“ʻOKU ʻAPITANGA ʻA E ANGELO ʻA SIHOVA TAKATAKAI” ●
FAKAMATALA FAI ʻE CHRISTABEL CONNELL
Naʻá ma tokangataha ki hono tali ʻa e ngaahi fehuʻi Fakatohitapu ʻa Christopher ʻo ʻikai ai fakatokangaʻi ʻe ha taha ʻo kimaua ʻa e fuoloa e poʻulí; pea naʻe ʻikai foki te ma fakatokangaʻi ʻa e toutou fakasio ʻa Christopher ki tuʻa ʻi he matapā sioʻatá. Faifai atu pē, naʻá ne hanga mai ʻo pehē, “Ko e taimi lelei eni ke mo ʻalu aí.” Naʻá ne lue leva mo kimaua ki heʻema pasikalá ʻo mau māvae ai. Ko e hā e meʻa naʻá ne fakasio ki ai ʻa ia naʻe mātuʻaki fakatuʻutāmakí?
NAʻE fāʻeleʻi au, Christabel Earl ʻi Sheffield, ʻIngilani, ʻi he 1927. Naʻe ʻauha homau ʻapí ʻi ha foʻi pomu ʻi he lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní, ko ia naʻe ʻave ai au ke nofo mo ʻeku kui-fefiné lolotonga e fakaʻosiʻosi ʻa ʻeku akó. ʻI he ʻapiako Katolika ʻe taha ʻa ia naʻá ku ako ai, naʻá ku toutou ʻeke ai ki he kau tāupoʻoú pe ko e hā ʻoku lahi pehē fau ai ʻa e koví mo e fakamālohí. Naʻe ʻikai te nau malava pea pehē ki he kakai lotu kehe naʻá ku fehuʻi ki aí ke ʻomai kiate au ha tali fakafiemālie.
Hili ʻa e Tau II ʻa Māmaní, naʻá ku ako neesi ai. Naʻá ku hiki ki Lonitoni ke ngāue ʻi he Falemahaki Paddington General, ka ʻi he kolo lahí, naʻá ku sio ai ki he toe lahi ange ʻa e fakamālohí. ʻI he hili pē ʻa e mavahe ʻa hoku tuongaʻane lahí ki he Tau ʻi Kōleá, naʻá ku sio ai ʻi ha fuhu lahi naʻe fai ʻi tuʻa pē ʻi he falemahakí. Naʻe ʻikai tokoniʻi ʻe ha taha ʻa e tokotaha naʻe taá, ʻa ia naʻá ne kui ko e tupu tonu mei hono taá. ʻI he taimi nai ko ení, naʻá ku ʻalu ai mo ʻeku faʻeé ki he ngaahi fakataha fakahaʻele faʻahikehe, ka naʻe teʻeki ai pē ke u mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku lahi fau ai ʻa e fulikivanú.
Fakalototoʻaʻi ke Ako ʻa e Tohi Tapú
ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe ʻaʻahi mai ai ʻa hoku tuongaʻane lahi tahá, ko John, ʻa ia naʻe hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ne ʻeke mai: “ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi meʻa kovi kotoa ko ení?” Naʻá ku tali ange “ʻikai.” Naʻá ne fakaava ʻene Tohi Tapú ʻo lau ʻa e Fakahā 12:7-12. Naʻe lava ke u sio heni ko Sētane mo ʻene kau tēmenioó ʻoku tupu tefito mei ai ʻa e kovi ʻi he māmaní. Ko ia, ʻi he fai ki he faleʻi ʻa John, naʻá ku tali ha ako Tohi Tapu ʻi he hili pē iá. Kae kehe, ʻi he taimi ko iá, naʻá ku tuku ai ʻa e manavahē tangatá ke ne taʻofi au mei he papitaisó.—Pal. 29:25.
