SETUATA ANGA-TONÚ MO ʻENE KULUPU PULÉ
“Ko hai moʻoni koā ʻa e setuata faitōnungá, ʻa e tokotaha fakapotopotó, ʻa ia ʻe fakanofo ʻe heʻene ʻeikí ki he kulupu ʻo ʻene kau sevānití ke hanganaki ʻoange kiate kinautolu ʻenau tokonaki meʻakai feʻunga ʻi he taimi totonu?”—LUKE 12:42, NW.
1, 2. Ko e hā ʻa e fehuʻi mahuʻinga naʻe ʻohake ʻe Sīsū lolotonga ʻene ʻomai ʻa e fakaʻilonga fetuiaki ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí?
LOLOTONGA hono ʻomai ʻa e fakaʻilonga fetuiaki ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí, naʻe ʻohake ai ʻe Sīsū ʻa e fehuʻí ni: “Kohai ae tamaioeiki agatonu mo boto, kuo fakanofo e he ene eiki ke bule ki hono kaugaabi, mo tufaki kiate kinautolu ae mea kai i hono taimi totonu?” Naʻe hoko atu leva ʻa Sīsū ʻo pehē ko e tamaioʻeikí ni ʻe fakapaleʻi ia ʻi heʻene anga-tonú ʻaki hono fakanofo ke ne pule ki he meʻa kotoa pē ʻa hono ʻEikí.—Mt. 24:45-47, PM.
2 ʻI he ngaahi māhina ki muʻa aí, naʻe ʻeke ai ʻe Sīsū ha fehuʻi meimei tatau. (Lau ʻa e Luke 12:42-44, “NW.”a) Naʻá ne ui ʻa e tamaioʻeikí ko ha “setuata” pea lave ki he “kaugaabi” ko e “kulupu ʻo ʻene kau sevānití.” Ko ha setuata ko ha pule fale ia pe ko ha pule ʻoku fakanofo ke pule ki ha kau sevāniti. Neongo ia, ko e setuatá ko ha sevāniti foki mo ia. Ko hai ʻa e tamaioʻeiki, pe setuata ko ení, pea ʻoku anga-fēfē ʻene tokonaki mai ʻa e “mea kai i hono taimi totonu”? ʻOku mātuʻaki mahuʻinga kia kitautolu kotoa ke tau ʻiloʻi ʻa e fouʻanga ʻoku ngāueʻaki ke ne ʻomai ʻa e meʻakai fakalaumālié.
3. (a) Kuo anga-fēfē ʻa e feinga ʻa e kau failīpooti ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ke fakamatalaʻi ʻa e fakamatala ʻa Sīsū fekauʻaki mo e “tamaioeiki”? (e) Ko hai ʻa e “setuatá,” pe “tamaioeiki,” pea ko hai ʻa e ‘kulupu ʻo e kau sevānití,’ pe “kaugaabi”?
3 Ko e kau failīpooti ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻoku nau faʻa vakai ki he ngaahi lea ko eni ʻa Sīsuú ko e lave ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi tuʻunga fua fatongia ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻoku taku ko e kau Kalisitiané. Ka ko Sīsū, ʻa e ‘ʻeiki’ ʻi he talanoa fakatātaá, naʻe ʻikai te ne pehē ʻe ia ʻe ʻi ai ha fuʻu kau tamaioʻeiki tokolahi te nau movete holo ʻi he kotoa ʻo e ngaahi lotu mavahe kehekehe ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. ʻI hono kehé, naʻá ne fakahaaʻi mahino ʻe ʻi ai ʻa e “setuata” pē taha, pe “tamaioeiki,” ʻa ia te ne fakanofo ke pule ki heʻene meʻa kotoa pē. Ko ia ai, hangē ko ia kuo faʻa fakamatalaʻi ʻi he pepa ko ení, ko e setuatá ʻoku pau pē ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e “fanga sipi toko siʻi” ʻo e kau ākonga paní ko ha sino, pe kulupu fakatahataha. ʻI he potutohi ʻo e Kōsipeli ʻa Luké, ko e toki ʻosi pē ia e lave ʻa Sīsū ki he faʻahinga ko ení. (Luke 12:32) Ko e ‘kulupu ʻo e kau sevānití,’ pe “kaugaabi,” ʻoku ʻuhinga iá ki he kulupu tatau ko ení ka ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa honau ngafa ʻi honau tuʻunga tāutahá. ʻOku malanga hake ai ha fehuʻi mahuʻinga, ʻOku fakahoko ʻe he mēmipa tāutaha taki taha ʻo e kalasi tamaioʻeiki ko ení ha konga ʻi hono tokonaki mai ʻa e meʻakai fakalaumālié ʻi hono taimi totonú? ʻE hoko ʻo hā mahino ʻa e talí ʻi he taimi ʻoku tau sivisiviʻi lelei ai ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú.
