LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w09 10/1 p. 4-7
  • Koloa ʻOku Haʻu mei he ʻOtuá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Koloa ʻOku Haʻu mei he ʻOtuá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Koloa Fēfē?
  • Koloa ʻOku Tupu ʻi he Tuí
  • Loto ke Koloaʻia Fakalaumālie
    ʻĀ Hake!—2007
  • ʻOku Tāpuakiʻi Kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻAki ʻa e Koloá?
    ʻĀ Hake!—2004
  • Kumi ki he Ngaahi Koloa ʻOku Moʻoní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
w09 10/1 p. 4-7

Koloa ʻOku Haʻu mei he ʻOtuá

KAPAU ʻokú ke faitōnunga ki he ʻOtuá, te ne tāpuakiʻi koe ʻaki ʻa e koloa? Mahalo pē, ka ʻoku ngalingali ʻoku ʻikai ko e faʻahinga koloa ia ʻokú ke ʻamanekiná. Fakakaukau angé kia Mele, ʻa e faʻē ʻa Sīsuú. Naʻe hā ʻa e ʻāngelo ko Kepalelí kiate ia ʻo ne tala ange naʻe “ofeina lahi” ia ʻe he ʻOtuá pea te ne ʻaloʻi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. (Luke 1:28, 30-32, PM) Neongo ia, naʻe ʻikai te ne koloaʻia. ʻI hono fai ʻe Mele ha feilaulau hili hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú, naʻá ne foaki ha “ongo kulukulu, pe ko ha lupe mui ʻe toko ua,” ʻa ia ko e feilaulau anga-maheni ia naʻe fai kia Sihova ʻe he kakai masivá.​—Luke 2:24; Livitiko 12:8.

Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo e masiva ʻa Melé ʻoku ʻuhinga iá naʻe ʻikai te ne maʻu e tāpuaki ʻa e ʻOtuá? ʻIkai ʻaupito, ʻi heʻene ʻalu ʻo ʻaʻahi kia ʻIlisapesi, ko hono kāingá, naʻe “fonu ʻa ʻIlisapesi ʻi he laumālie māʻoniʻoní, pea naʻá ne kalanga leʻo-lahi ʻo pehē: ‘Kuo faitāpuekina koe [Mele] ʻi he lotolotonga ʻo e kakai fefiné, pea kuo faitāpuekina ʻa e fua ʻo ho manavá!’” (Luke 1:41, 42, NW) Naʻe maʻu ʻe Mele ʻa e monū ʻo e hoko ko e faʻē fakaemāmani ʻa e ʻAlo ʻofeina ʻo e ʻOtuá.

Ko Sīsū tonu naʻe ʻikai ko ha tangata koloaʻia ia. ʻIkai ngata pē ʻi hono ʻaloʻi pea ʻohake ʻi he feituʻu masivá ka naʻá ne masiva ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻui ʻi he māmaní. Naʻá ne tala ange ʻi he taimi ʻe taha ki ha tangata ʻa ia naʻe feinga ke hoko ko ha ākonga: “Ko e fanga fokisi ʻoku ai hanau tafu, mo e fanga manupuna ʻo e ʻatā hanau pununga; ka ko e Fanautama ʻa Tangata ʻoku ʻikai siʻa potu ke ʻolunga ki ai hono ʻulu.” (Luke 9:57, 58) Kae kehe, ko e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi ʻi heʻene haʻu ki he māmaní naʻe ʻai ai ke malava ʻa ʻene kau ākongá ʻo maʻu ʻa e koloa lahi. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ka ne hoko ko e masiva koeʻuhi ko kimoutolu, koeʻuhi ko e meʻa ʻi heʻene masiva ke mou hoko ko e koloaʻia.” (2 Kolinito 8:9) Ko e hā ʻa e faʻahinga koloa naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá? Pea fēfē ʻa e ʻahó ni?

Ko e Koloa Fēfē?

