke tau hokohoko atu hono fakaleleiʻi iá ʻaki hono fai ha ngaahi fengaʻunuʻaki.

Naʻa mo Paula naʻá ne ʻiloʻi ʻa e fiemaʻu ke fai ha fakaleleí. Naʻá ne fakahaaʻi: “ʻI he taimi ʻoku ou fakaʻamu ai ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ko e meʻa ʻoku koví ʻoku ʻiate aú.” (Loma 7:21, NW) Naʻe lāuʻilo moʻoni ʻa Paula ki hono tuʻunga ki muʻá pea mo e meʻa naʻá ne fie hoko ki aí. Fēfē kitautolu? ʻOku fiemaʻu foki ke tau ʻeke hifo kiate kitautolu: ‘Ko e hā ʻoku ʻiate aú? Ko e tokotaha fēfē au? Pea ʻoku ou loto ke hoko ko e tokotaha fēfē?’

Ko e Hā ʻOku “ʻIate Aú”?

ʻI he taimi ʻoku tau fakaleleiʻi ai ha fale motuʻa, ʻoku ʻikai feʻunga pē hono vali ʻo tuʻá ʻo kapau ʻoku popo ʻa e ngaahi pimi ʻi lotó. Ko hono tukunoaʻi ʻa e ngaahi maumau ʻi he alangafalé ʻe toe lahi pē ai ʻa e palopalemá ʻamui. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku ʻikai feʻunga ha ʻasi pē ʻa e faitotonú. Kuo pau ke tau sivisiviʻi ke ʻilo hotau anga totonú pea ʻiloʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻoku fiemaʻu ke fakaleleiʻí. He ka ʻikai, kuo pau ke toe malanga hake ʻa e ngaahi angaʻitangata motuʻá. Kuo pau leva ke fai ʻa e sivisiviʻi-kita. (2 Kol. 13:5) ʻOku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi anga ʻoku ʻikai saí pea fakatonutonu. Ke lavaʻi iá, kuo tokonaki mai ʻe Sihova kia kitautolu ha tokoni.

Naʻe tohi ʻe Paula: “Koe folofola ae Otua oku moui, mo malohi, bea majila lahi i ha heleta oku fakatou mata, oku aji ki hono vaheʻi oe loto moe laumalie, moe gaahi hokotaga hui moe uho, bea oku ne fakaha ae gaahi mahalo moe filioi oe loto.” (Hep. 4:12, PM) Ko e pōpoaki ʻo e Folofola tohi ʻa e ʻOtuá, ko e Tohi Tapú, ʻoku lava ke ne tākiekina mālohi ʻetau moʻuí. ʻOkú ne ʻasi ʻi loto ʻia kitautolu—ʻo aʻu ʻi he tuʻunga fakaefakatātā ki he ngako ʻi he loto huí. ʻOkú ne fakaeʻa ʻetau fakakaukaú mo e fakaueʻilotó, ʻo fakahaaʻi ʻa e tuʻunga moʻoni ʻo hotau lotó ʻi hono fakahoa ki he meʻa ʻoku hā ki tuʻa ʻia kitautolú pe ko e tuʻunga ʻoku tau fakakaukau ʻoku tau ʻi aí. Ko ha tokoni moʻoni ē ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hono ʻai ke tau malava ʻo ʻiloʻi ʻetau ngaahi palopalemá!

ʻI he taimi ʻoku tau monomono ai ha fale motuʻá, heʻikai nai feʻunga pē ke fetongi ʻa e ngaahi naunau kuo maumaú. Ko hono ʻiloʻi ʻa e tupuʻanga ʻo e maumaú ʻoku tokoni ia kia kitautolu ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻe taʻofi ai e toe hoko ʻa e ngaahi palopalemá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi he ʻikai ko hono ʻiloʻi pē hotau ngaahi anga ʻoku ʻikai leleí kae toe mahinoʻi ʻa e meʻa kuó ne fakatupunga pe poupou atu ki aí ʻe lava ke tokoni ia ki hono mapuleʻi hotau ngaahi vaivaiʻangá. ʻOku kau ʻa e ngaahi meʻa lahi ki hono fakafuo ʻa hotau angaʻitangatá. ʻOku kau ai hotau tuʻunga fakasōsialé mo hotau tuʻunga fakaʻekonōmiká, ko hotau ʻātakaí, hotau anga fakafonuá, ko ʻetau ongo mātuʻá, ko ʻetau ngaahi feohí pea mo hotau puipuituʻa fakalotú. Naʻa mo e ngaahi polokalama televīsoné mo e ngaahi faiva ʻoku tau sio aí, pea pehē ki he ngaahi fakafiefia kehé, ʻoku uesia ai hotau angaʻitangatá. Ko hono ʻiloʻi ʻa e ngaahi tākiekina ʻikai lelei ʻi hotau angaʻitangatá ʻoku tau ʻi ha tuʻunga lelei ange ai ke fakasiʻisiʻi ʻenau tākiekiná.