Ko hoku taʻoketé, ko Dorothy, naʻá ne hoko foki mo ia ko ha Fakamoʻoni. ʻI heʻene foki mai mei he fakataha-lahi fakavahaʻapuleʻanga ʻi Niu ʻIoke (1953) mo e tokotaha naʻe teu mali mo iá ko Bill Roberts, naʻá ku tala ange kia kinaua naʻá ku ako Tohi Tapu. Naʻe ʻeke mai ʻe Bill kiate au: “Naʻá ke vakaiʻi ʻa e konga Tohi Tapu kotoa pē ʻi he tohi akó? Naʻá ke laineʻi ʻa e talí ʻi he tohí?” ʻI heʻeku tala ange ʻikaí, naʻá ne pehē mai: “Tā naʻe ʻikai ʻaupito te ke ako koe! Fetuʻutaki ki he tokotaha naʻá ke ako mo iá, ʻo toe kamata hoʻo akó!” ʻI he taimi nai ko iá naʻe kamata ke fakahohaʻasi au ʻe he kau tēmenioó. ʻOku lava ke u manatuʻi ʻa ʻeku kole kia Sihova ke ne maluʻi au mo fakatauʻatāinaʻi mei heʻenau tākiekiná.
Tāimuʻa ʻi Sikotilani mo ʻAilani
Naʻá ku papitaiso ʻi Sanuali 16, 1954, fakaʻosi ʻeku aleapau ke ngāue ko e nēsí ʻi Mē, peá u kamata tāimuʻa ʻi Sune. ʻI he māhina ʻe valu ki mui ai, naʻe fekauʻi ai au ke u ngāue ko ha tāimuʻa makehe ʻi Grangemouth, Sikotilani. Naʻá ku ongoʻi ai naʻe ‘ʻapitanga takatakai’ ʻiate au ʻa e kau ʻāngelo ʻa Sihová lolotonga ʻeku ngāue ʻi ha vāhenga-ngāue mamaʻo.—Sāme 34:7.
ʻI he 1956, naʻe fakaafeʻi ai au ke u ngāue ʻi ʻAilani. Naʻe vaheʻi au fakataha mo e toko ua kehe ki he kolo lahi ko Galway. ʻI he ʻuluaki ʻahó pē, naʻá ku ʻalu atu ai ʻi he ʻapi ʻo ha pātele. ʻI ha ngaahi miniti siʻi mei ai, naʻe aʻu mai ai ha polisi ʻo ʻave au mo hoku hoa ngāué ki he ʻapi polisí. ʻI heʻene maʻu homa hingoá mo homa tuʻasilá, naʻá ne ʻalu leva he taimi ko iá ki he telefoní. Naʻá ma fanongo atu ki heʻene pehē, “Ko ia pātele, ʻoku ou ʻiloʻi lelei ʻa e feituʻu ʻokú na nofo aí.” Naʻe fekauʻi mai ia ʻe he pātelé! Naʻe tenge ʻa e pule ʻo e fale naʻá ma nofo aí ke ne fekau ke ma mavahe, ko ia naʻe fakahā mai ai ʻe he ʻōfisi vaʻá ke ma mavahe mei he feituʻu ko iá. Naʻá ma tōmui ʻaki ʻa e miniti ʻe hongofulu ki he tauʻanga lēlué. Ka naʻe kei ʻi ai pē ʻa e lēlué, pea naʻe tatali mai ha tangata ke fakapapauʻi ʻokú ma heka ki ai. Ko e ʻosi pē ia ʻa e uike ʻe tolu ʻi Galway!