Ko e koloaʻia fakamatelié ʻoku faʻa hoko ko ha fakafaingataʻaʻiaʻanga ia ki he tuí, koeʻuhi ko ha tokotaha koloaʻia ʻokú ne falala nai ki heʻene paʻangá kae ʻikai ki he ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Hono ʻikai faingataʻa ki he kakai maʻu paʻanga ke hu ki he puleʻanga ʻo e ʻOtua!” (Maake 10:23) ʻOku hā mahino leva, ko e koloa naʻe tuʻuaki ʻe Sīsū ki hono kau muimuí naʻe ʻikai ko ha koloa fakamatelie.

Ko hono moʻoní, ko e tokolahi taha ʻo e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau masiva. ʻI he taimi naʻe kole paʻanga ai ha tangata naʻe mamatea mei hono fanauʻí, naʻe tali ange ʻe Pita: “Ko e siliva mo e koula ʻoku ʻikai te u maʻu; ka ko e meʻa ʻoku ou maʻu te u ʻatu ni ia: ʻI he huafa ʻo Sisu Kalaisi mei Nasaleti, tuʻu pea haʻele.”​—Ngāue 3:6.

Ko e ngaahi lea ʻa e ākonga ko Sēmisí ʻoku toe fakahaaʻi ai ko e fakatahaʻanga Kalisitiané naʻe faʻu tefito ʻaki ia ʻa e kakai masiva. Naʻá ne tohi: “Fanongo mai, siʻoku kainga ʻofaʻanga, ʻikai naʻe fili ʻe he ʻOtua ʻa kinautolu ʻoku masiva ʻi mamani ke koloaʻia ʻi he tui, pea ke [ʻea] ki he puleʻanga naʻa ne talaʻofa kiate kinautolu ʻoku ʻofa kiate ia?” (Semisi 2:5) ʻIkai ko ia pē, naʻe toe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá naʻe ʻikai tokolahi ha kau “poto fakakakano” pe “malohi” pe “houʻeiki” naʻe ui ke nau hoko ko e konga ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané.​—1 Kolinito 1:26.

Kapau ko e koloa naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki hono kau muimuí naʻe ʻikai ko e koloa fakamatelie, ko e hā ʻa e faʻahinga koloa naʻá ne ʻoange kia kinautolú? ʻI ha tohi naʻe ʻave ʻe Sīsū ki he fakatahaʻanga ʻi Sīmaná, naʻá ne pehē ai: “ʻOku ou ʻilo pe hoʻo mamahiʻia, mo hoʻo masiva, (ka ʻoku ke koloaʻia pe).” (Fakahā 2:8, 9) Ko e kau Kalisitiane ʻi Sīmaná, neongo naʻa nau masiva, naʻa nau maʻu ʻa e koloa naʻe mahuʻinga mamaʻo ange ia ʻi he silivá pe ko e koulá. Naʻa nau koloaʻia koeʻuhi ko ʻenau tuí mo ʻenau anga-tonu ki he ʻOtuá. Ko e tuí ʻiate ia pē ʻoku mahuʻinga koeʻuhi “oku ikai maʻu kotoabe” ia. (2 Tesalonaika 3:2, PM) Ko e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻa e tuí ʻoku nau masiva moʻoni ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá.​—Fakahā 3:17, 18.

Koloa ʻOku Tupu ʻi he Tuí

Ko ia ai, ʻi he ngaahi founga fē ʻoku mahuʻinga ai ʻa e tuí? Ko e faʻahinga ʻoku tui ki he ʻOtuá ʻoku nau maʻu ʻaonga mei he “koloa na ko ʻene angaʻofa, kaeʻumaʻā ʻene fakatofutofu mo angamokomoko.” (Loma 2:4) ʻOku nau toe maʻu ʻa e “fakamolemole o [ʻenau] ngaahi angahala” koeʻuhi ko ʻenau tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú. (Efeso 1:7) ʻIkai ko ia pē, ʻoku nau maʻu ʻa e poto ʻoku ʻomai ʻe he “folofola ʻa Kalaisi” ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e tuí. (Kolose 3:16) ʻI heʻenau lotu ki he ʻOtuá ʻi he tuí, “ko e nonga ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pe” ʻokú ne maluʻi honau lotó mo e ʻatamaí, ʻo ʻomai ai kia kinautolu ʻa e fiemālie mo e fiefia.​—Filipai 4:7.