Sevāniti ʻa Sihova ʻi he Kuohilí
4. Naʻe fēfē ʻa e lave ʻa Sihova ki he puleʻanga ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá, pea ko e hā ʻoku mahuʻinga ke fakatokangaʻi fekauʻaki mo e puleʻanga ko iá?
4 Naʻe folofola ʻa Sihova fekauʻaki mo hono kakaí, ʻa e puleʻanga ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá, ko ha sevāniti fakatahataha. “Ko kimoutolu [palulali] ʻa e kau fakamoʻoni aʻaku [palulali]—ko Sihova ia mei he Taʻehamai—mo e sevaniti [singulali] aʻaku kuo u fili.” (Ai. 43:10) Ko e mēmipa kotoa ʻo e puleʻangá naʻa nau kau ʻi he kalasi sevāniti ʻe taha ko iá. Kae kehe, ʻoku mahuʻinga ke fakatokangaʻi ko e kau taulaʻeikí pē fakataha mo e kau Līvai ʻikai ko e kau taulaʻeikí naʻa nau fatongiaʻaki ke akoʻi ʻa e puleʻangá.—2 Kal. 35:3; Mal. 2:7.
5. Fakatatau ki he lea ʻa Sīsuú, ko e hā ʻa e liliu lahi naʻe pau ke hokó?
5 Ko e puleʻanga ʻIsilelí ʻa e tamaioʻeiki naʻe lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo iá? ʻIkai. ʻOku tau ʻiloʻi iá koeʻuhi ko e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ki he kau Siu ʻi hono ʻahó: “ʻE toʻo meiate kimoutolu ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtua, pea ʻe tuku ki ha kakai ʻoku fua ʻo tāu mo ia.” (Mt. 21:43) ʻOku hā mahino, naʻe pau ke hoko ha liliu. ʻE ngāueʻaki ʻe Sihova ha puleʻanga foʻou. Neongo ia, ʻi heʻene hoko ki he fakahinohino fakalaumālié, ko e ngāue ʻa e tamaioʻeiki ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú ʻoku muimui ia ai ki ha sīpinga meimei tatau mo e sīpinga ʻa e “sevaniti” ʻa e ʻOtuá ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá.
ʻAsi ʻa e Tamaioʻeiki Anga-Tonú
6. Ko e hā ʻa e puleʻanga foʻou naʻe hoko ʻo ʻi ai ʻi he Penitekosi 33 T.S., pea ko hai naʻe hoko ko e konga ʻo iá?
6 Ko e puleʻanga foʻoú, ʻa e “Isileli oe Otua,” ʻoku faʻuʻaki ia ʻa e kau ʻIsileli fakalaumālié. (Kal. 6:16, PM; Loma 2:28, 29; 9:6) Naʻe hoko ia ʻo ʻi ai ʻi hono huaʻi hifo ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi he Penitekosi 33 T.S. Hili iá, naʻe hoko kotoa ai ʻa e kau Kalisitiane pani ʻe he laumālié ko e konga ʻo e puleʻanga ʻoku hoko he taimí ni ko e kalasi tamaioʻeiki kuo fakanofo ʻe he ʻEikí, ʻa Sīsū Kalaisi. Ko e mēmipa taki taha ʻo e puleʻanga ko iá naʻe ʻoange ki ai ʻa e fekau ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí mo ngaohi ākonga. (Mt. 28:19, 20) Ka naʻe pau ke kau ʻa e mēmipa kotoa pē ʻo e kulupu ko iá ʻi hono tokonaki ʻo e meʻakai fakalaumālié ʻi hono taimi totonu? Tau sio angé ki he anga hono tali ʻe he Tohi Tapú ʻa e fehuʻi ko ení.