Naʻe vaheʻi kimaua ki Limerick, ko ha kolo lahi ʻe taha naʻe mālohi ai ʻa e tākiekina ʻa e Siasi Katoliká. Naʻe toutou lumaʻi kimaua ʻe ha fuʻu kakai. Naʻe ilifia ʻa e kakai tokolahi ke talanoa mo kimaua ʻi he matapaá. ʻI ha taʻu ki muʻa ai naʻe haha ai ha tuongaʻane ʻi he kiʻi kolo ofi mai ko Cloonlara. Ko ia naʻá ma fiefia ke feʻiloaki mo Christopher, naʻe lave ki ai ʻi he kamatá, ʻa ia naʻá ne kole mai ke ma foki ange ke tali ʻene ngaahi fehuʻi Fakatohitapu. Lolotonga ʻema ʻaʻahí, naʻe hū mai ha pātele ʻo fekauʻi ʻa Christopher ke tala mai ke ma mavahe. ʻI he fakafetau ki he pātelé, naʻá ne pehē ange: “Ko e ongo fefiné ni naʻá ku fakaafeʻi mai ki hoku falé pea naʻá na tukituki ki muʻa ke na hū maí. Naʻe ʻikai ke fakaafeʻi koe, pea naʻe ʻikai te ke tukituki.” Naʻe mavahe fakaʻita ʻa e pātelé.
ʻI he ʻikai te ma ʻiloʻí, naʻe fakatahatahaʻi ʻe he pātelé ha fuʻu kau tangata tokolahi, ʻa ia naʻa nau taliʻi kimaua ʻi he tuʻa fale ʻo Christopher. ʻI hono ʻiloʻi naʻa nau ʻitá, ko e meʻa ia naʻe pehē ai ʻa Christopher hangē ko ia naʻe fakamatala ki ai ʻi he kamatá. Naʻá ne ʻai ke ma nofo pē ai kae ʻoua ke nau mātuku. Naʻá ma toki ʻiloʻi ki mui naʻe fakamālohiʻi ia mo hono fāmilí ke nau mavahe mei he feituʻú, pea naʻa nau hiki ki ʻIngilani.
Fakaafeʻi ki Kiliati
Naʻá ku ʻosi palani ke maʻu ʻa e ʻAsemipilī Fakavahaʻapuleʻanga ko e Finangalo Fakaʻotuá ʻi he 1958 ʻi Niu ʻIoke, ʻi he taimi naʻá ku maʻu ai ha fakaafe ki he kalasi hono 33 ʻi Kiliatí. ʻI he ʻikai foki ki ʻapi hili ʻa e ʻasemipilií, naʻá ku ngāue ʻi Collingwood, Ontario, Kānata, ʻo aʻu ki he kamata ʻa e Ako ʻi Kiliatí ʻi he 1959. Ka ʻi he lolotonga ʻa e ʻasemipilií, naʻá ku fetaulaki ai mo Eric Connell. Naʻá ne ako ʻa e moʻoní ʻi he 1957 pea kamata tāimuʻa ʻi he 1958. Hili ʻa e ʻasemipilií, naʻá ne tohi mai kiate au ʻi he ʻaho kotoa pē lolotonga ʻeku nofo ʻi Kānatá pea ʻi he kotoa ʻo e taimi ako ʻi Kiliatí. Naʻá ku fifili ai pē ko e hā ʻe hoko kia kimaua hili ʻeku maʻu tohi fakamoʻoni akó.
Ko e ako ʻi Kiliatí ko ha meʻa mahuʻinga moʻoni ia ʻi heʻeku moʻuí. Naʻe ʻi he kalasi tatau ʻa Dorothy mo hono husepānití. Ko hona vāhenga-ngāue fakamisinalé ko Potukali. ʻI heʻeku ʻohovalé, naʻe vaheʻi au ki ʻAilani. He siva moʻoni ē ko ʻeku ʻamanakí ʻi he ʻikai ʻalu fakataha mo hoku taʻoketé! Naʻá ku ʻeke ange ki he taha ʻo e kau faiakó pe naʻá ku fai ha meʻa naʻe hala. “ʻIkai,” ko ʻene talí mai ia. “Ko koe mo ho hoa ngāue ko Eileen Mahoney, naʻá mo loto ke mo ō ki ha feituʻu pē ʻi he māmaní,” pea ʻoku kau moʻoni ai ʻa ʻAilani.