Hili ha sivisiviʻi-kita, te tau hehema nai ai ke pehē, ‘ʻOku ou pehē pē au ia.’ Ko e fakaʻuhinga hala eni. ʻI he lave ki he faʻahinga ʻi he fakatahaʻanga ʻi Kolinitō ʻa ia ne nau hoko ko e kau feʻauaki, kau fakasōtoma, kau konā mo e faʻahinga ʻi he tuʻunga meimei tatau, naʻe pehē ʻe Paula: “Naʻe pehe ʻa homou niʻihi: ka naʻa mou fufulu kimoutolu . . . ʻaki ʻa e Laumalie ʻo hotau ʻOtua.” (1 Kol. 6:9-11) ʻI he tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová, ko kitautolu foki ʻe lava ke tau lavameʻa ʻi hono fai ʻa e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻú.

Fakakaukau angé ki he tuʻunga ʻo e tangata ko Mākisi,a ʻoku nofo ʻi he ʻOtu Motu Filipainí. ʻI he fakamatala ki hono puipuituʻá, naʻe pehē ʻe Mākisi: “Naʻe fakafekiki maʻu pē ʻeku ongo mātuʻá. Ko e ʻuhinga ia naʻá ku angatuʻu ai ʻi hoku taʻu 19.” Naʻe hoko ʻo ʻiloa ʻa Mākisi ʻi he pelepaʻangá, kaihaʻá mo e kaihaʻa fakamālohí. Ko ia mo e niʻihi kehe naʻe aʻu ʻo nau teu ke puke fakamālohi ha vakapuna, neongo naʻe ʻikai hoko ʻa e palaní. Ko e ngaahi tōʻonga kovi ʻa Mākisí naʻe kei hokohoko atu pē ʻi he hili ʻa ʻene malí. Ne faifai pē ʻo mole ʻene meʻa kotoa ʻi he pelepaʻangá. Taimi nounou mei ai, naʻe kau ʻa Mākisi ki he ako Tohi Tapu ʻa hono uaifí mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he ʻuluaki taimí, naʻá ne ongoʻi taʻetaau ke hoko ko ha Fakamoʻoni. Kae kehe, ʻi hono ngāueʻaki ʻa e meʻa naʻá ne akó mo hono maʻu ʻa e ngaahi fakatahá naʻe tokoniʻi ai ʻa Mākisi ke liʻaki ʻa ʻene ngaahi founga ki muʻá. Ko ha Kalisitiane papitaiso ia he taimí ni ʻa ia ʻoku kau maʻu pē ki hono akoʻi ʻo e niʻihi kehé ki he founga te nau lava ai mo kinautolu foki ʻo liliú.

ʻOkú Ke Loto Ke Ke Hoko ʻo Fēfē?

Ko e hā ʻa e ngaahi liliu te tau fiemaʻu nai koeʻuhi ke fakaleleiʻi ai hotau ngaahi ʻulungāanga faka-Kalisitiané? ʻOku akonaki ʻa Paula ki he kau Kalisitiané: “Ke mou tuku ʻe kimoutolu foki ʻa e meʻa pehe kotoa pe, ʻa e ʻita, ʻa e lili, ʻa e lotokovi; taʻofi homou ngutu mei he lauʻikovi mo e kape. ʻOua ʻe loi ʻi hoʻomou feangai, he kuo mou huʻihuʻi ʻa e motuʻa tangata, mo ʻene ngaahi falengā ngaue.” ʻOku hoko atu ʻa e ʻapositoló: “Kuo [mou] ʻai ʻa e tangata foʻou, ʻa ia ʻoku fai ai pe hono fakafoʻou ʻi he imisi ʻo ʻEne ʻAfio naʻa ne ngaohi ia, ke ne hokosi ʻa e ʻilo kanokano.”—Kol. 3:8-10.