7. ʻI he ʻuluaki taimí ko e hā ʻa e ngāue tefito ʻa e kau ʻapositoló, pea naʻe anga-fēfē hono fakalahi ki mui ʻa e ngāue ko iá?
7 ʻI he taimi naʻe fakanofo ai ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ʻapositolo ʻe toko 12, ko ʻenau ngāue tefitó naʻe kau ki ai ʻa hono fekauʻi atu ke nau malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ki he niʻihi kehé. (Lau ʻa e Maake 3:13-15.) Ko e ngāue ko ení naʻe fehoanaki ia mo e ʻuhinga tefito ʻo e foʻi lea faka-Kalisi ko e apostolos, ʻa ia ko e haʻu mei ha foʻi veape ko hono ʻuhingá pē ko e “fekauʻi atu.” Kae kehe, ʻi he faai atu ʻa e taimí mo e teu ke fokotuʻu ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané, naʻe hoko ai ʻa e ngafa ʻo ha ʻapositolo ko ha “lakanga tauhi.”—Ng. 1:20-26, NW.
8, 9. (a) Ko e hā ʻa e tokanga tefito ʻa e kau ʻapositolo ʻe toko 12? (e) Ko hai ʻa e toko ua kehe naʻe toe ʻoange ki ai ʻa e ngaahi fatongia lahi ange, hangē ko ia naʻe fakapapauʻi ʻe he kulupu pulé?
8 Ko e hā naʻe tokanga tefito ki ai ʻa e kau ʻapositolo ʻe toko 12? ʻOku lava ke hā ʻa e talí ʻi he ngaahi meʻa naʻe hoko hili ʻa e ʻaho Penitekosí. ʻI he taimi ne malanga hake ai ha fekīhiaki fekauʻaki mo e tufa fakaʻaho ʻo e meʻakai ki he kau uitoú, naʻe fakatahatahaʻi mai ai ʻe he kau ʻapositolo ʻe toko 12 ʻa e kau ākongá ʻo tala kia kinautolu: “ʻOku ʻikai te mau loto ke tuku liʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtua, ka mau nofo ke fai ʻa e tufa ʻi he ngaahi tepile.” (Lau ʻa e Ngāue 6:1-6.) Naʻe hanga leva ʻe he kau ʻapositoló ʻo fakanofo ʻa e fanga tokoua taau fakalaumālie kehe ke nau tokangaʻi ʻa e “ngāue” ko eni naʻe fiemaʻú koeʻuhi ke lava ʻo ngāue līʻoa ai ʻa e kau ʻapositoló ki he “tufa ʻo e folofola.” Ko e fokotuʻutuʻu ko ení naʻe iku ʻo maʻu ai ʻa e tāpuaki ʻa Sihová ʻi he “tupu maʻu pē ʻa e folofola ʻa e ʻOtua; pea fakatokolahi ʻaupito ʻa e lau ʻo e kau ako ʻi Selusalema.” (Ng. 6:7) Ko ia ko e fatongia tefito ʻo e ngāue fafanga fakalaumālié naʻe hilifaki ia ki he kau ʻapositoló.—Ng. 2:42.
9 ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe tuku ai ki he niʻihi kehé ʻa e ngaahi fatongia mamafa. Ko Paula mo Panepasa, ʻi hona tataki ʻe he laumālie māʻoniʻoní, naʻe fekauʻi atu kinaua ko e ongo misinale ʻe he fakatahaʻanga ʻi ʻAniteoké. Naʻá na toe hoko foki ʻo ʻiloa ko e ongo ʻapositolo, neongo naʻe ʻikai te na kau ʻi he muʻaki toko 12. (Ng. 13:1-3; 14:14; Kal. 1:19) Ko hona fakanofó naʻe fakapapauʻi ia ʻe he kulupu pule ʻi Selusalemá. (Kal. 2:7-10) Taimi nounou mei ai, naʻe kau ai ʻa Paula ʻi hono ʻoatu ʻo e meʻakai fakalaumālié. Naʻá ne hiki ai ʻene fuofua tohi fakamānavaʻí.
10. ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe kau ʻa e kau Kalisitiane kotoa naʻe pani ʻe he laumālié ʻi hono teuteu ʻo e meʻakai fakalaumālié? Fakamatalaʻi.
10 Kae kehe, naʻe kau kotoa ʻa e kau Kalisitiane pani ʻe he laumālié ʻi hono tokangaʻi ʻa e ngāue fakamalangá pea ʻi hono teuteu ʻo e meʻakai fakalaumālié? ʻIkai. ʻOku tala mai ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻOku ʻikai ke ʻapositolo kotoa. ʻOku ʻikai ke palōfita kotoa. ʻOku ʻikai ke faiako kotoa. ʻOku ʻikai ke faimana kotoa.” (1 Kol. 12:29, Ko e Taulua) Neongo ko e kau Kalisitiane kotoa pē kuo fanauʻi ʻe he laumālié naʻa nau kau ʻi he ngāue fakamalangá, ko ha tokosiʻi mātuʻaki fakangatangata pē—ko e kau tangata kehekehe pē ʻe toko valu—naʻe ngāueʻaki ke nau hiki ʻa e tohi ʻe 27 ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané.
Tamaioʻeiki Anga-Tonu ʻi Onopōní
11. Ko e hā ʻa e ‘meʻa kotoa pē’ naʻe fakanofo ʻa e tamaioʻeikí ke pule ki aí?
11 Ko e ngaahi lea ʻa Sīsū naʻe lēkooti ʻi he Mātiu 24:45 ʻoku fakahaaʻi mahino ai ʻe kei ʻi ai pē ha kalasi tamaioʻeiki anga-tonu mo poto ʻe moʻui ʻi māmani he lolotonga ʻa e taimi ʻo e ngataʻangá. ʻOku lave ʻa e Fakahā 12:17 ki he faʻahingá ni ko e “toenga” ʻo e hako ʻo e fefiné. ʻI he tuʻunga ko ha kulupú, ko e toenga ko ení kuo fakanofo ia ke pule ki he meʻa kotoa pē ʻa Kalaisi ʻi heni ʻi māmaní. Ko e ‘meʻa kotoa pē’ ʻoku fakanofo ʻa e setuata faitōnungá ke ne tokangaʻí ko e ngaahi meʻa fakatuʻi ia ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní, ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa e faʻahinga ʻi he māmaní ʻe pule mai ki ai ʻa e Puleʻangá mo e ngaahi meʻangāue ʻoku ngāueʻaki ki hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí.
12, 13. ʻOku anga-fēfē hono ʻiloʻi ʻe ha Kalisitiane ʻokú ne maʻu ʻa e ui fakahēvaní?
12 ʻOku anga-fēfē hono ʻiloʻi ʻe ha Kalisitiane pe ʻokú ne maʻu ʻa e ʻamanaki fakahēvaní pea ʻokú ne kau ʻi he toenga ko eni ʻo e ʻIsileli fakalaumālié? ʻOku maʻu ʻa e talí ʻi he ngaahi lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he faʻahinga naʻa nau kau fakataha mo ia ʻi he ʻamanaki fakahēvani tatau: “ʻIlonga kinautolu ʻoku takiekina ʻe he Laumalie ʻo e ʻOtua, ko kinautolu ia ʻa e ngaahi foha ʻo e ʻOtua. He [talaʻehai] naʻa mou maʻu ha Laumalie anga-popula, ke mou foki ai ki he manavahe: ka naʻa mou maʻu ʻa e Laumalie anga-faka-tama-ohi; pea ʻi heʻetau ʻiate ia ʻoku tau kalanga, Apa Tamai. Ko e Laumalie ʻoku ne kaungā-fakamoʻoni ʻe ia mo hotau laumalie, ʻo pehe, Ko e fanau ʻa e ʻOtua ʻa kitautolu. Pea kapau ko e fanau, ta ko e ngaahi ea foki, ko e ngaahi ea ʻo e ʻOtua, pea kaungā-ea mo Kalaisi; ʻo kapauā ʻoku tau kaungā-mamahi mo ia, ka tau kaungā-hakeakiʻi foki mo ia.”—Loma 8:14-17.