Tānaki atu ki he ngaahi ʻaonga kotoa ko ení, ko e faʻahinga ʻoku tui ki he ʻOtuá fakafou ʻi hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi, ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki fakaofo ʻo e moʻui taʻengatá. ʻOku ʻiloa ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsū Kalaisí: “Naʻe ʻofa pehe ʻa e ʻOtua ki māmāni, ko ia naʻa ne foaki hono ʻAlo tofu-pe-taha-ne-fakatupu, koeʻuhi ko ia kotoa pe ʻoku tui pikitai kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengata.” (Sione 3:16) Ko e ʻamanaki maʻongoʻonga ko iá ʻoku ʻai ia ʻo mālohi ʻi he taimi ʻoku maʻu ai ʻe ha taha ʻa e ʻilo totonu fekauʻaki mo e Tamaí pea mo e ʻAló, he naʻe toe pehē ʻe Sīsū: “Ko eni ia ʻa e moʻui taʻengata, ke nau fai ke ʻilo koe ko e Otua moʻonia pe taha, pea mo Sisu ne ke fekau mai ko e Misaia.”​—Sione 17:3.

Lolotonga ko e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ʻoku felāveʻi tefito ia mo e meʻa fakalaumālié, ʻoku toe kau foki ai ʻa e ngaahi ʻaonga fakaeongo mo fakaesino. Ko e fakatātaá, ko Dalídio ʻi Pelēsila. Ki muʻa ke ne hoko ʻo ʻiloʻi totonu ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá, ko ʻene palopalemá ʻa ʻene inú. Naʻe hoko ʻi he meʻá ni ha tuʻunga mātuʻaki fakatuʻutāmaki ki he ngaahi vahaʻangatae ʻi hono fāmilí. ʻIkai ko ia pē, naʻe taʻepau ʻa hono tuʻunga fakapaʻangá. Naʻá ne kamata ako Tohi Tapu leva mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová peá ne hokosia ha liliu fakaofo.

Ko e ʻilo foʻou ʻa Dalídio naʻe iku ai ʻo ne liʻaki ʻa ʻene ngaahi tōʻonga koví. Naʻá ne fai ʻa e fakalakalaka lahi fakalaumālie ʻo ne pehē ai, “naʻá ku angaʻaki ʻa e ʻalu mei he pā ki he pā; ka ʻi he taimi ní ʻoku ou ʻalu mei he fale ki he fale.” Naʻá ne hoko ko ha faifekau taimi-kakato ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko ha liliu pehē naʻe fakaleleiʻi ai ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono tuʻunga moʻui leleí kae toe pehē foki ki hono tuʻunga fakapaʻangá. Naʻe pehē ʻe Dalídio, “Ko e paʻanga naʻá ku faʻa fakamoleki ʻi he inú, ʻoku ou ngāueʻaki ia he taimí ni ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehe ʻoku masivá pe fakatau mai ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou fiemaʻú.” Kuó ne toe maʻu foki mo e ngaahi kaumeʻa moʻoni tokolahi fakafou heʻene feohi mo e kakai ʻoku nau maʻu ha fakakaukau fakalaumālie tatau. ʻOku maʻu ʻe Dalídio he taimí ni ʻa e nonga mo e fiemālie ʻo mahulu atu ia ʻi ha meʻa pē naʻe lava ke ne fakaʻuta atu ki ai ki muʻa ke ne hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá.

Ki ha toe fakatātā ʻe taha ʻo e ngaahi hokosia fakakoloa ki he moʻuí ʻoku hoko ki he faʻahinga ʻoku nau fakatupulekina ʻa e tui ki he ʻOtua ko Sihová, fakakaukau atu kia Renato. ʻI hoʻo sio he ʻahó ni ki hono fofonga fiefia mo malimalí, ʻoku faingataʻa ke tui naʻe ngaohikoviʻi ia ʻi he moʻuí. ʻI hono fanauʻi mai iá, naʻe liʻaki ia ʻe heʻene faʻeé. Naʻe tuku ia ʻi ha kato ʻi ha lalo sea, ʻokú ne mamulumulu mo takatakaʻuli lahi ʻoku kei pipiki pē ʻiate ia ʻa hono uhó. Naʻe lue mai ha ongo fefine ʻo sio ʻoku ngaue ʻa e kato ʻi he lalo seá. Naʻá na ʻuluaki fakakaukau naʻe tuku ai ʻe ha taha ha kiʻi pusi. ʻI heʻena ʻiloʻi ko ha kiʻi pēpē naʻe toki fāʻeleʻí, naʻá na ʻave fakavave ia ki ha falemahaki ofi mai ki ha tokoni fakafaitoʻo.

