“Hiva ʻo e Tahí”—Maniusikilipi ʻOkú Ne Fakafehokotaki ha Ongo Vahaʻa Taimi
ʻI MĒ 22, 2007, naʻe fakaʻaliʻali ai ha kongokonga takainga tohi faka-Hepelū mei he senituli hono fitu pe valu T.S. ʻi he Mesiume ʻIsileli ʻi Selusalemá. Ko ha maniusikilipi eni ʻo e Ekisoto 13:19–16:1. ʻOku kau ai ʻa e meʻa ʻoku ʻiloa ko e “Hiva ʻo e Tahí”—ʻa e hiva ikuna naʻe hiva ʻe he kau ʻIsilelí hili honau fakahaofi fakaemana ʻi he Tahi Kulokulá. Ko e hā ʻoku taau ai ke fakatokangaʻi ʻa hono fakaʻaliʻali ʻo e kongokonga takainga tohi ko ení?
Ko e talí ʻoku kaunga ia ki he taimi ʻo e maniusikilipí. Ko e Ngaahi Takainga Tohi Tahi Maté naʻe hiki ia ʻi he vahaʻa ʻo e senituli hono tolu K.M. mo e ʻuluaki senituli T.S. Ki muʻa ʻi hono maʻu ʻa e ngaahi takainga ko iá ʻi he taʻu nai ʻe 60 kuohilí, ko e maniusikilipi fakamuimui tahá ko e Aleppo Codex, ko hono taimí ko e 930 T.S. Tuku kehe ha ngaahi kongokonga ʻe niʻihi, kuo ʻikai ha maniusikilipi faka-Hepelū kehe ʻi he vahaʻa taimi ʻo e ngaahi taʻu ʻe laui teau ko iá.
“Ko e maniusikilipi Hiva ʻo e Tahí,” ko e lau ia ʻa James S. Snyder, ko e talēkita ʻo e Mesiume ʻIsilelí, ʻokú ne “fakafehokotaki ha ongo vahaʻa taimi ʻi he hisitōlia ʻi he vahaʻa ʻo e Ngaahi Takainga Tohi Tahi Maté . . . mo e Aleppo Codex.” Fakatatau ki heʻene laú, ko e maniusikilipi ko ení fakataha mo e ngaahi konga tohi motuʻa Fakatohitapu kehé ʻoku “tokonaki mai ai ha fakatātā makehe ʻo e tolonga ʻa e konga tohí.”
Ko e kongokonga takainga tohí ʻoku ʻi ai e tui ko e taha ia ʻo e ngaahi maniusikilipi lahi naʻe ʻiloʻi ʻi he konga ki mui ʻo e senituli hono 19 ʻi ha sinakoke ʻi Kailo, ʻIsipite. Kae kehe, naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe ha tokotaha tānaki fakafoʻituitui ʻo e ngaahi maniusikilipi faka-Hepeluú ʻa hono mahuʻingá ka ʻi heʻene toki kumi faleʻi ki ha taha palōfesinale ʻi he konga ki mui ʻo e 1970 tupú. Naʻe sivi ʻo ʻilo ʻa e motuʻa ʻo e kongokongá ʻi he taimi ko iá pea tauhi leva ʻo aʻu ki hono toki fakaʻaliʻali ʻi he Mesiume ʻIsilelí.
ʻI he lave ki he kaungatonu ʻa e kongokonga takainga tohí, ko Adolfo Roitman, ko e pule ʻo e Shrine of the Book, ʻi he Mesiume ʻIsilelí, pea toe pule ki hono tokangaʻi ʻo e Ngaahi Takainga Tohi Tahi Maté ʻokú ne pehē: “Ko e maniusikilipi Hiva ʻo e Tahí ʻoku fakahāhā ai ʻa e falalaʻanga lahi fakaʻulia ʻo hono tauhi mai ʻo e liliu faka-Masoleti ʻo e Tohi Tapú ʻi he laui senitulí. ʻOku mātuʻaki fakaofo ʻa e tatau he ʻahó ni ʻa e sīpinga makehe ʻo e Hiva ʻo e Tahí mo ia naʻe ʻi ai ʻi he senituli hono 7 mo hono 8.”
Ko e Tohi Tapú ko e Folofola fakamānavaʻi ia ʻa e ʻOtuá, pea ko Sihova ʻoku tupu tefito mei ai ʻa hono fakatolonga maí. ʻIkai ngata aí, naʻe hiki tatau fakamākukanga ʻa e Tohi Tapú ʻe ha kau sikalaipe. Ko ia ai, ko e ngaahi konga Tohi Tapu ʻoku tau ngāueʻaki he ʻaho ní ʻoku ʻikai toe ala fehuʻia ʻa ʻene alafalalaʻangá.
[Maʻuʻanga Tā ʻi he peesi 32]
Courtesy of Israel Museum, Jerusalem