13 ʻI hono fakahaaʻi mahinó, ko e faʻahinga tāutaha ko ení ʻoku pani kinautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá pea ʻoku nau maʻu ha “ui,” pe fakaafe fakahēvani. (Hep. 3:1) Ko e fakaafe fakafoʻituitui ko ení ʻoku mei he ʻOtuá. Ko kinautolu, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku nau tali leva ʻo ʻikai toe fehuʻia pe veiveiua pe manavahē ʻi hono tali ʻa hono fanauʻi ko eni ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá. (Lau ʻa e 1 Sione 2:20, 21.) Ko ia ʻoku ʻikai te nau fili ʻa e ʻamanaki ko ení maʻanautolu, ka ʻoku hanga ʻe Sihova ʻo silaʻi kinautolu, pe tuku hono laumālie māʻoniʻoní kia kinautolu.—2 Kol. 1:21, 22; 1 Pita 1:3, 4.
Vakai Totonú
14. ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa e kau paní ki honau uí?
14 ʻOku totonu ke fēfē ʻa e vakai ʻa e faʻahinga pani ko ení kia kinautolu ʻi heʻenau tatali ki honau pale fakahēvaní? ʻOku nau ʻiloʻi neongo kuo nau maʻu ha fakaafe fakaofo, ko e meʻá pē ia—ko ha fakaafe. Kuo pau ke nau anga-tonu ai pē kae ʻoua ke nau mate koeʻuhi ke nau maʻu ʻa e pale ko ení. ʻI he anga-fakatōkilaló, ʻoku nau fakaongo atu ai ʻa e ngaahi lea ʻa Paulá: “Kainga, ʻoku ʻikai te u lau au kuo u maʻu: ka ko e meʻa pe taha ʻoku ou fai; ʻoku ou fakangalongaloʻi ʻa e ngaahi meʻa kuo tuku ki mui, kau kakapa atu ki he ngaahi meʻa mei muʻa: ʻou tuli atu pe ki he ngataʻanga, ke maʻu ʻa e pale ʻo hoto ui mei ʻolunga naʻe fai ʻe he ʻOtua ʻia Kalaisi Sisu.” (Fili. 3:13, 14) Ko e toenga ʻo e kau paní kuo pau ke nau fai ʻenau lelei tahá ke ‘nau aeva ʻo tāu moe ui aia kuo uiuiʻi aki akinautolú, i he agavaivai kotoabe,’ ʻo fai ia “i he manavahe moe tetetete.”—Ef. 4:1, 2, PM; Fili. 2:12, PM; 1 Tes. 2:12.
15. ʻOku totonu ke fēfē ʻa e vakai ʻa e kau Kalisitiané ki he faʻahinga ʻoku maʻu ʻinasi ʻi he maá mo e uainé ʻi he Fakamanatú, pea ʻoku totonu ke fēfē ʻa e vakai ʻa e faʻahinga paní kia kinautolú?
15 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku totonu ke fēfē ʻa e vakai ʻa e kau Kalisitiane kehé ki ha tokotaha ʻokú ne taukaveʻi kuó ne tali ʻa e pani ko ení pea kamata ke ne maʻu ʻinasi ʻi he mā mo e uaine ʻi he Fakamanatú? ʻOku ʻikai totonu ke fakamāuʻi ia. Ko e meʻá ʻoku ʻi he vahaʻa ia ʻo e tokotaha ko ení pea mo Sihova. (Loma 14:12) Kae kehe, ko e kau Kalisitiane kuo nau tali moʻoni ʻa e pani ko ení ʻoku ʻikai te nau fiemaʻu ke fai ha tokanga makehe kia kinautolu. ʻOku ʻikai te nau tui ko ʻenau kau ʻi he kau paní ʻoku ʻoange ai kia kinautolu ha vavanga makehe ʻo mahulu atu ia ʻi he meʻa nai ʻoku maʻu ʻe he kau mēmipa taukei ʻe niʻihi ʻo e “fuʻu kakai lahi.” (Fkh. 7:9) ʻOku ʻikai te nau tui ʻoku nau maʻu tefito ʻe kinautolu ʻa e laumālie māʻoniʻoni lahi ange ʻi he meʻa ʻoku maʻu ʻe honau takanga ko e “fanga sipi kehe.” (Sione 10:16) ʻOku ʻikai te nau ʻamanekina ke fai ha meʻa makehe maʻanautolu; pea ʻoku ʻikai te nau taukaveʻi ko ʻenau maʻu ʻinasi ʻi he maá mo e uainé ʻoku nau māʻolunga ange ai kinautolu ʻi he kau mātuʻa kuo fakanofo ʻi he fakatahaʻangá.
