ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá
ʻOku Fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa e Anga-Vaivaí
HĪKISIA, meheka, kumi tuʻunga. Ko e ngaahi angaʻitangata ko iá ʻoku lahi ia ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻoku nau malava ke muʻomuʻa ʻi he māmani ko ení. Ka ʻoku ʻai ʻe he ngaahi ʻulungaanga ko iá ke tau ofi ange ai ki he ʻOtua ko Sihová? ʻI hono kehé, ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa e anga-vaivai ʻi heʻene kau lotú. ʻOku hā mahino eni mei he talanoa ʻoku ʻi he Nomipa vahe 12 (PM). Ko e feituʻú ko e toafa Sainaí, hili hono fakahaofi ʻo ʻIsileli mei ʻIsipité.
Ko Meliame mo ʻĒlone, ʻa e tuofefine mo e tokoua lahi ʻo Mōsesé, naʻá na “lea fakamamahi” kiate ia. (Veesi 1) ʻI he ʻikai lea pē kia Mōsesé, naʻá na lauʻi ia, ngalingali naʻá na fakamafola holo ʻena lāunga ʻi he ʻapitangá. Ko Meliame, ʻa ia ʻoku ʻuluaki lave ki aí, ʻoku ngalingali naʻe takimuʻá. Ko e makatuʻunga ʻo e lāungá ko e mali ʻa Mōsese mo ha fefine Kusá. Naʻe meheka ʻa Meliame naʻa ʻikai nai toe lahi ʻa e tokanga kiate ia ʻa e kakaí koeʻuhi ko e fefine kehe ko ení—ʻa e tokotaha ko ia ʻoku ʻikai ko ha ʻIsilelí?
Naʻe toe ʻi ai ʻa e makatuʻunga lahi ange ki he lāungá. Naʻe hanganaki pehē ʻe Meliame mo ʻĒlone: “He kuo folofola a Jihova ia Mosese be? ka kuo ikai folofola foki ia iate kimaua?” (Veesi 2) Ko e taumuʻa moʻoni ʻo e lāungá ko ha holi ki ha mafai mo e tuʻunga ʻiloa lahi ange?
ʻI he talanoá, naʻe ʻikai fai tonu ʻe Mōsese ha tali ki he ngaahi lāungá. ʻOku hā mahino, naʻá ne ʻūkuma pē ʻiate ia ʻa e lau koví. Ko ʻene tali anga-kātakí naʻe fakapapauʻi ai ʻa hono fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú “nae agavaivai ia, o lahi hake i he kau tagata kotoabe” ʻi he māmaní.a (Veesi 3) Naʻe ʻikai fiemaʻu ke taukapoʻi ʻe Mōsese ʻa ia tonu. Naʻe fanongo ki ai ʻa Sihova, pea naʻá ne taukapoʻi ʻa Mōsese.
Naʻe vakai ʻa Sihova ko e lāungá naʻe fai ia kiate ia tonu. He ko ē, ko ia naʻá ne fakanofo ʻa Mōsesé. ʻI hono valokiʻi ʻa e ongo lāungá, naʻe fakamanatu ʻe he ʻOtuá kia kinaua naʻe ʻi ai hono vahaʻangatae makehe mo Mōsese: “Te ma lea fakataha mo ia mo gutu taha.” Naʻe ʻeke leva ʻe Sihova kia Meliame mo ʻĒlone: “Koeha oku ikai te mo manavahe ai ke lea fakamamahi . . . [kia] Mosese?” (Veesi 8) ʻI he lauʻi ʻo Mōsesé, naʻá na halaia moʻoni ai ʻi hono lauʻi ʻa e ʻOtuá. ʻI he taʻefakaʻapaʻapa lahi ko iá, te na hokosia ai ʻa e kakaha ʻo e houhau ʻa e ʻOtuá.
Ko Meliame, ʻoku ngalingali naʻá ne kamatá, naʻe taaʻi ʻaki ia ʻa e kilia. Naʻe kōlenga ʻa ʻĒlone kia Mōsese he taimi pē ko iá ke ne fakalaloaʻi ia. Fakakaukau atu pē—ko e lelei ʻa Meliamé naʻe fakatuʻunga ia he taimi ko ení ʻi he fakalaloa ʻa e tokotaha naʻá na faihala ki aí! Naʻe fai ʻe Mōsese ʻi he anga-vaivai ʻa e meʻa naʻe kole kiate iá. ʻI he lea ko e ʻuluaki taimí ia ʻi he tuʻunga ko ení, naʻe kōlenga fakamātoato ʻa Mōsese kia Sihova maʻa hono tuofefiné. Naʻe fakamoʻui ʻa Meliame, ka naʻe pau ke ne kātekina ʻa e fakamā ʻo hono fakamavaheʻi ia ʻi he vahaʻa taimi ko e ʻaho ʻe fitu.
Ko e talanoá ni ʻokú ne ʻomai kia kitautolu ʻa e fakamaama ki he ngaahi ʻulungaanga ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihová mo e ngaahi anga ʻokú ne fakafepakiʻí. Kapau ʻoku tau loto ke ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá, kuo pau ke tau feinga ke taʻaki fuʻu ha toetoenga pē ʻo e hīkisiá, meheká mo e sio tuʻunga ʻoku tau ʻiloʻi nai ʻoku ʻia kitautolú. Ko e anga-vaivaí ʻoku ʻofa ai ʻa Sihová. ʻOkú ne talaʻofa: “ʻE maʻu ʻa e fonua ʻe he faʻa kataki [pe anga-vaivaí]; pea te nau fefiefiaʻi ʻi he melino lahi.”—Sāme 37:11; Semisi 4:6.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e anga-vaivaí ko ha ʻulungaanga mālohi ia ʻokú ne ʻai ke malava ha tokotaha ʻo ʻūkuma ʻa e fakamaau taʻetotonú ʻi he kātaki ʻo ʻikai faisāuni.