Foki ki ʻAilani
Naʻá ku foki ki ʻAilani ʻi ʻAokosi 1959 pea vaheʻi ai au ki he Fakatahaʻanga Dun Laoghaire. ʻI he taimi ko ení naʻe foki ai ʻa Eric ki ʻIngilani pea naʻá ne fiefia ʻaupito ʻi heʻeku nofo ofi ʻaupito ange ki aí. Naʻá ne loto foki mo ia ke ne hoko ko ha misinale. Naʻá ne fakakaukau koeʻuhi ko ʻAilaní naʻe fekauʻi ki ai ʻa e kau misinalé, te ne ʻalu ʻo tāimuʻa ai. Naʻá ne hiki mai ki Dun Laoghaire, pea naʻá ma mali ʻi he 1961.
ʻI he māhina ʻe ono ki mui ai, naʻe hoko ai ha fakatuʻutāmaki lahi kia Eric ʻi heʻene heka paiki. Naʻe maumau ʻa hono ngeʻesi ʻulú, pea naʻe ʻikai fakapapauʻi ʻe he kau toketaá pe ʻe lava ke nau fakahaofi ʻa ʻene moʻuí. Hili ʻene ʻi he falemahakí he uike ʻe tolu, naʻá ku tokangaʻi ia ʻi ʻapi ʻi he māhina ʻe nima ʻo aʻu ki heʻene fakaakeake. Naʻá ku hokohoko atu ʻa ʻeku ngāue fakafaifekaú ʻi he lelei taha ʻo ʻeku malavá.
ʻI he 1965 naʻe vaheʻi ai kimaua ki ha fakatahaʻanga ʻo e kau malanga ʻe toko valu ʻi Sligo, ko ha taulanga ʻi he matāfonua tokelau-hihifó. ʻI he taʻu ʻe tolu ki mui ai, naʻá ma ō ai ki ha kiʻi fakatahaʻanga ʻe taha ʻi Londonderry, naʻe mamaʻo ange ʻi he tokelaú. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻá ma foki ai mei he ngāué ʻo sio ki ha ʻā uaea talatala ʻi he kauhala ʻe taha ʻo e ʻapi naʻá ma nofo aí. Ko e kamata ia ʻa e Ngaahi Faingataʻa ʻi ʻAilani Tokelaú. Naʻe tutu ʻa e ngaahi kaá ʻe he kau kengi ʻo e toʻutupú. Ne vahevahe ʻa e koló ki he feituʻu Palotisani mo e Katolika. Naʻe fakatuʻutāmaki ke kolosi mei he feituʻu ki he feituʻu ʻi he koló.
Moʻui ʻo Faifakamoʻoni ʻi he Taimi Faingataʻá
Kae kehe, naʻá ma ō ki he feituʻu kotoa pē ʻi heʻema ngāue fakafaifekaú. Naʻá ma toe ongoʻi ai ʻo hangē ʻoku ʻapitanga takatakai ʻia kimaua ʻa e kau ʻāngeló. ʻI heʻema ʻi he ngaahi feituʻu naʻe kamata ai ʻa e fakamoveuveú, naʻá ma mavahe vave leva pea toki foki ki ai ʻi heʻene nonga hifó. ʻI he taimi ʻe taha ʻa ia naʻe hoko ai ha moveuveu ʻo ofi ki homa ʻapaatimení, naʻe tō ai ʻi homa matapā sioʻatá ha ngaahi toetoenga meʻa naʻe tutu. Naʻá ma ʻāʻā pē telia naʻa vela ʻa e ʻapaatimeni naʻá ma nofo aí. Hili ʻema hiki ki Belfast ʻi he 1970, naʻá ma ʻiloʻi ai naʻe vela ʻa e falekoloa vali ʻi ha foʻi pomu penisini pea naʻe vela ʻosiʻosi ai ʻa e ʻapaatimeni naʻá ma nofo ai ki muʻá.
ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ku ʻalu ai mo ha tokoua ʻe taha ʻi he malangá peá ma fakatokangaʻi ai ha konga paipa hā ngali-kehe naʻe ʻi ha matapā sioʻata. Naʻe hokohoko atu pē ʻema lué. ʻI he ngaahi miniti mei ai, naʻe pahū ia. Ko e kakai ʻo e feituʻú ʻa ia naʻa nau hū mai ki tuʻá naʻa nau fakakaukau kinautolu ko kimaua naʻá ma fakapaaki ʻa e paipa pomú! ʻI he taimi pē ko iá naʻe fakaafeʻi kimaua ʻe ha tokoua naʻe nofo ʻi he feituʻú ki hono falé. Naʻe vakai ki heni ʻa hono ngaahi kaungāʻapí ko e fakamoʻoni ia ʻokú ma tonuhia.
ʻI he 1971 naʻá ma foki ai ki Londonderry ke ʻaʻahi ki ha tokoua. ʻI heʻema fakamatalaʻi ange ki ai ʻa homa halá mo e feituʻu faiʻanga hua naʻá ma fou aí, naʻá ne ʻeke mai, “Naʻe ʻikai ha taha ia ʻi he faiʻanga huá?” ʻI heʻema pehē ange, “Naʻe ʻi ai, ka naʻa nau tukunoaʻi pē ʻe kinautolu ia kimauá,” naʻá ne ʻohovale. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻi he ngaahi ʻaho ki muʻá naʻe puke fakamālohi ʻo tutu ai ʻa e kā ʻa ha toketā mo ha polisi.
ʻI he 1972 naʻá ma hiki ai ki Cork. Ki mui ai, naʻá ma ngāue ʻi Naas, pea hoko atu ai ki Arklow. Fakaʻosí, ʻi he 1987, naʻe vaheʻi ai kimaua ki Castlebar, ʻa ia ʻokú ma ʻi ai he ʻaho ní. Naʻá ma ongoʻi heni ʻa e monū lahi ʻi he tokoni ki hono langa ʻo ha Fale Fakatahaʻanga. Naʻe puke lahi ʻa Eric ʻi he 1999. Ka ʻi he tokoni ʻa Sihová mo e poupou anga-ʻofa ʻa e fakatahaʻangá, naʻá ku toe malava ai ke fekuki mo ia pea tokangaʻi ia ʻo aʻu ki heʻene toe foki ʻo moʻui lelei.
Kuó u kau tuʻo ua mo Eric ki he Akoʻanga Ngāue Tāimuʻá. ʻOkú ne kei ngāue pē ko ha mātuʻa. Naʻá ku puke ʻi he langa hui lahi pea fetongi fakatouʻosi ai hoku ongo hui alangá mo hoku tuí. Neongo naʻe pau ke u fehangahangai mo e fakatanga kakaha fakalotu pea moʻui ʻi he taimi ʻo e ngaahi faingataʻa lahi fakapolitikale mo fakasōsiale, ko e taha ʻo e faingataʻa lahi taha kiate aú ko e pau ko ia ke tuku ʻeku fakaʻulí. Ko ha ʻahiʻahi ia koeʻuhi naʻe ʻikai toe lava ai ke u ʻalu ki ha feituʻu pē naʻá ku loto ke ʻalu ki ai. Kuo tokoni lahi ʻa e fakatahaʻangá, mo poupou ʻaupito. ʻOku ou ʻalu tokotoko holo he taimí ni, pea ʻoku ou ngāueʻaki ha paiki veʻetolu ʻi he ʻalu ki he feituʻu mamaʻo angé.
Kuó u ngāue fakataha mo Eric ko e ongo tāimuʻa makehe ʻo laka hake fakakātoa ʻi hono fakatahaʻí ʻi he taʻu ʻe 100—ko e taʻu ai ʻe 98 ʻi heni ʻi ʻAilani. ʻOku ʻikai haʻama fakakaukau ke mālōlō. ʻOku ʻikai te ma falala ki ha ngaahi mana, ka ʻokú ma tui ko e kau ʻāngelo mālohi ʻa Sihová ʻoku nau ‘ʻapitanga takatakai’ ʻi he faʻahinga ʻoku manavahē mo tauhi faitōnunga kiate iá.