16-18. (a) ʻOku kau kotoa ʻa e kau paní ʻi hono ʻoatu ʻa e ngaahi moʻoni fakalaumālie foʻoú? Fakatātaaʻi. (e) Ko e hā ʻoku ʻikai ai fiemaʻu ki he Kulupu Pulé ke nau fetalanoaʻaki mo e faʻahinga kotoa ʻoku nau taukaveʻi ʻoku nau kau ʻi he kau paní?
16 Ko e fakakātoa ʻo e faʻahinga pani ko eni ʻi he māmaní kotoa ko ha konga kinautolu ʻo ha kulupu ʻoku fengāueʻaki ʻi māmani lahi ʻa ia ʻoku nau kau ʻi ha founga ʻi hono fakaeʻa ʻa e ngaahi moʻoni foʻou fakalaumālié? ʻIkai. Neongo ʻi hono tuʻunga ko ha kulupu fetuiakí ko e kalasi tamaioʻeikí ʻoku nau maʻu ʻa e fatongia ki hono fafangaʻi ʻa e fāmili fakalaumālié, ʻoku ʻikai maʻu ʻe he faʻahinga tāutaha kotoa ʻo e kalasi tamaioʻeikí ʻa e ngaahi fatongia pe ngāue tatau. (Lau ʻa e 1 Kolinito 12:14-18.) Hangē ko ia naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻi he ʻuluaki senitulí, naʻa nau kau kotoa ʻi he ngāue fakamalanga mātuʻaki mahuʻingá. Ka ko ha tokosiʻi mātuʻaki fakangatangata pē naʻe ngāueʻaki ke nau hiki ʻa e ʻū tohi ʻi he Tohi Tapú mo tokangaʻi ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané.
17 Ke fakatātaaʻi: ʻOku lave ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e ‘Fakatahaʻangá’ ʻi heʻene fai ʻa e ngāue pau ʻi hono fakahoko ʻa e ngaahi meʻa fakaefakamaau. (Mt. 18:17) Neongo ia, ʻi he tuʻunga totonú, ko e kau mātuʻá pē ʻoku nau fai ʻa e ngāue ko ení ʻi heʻenau malavá ʻi he tuʻunga ko e kau fakafofonga ʻo e fakatahaʻangá. ʻOku ʻikai fetuʻutaki ʻa e kau mātuʻá mo e kau mēmipa kotoa pē ʻo e fakatahaʻangá ke ʻeke ʻenau ngaahi fakakaukaú ki muʻa ke nau fai ha fili. ʻOku nau fakahoko ʻi he tuʻunga fakateokalati ʻa e ngafa ko ia kuo vaheʻi kia kinautolú; ʻoku nau ngāue maʻá e fakatahaʻangá fakalūkufua.
18 ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi he ʻahó ni ʻoku maʻu ʻe he fika fakangatangata ʻo e kau tangata paní ʻa e fatongia ko hono fakafofongaʻi ʻo e kalasi tamaioʻeikí. ʻOku faʻuʻaki kinautolu ʻa e Kulupu Pule ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e kau tangata ko eni kuo pani ʻe he laumālié ʻoku nau tokangaʻi ʻa e ngāue ʻo e Puleʻangá mo e polokalama fafanga fakalaumālié. Neongo ia, hangē ko ia ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻoku ʻikai fetalanoaʻaki ʻa e Kulupu Pulé mo e mēmipa tāutaha ʻo e kalasi tamaioʻeikí ki muʻa ʻi hono fai ʻo e ngaahi filí. (Lau ʻa e Ngāue 16:4, 5.) Kae kehe, ko e Kau Fakamoʻoni pani kotoa pē ʻoku nau kau lahi ʻi he ngāue utu-taʻu mātuʻaki mahuʻinga ʻa ia ʻoku lolotonga fakahokó. ʻI he tuʻunga ko ha kalasí, ko e “tamaioeiki agatonu mo boto” ko e sino pē ʻe taha, ka ʻi honau tuʻunga tāutahá, ʻoku kehekehe ʻenau ngāué.—1 Kol. 12:19-26.