Ko ʻetau taumuʻa tefitó leva ke huʻihuʻi ʻa e motuʻa tangatá pea ʻai ʻa e tangata foʻoú. Ko e hā e ngaahi ʻulungāanga ʻoku fiemaʻu ke tau fakatupulekina ke lavaʻi ai iá? ʻOku pehē ʻe Paula: “Mou ʻai; ʻa e fatu ʻoku langa ʻi he fai meesi mo e angaʻofa mo e fakaʻakiʻakimui mo e angakataki mo e angamokomoko; pea ka ai ha taha ʻoku ne koviʻia ʻi ha taha ʻi ha meʻa, ke mou fekatakiʻaki pe mo fefakamolemoleʻaki; ʻio, ʻo hange foki ne fakamolemole kimoutolu ʻe he ʻEiki, ke pehe pe mo kimoutolu. Pea mou kofutuʻaʻaki ʻa e ngaahi meʻa ko ia katoa ʻa e ʻofa, ʻa ia ko e fakamaʻu ʻo e haohaoa.” (Kol. 3:12-14) Ko e feinga mālohi ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungāanga ko ení ʻe tokoni ia ke ‘ʻofeina ai kitautolu ʻe Sihova mo e kakaí foki.’ (1 Sam. 2:26) ʻI heʻene ʻi māmaní, naʻe fakahaaʻi mahino ai ʻe Sīsū ʻa e ngaahi ʻulungāanga fakaʻotuá. ʻI he ako mo e faʻifaʻitaki ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá, ʻe fakautuutu ai ʻetau hoko ʻo hangē ko Kalaisí ʻi he tuʻunga ko e “kau faʻifaʻitaki ki he ʻOtua.”—Ef. 4:32e, 33 (Ef. 5:1, 2, PM).

Ko e toe founga ʻe taha ke ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi liliu ʻe fiemaʻu nai ke tau faí ko hono ako ʻa e ngaahi angaʻitangata ʻo e faʻahinga ʻi he Tohi Tapú, ʻo fakakaukau ki he meʻa naʻe fakamānako mo ʻikai fakamānako fekauʻaki mo kinautolú. Ko e fakatātaá, fakakaukau kia Siosifa, ko e foha ʻo e pēteliake ko Sēkopé. Neongo ʻene hokosia ʻa e ngaahi fakamaau taʻetotonú, naʻe tauhi maʻu ʻe Siosifa ha fakakaukau pau mo ha loto lelei. (Sen. 45:1-15) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe fakangalingali ʻa e foha ʻo Tuʻi Tēvita ko ʻApisalomé ʻokú ne tokanga lahi ki he kakaí pea naʻe vikiʻi ia ʻi hono fakaʻofoʻofá. Kae kehe, ʻi hono moʻoní, ko ha tokotaha lavaki ia mo fakapō. (2 Sam. 13:28, 29; 14:25; 15:1-12) Ko e fakangalingali leleí mo e fakaʻofoʻofa fakaesinó ʻoku ʻikai te ne ʻai ha taha ke fakamānako moʻoni.

ʻE Lava Ke Tau Lavameʻa

Ke liliu ki he tuʻunga lelei ange pea ke fakaʻofoʻofa ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻa e tokanga ki he tangata ʻi lotó. (1 Pita 3:3, 4) Ko hono fai ʻo ha ngaahi liliu ʻi hotau angaʻitangatá ʻoku fiemaʻu ai ke tau ʻiloʻi hotau ngaahi anga ʻoku ʻikai leleí mo e ngaahi meʻa tefito ʻokú ne fakatupunga pe tokoni ki aí, pea pehē ki hono fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungāanga fakaʻotuá. ʻE lava ke tau falala ko ʻetau ngaahi feinga ke fai ha ngaahi fakalakalaka peheé ʻe lavameʻa?

ʻIo, ʻi he tokoni ʻa Sihová ʻe lava ke tau fai ʻa e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻú. ʻI he hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé, ʻe lava ke tau lotu: “Fakatupu ʻiate au ha loto maʻa, ʻe ʻOtua; ʻo toe langaʻi ʻi loto ha laumalie totonua.” (Sāme 51:10) ʻE lava ke tau kole ke ngāue ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻiate kitautolu, ʻo fakaleleiʻi ʻetau holi ke liliu ʻetau moʻuí ke fai kakato ʻa hono finangaló. ʻE lava moʻoni ke tau lavameʻa ʻi he hoko ʻo toe fakaʻofoʻofa ange ʻi he vakai mai ʻa Sihová!

[Fakamatala ʻi lalo]

a ʻIkai ko hono hingoa totonú.

[Fakatātā ʻi he peesi 4]

ʻE feʻunga pē ke vali ʻa e tafaʻaki ki tuʻa ʻo e fale ko eni kuo haveki ʻe he afaá?

[Fakatātā ʻi he peesi 5]

Kuo hoko ho angaʻitangatá ʻo hangē ko Kalaisí?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share