19, 20. Ko e hā e vakai mafamafatatau ʻoku maʻu ʻe he fuʻu kakai lahí ʻo fekauʻaki mo e “tamaioeki agatonu mo boto” mo ʻene Kulupu Pulé?
19 Ko e hā ʻa e ola ʻoku totonu ke fai ʻe he ngaahi moʻoniʻi meʻa ko eni ʻi ʻolungá ki he fuʻu kakai lahi ʻoku fakautuutu honau tokolahí ʻa ia ʻoku nau ʻamanaki ke moʻui taʻengata ʻi he māmaní? ʻI he hoko ko e konga ʻo e meʻa kotoa pē ʻa e Tuʻí, ʻoku nau fiefia ke ngāue fāitaha kakato mo e ngaahi fokotuʻutuʻu kuo fai ʻe he Kulupu Pulé, ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e “tamaioeiki agatonu mo boto.” Ko e ngaahi mēmipa ʻo e fuʻu kakai lahí ʻoku nau houngaʻia ʻi he meʻakai fakalaumālie kuo ngaohi ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa e Kulupu Pulé. Ka ʻi he taimi tatau, lolotonga hono fakaʻapaʻapaʻi ʻa e tamaioʻeikí ʻi he tuʻunga ko ha kalasí, ʻoku tokanga ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fuʻu kakai lahí ke ʻoua te nau hakeakiʻi ha faʻahinga tāutaha pē ʻoku nau taukaveʻi ko e konga kinautolu ʻo e tamaioʻeiki ko iá. ʻOku ʻikai ha Kalisitiane ʻokú ne tali moʻoni ʻa e pani ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻe loto pe te ne ʻamanekina ke fai ange ki ai ha meʻa pehē.—Ng. 10:25, 26; 14:14, 15.
20 Pe ko e “kaugaabi” kitautolu, ʻa ia ko e konga ʻo e toenga ʻo e kau paní, pe ko e kau mēmipa kitautolu ʻo e fuʻu kakai lahí, ʻai ko ʻetau fakapapaú ia ke ngāue fāitaha kakato mo e setuata anga-tonú pea mo ʻene Kulupu Pulé. ʻOfa ke tau taki taha “hanganaki leʻo” pea fakamoʻoniʻi ʻetau anga-tonu ʻo aʻu ki he ngataʻangá.—Mt. 24:13, 42, NW.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Luke 12:42-44 (NW): “Pea naʻe pehē ʻe he ʻEikí: ‘Ko hai moʻoni koā ʻa e setuata faitōnungá, ʻa e tokotaha fakapotopotó, ʻa ia ʻe fakanofo ʻe heʻene ʻeikí ki he kulupu ʻo ʻene kau sevānití ke hanganaki ʻoange kiate kinautolu ʻenau tokonaki meʻakai feʻunga ʻi he taimi totonu? He fiefia ē ka ko e tamaioʻeiki ko iá, ʻo ka aʻu mai ʻa hono ʻeikí ʻo ne ʻilo ia ʻokú ne fai pehē! ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Te ne fakanofo ia ke ne tokangaʻi ʻene ngaahi meʻá kotoa.’”
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• Ko hai ʻa e “tamaioeiki agatonu mo boto,” pea ko hai ʻa e kaungāʻapí?
• ʻOku anga-fēfē hono ʻiloʻi ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e ui fakahēvaní?
• Ko hai ʻokú ne maʻu ʻa e fatongia tefito ki hono teuteu ʻo e meʻakai foʻou fakalaumālié?
• ʻOku totonu ke fēfē ʻa e vakai ʻa ha taha ʻo e kau paní kiate iá?
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
ʻI he ʻahó ni, ʻoku fakafofongaʻi ʻe he Kulupu Pulé ʻa e kalasi tamaioʻeiki anga-tonu mo potó. Naʻe ʻi ai ha fokotuʻutuʻu meimei tatau ʻi he ʻuluaki senitulí