Ko e taha ʻo e ongo fefiné ko e taha ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea naʻá ne talanoa kia Rita, ko e Fakamoʻoni ʻe taha, ʻo fekauʻaki mo e pēpeé. Naʻe faʻa fāʻeleʻi mai ʻe Rita ʻene pēpē kuo ʻosi mate ʻi loto, pea naʻe toko taha pē ʻa ʻene taʻahiné. Naʻá ne fiemaʻu lahi haʻane tamasiʻi, ko ia naʻá ne fili ai ke pusiakiʻi ʻa Renato.

Naʻe tala ange ʻe Rita kia Renato ʻi heʻene kei siʻí ʻoku ʻikai ko ʻene faʻē moʻoní ia. Ka naʻá ne tokangaʻi ia ʻi he ʻofa mo e manavaʻofa pea feinga ke fakahūhū kiate ia ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié. ʻI heʻene tupu ʻo lahi haké, naʻe kamata ai ke ne mahuʻingaʻia ʻi he Tohi Tapú. Ko ʻene houngaʻia ʻi he founga taʻealatui ki ai ʻi hono fakahaofi iá naʻe toe tupulaki mo ia. ʻOkú ne loʻimataʻia ʻi he taimi kotoa pē ʻokú ne lau ai ʻa e ngaahi lea ʻa e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá: “Neongo e liʻaki au ʻe heʻeku tamai mo ʻeku faʻe, ʻe fakahoko au ʻe Sihova kiate ia pe.”​—Sāme 27:10.

ʻI ha fakahāhā ʻo ʻene houngaʻia ki he meʻa kotoa kuo fai ʻe Sihova maʻaná, naʻe papitaiso ai ʻa Renato ʻi he 2002 ʻo ne hoko ko ha faifekau Kalisitiane taimi-kakato ʻi he taʻu hoko maí. ʻOku kei teʻeki ai pē te ne ʻiloʻi ʻa ʻene tamai mo e faʻē totonú pea ʻoku ngalingali heʻikai ʻaupito te ne toe ʻiloʻi. Kae kehe, ʻoku ongoʻi ʻe Renato ko e taha ʻo e ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga taha kuó ne maʻú ko e hoko ʻo ʻiloʻi pea maʻu ʻa e tui kia Sihova ko ʻene Tamai ʻofa mo tokanga.

Mahalo pē ʻokú ke fakaʻamu ke maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo feʻofaʻaki mo e ʻOtuá, ʻa ia ʻe lava moʻoni ke ne fakakoloa ʻa hoʻo moʻuí. Ko e faingamālie ke maʻu ha vahaʻangatae pehē mo Sihova ko e ʻOtuá pea mo hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi, ʻoku ʻatā ia ki he tokotaha kotoa​—ʻa e koloaʻia mo e masiva. Heʻikai nai ʻomai ai ha koloa fakamatelie, ka ʻe iku ia ki ha nonga mo e fiemālie ʻi loto ʻa ia heʻikai lava ke fakatau mai ʻaki ʻa e paʻanga kotoa ʻi he māmaní. ʻOku moʻoni ai ʻa e ngaahi lea ʻoku maʻu ʻi he Palovepi 10:22: “Ko e tapuaki ʻa Sihova, ko ia ia ʻoku fakakoloa: Pea ʻoku ʻikai te ne ʻatu mo ia ha mamahi.”

ʻOku mahuʻingaʻia ʻaupito ʻa e ʻOtua ko Sihová ʻi he kakai ʻoku haʻu kiate iá: “Taumaiā naʻa ke tokanga ki heʻeku ngaahi tuʻutuʻuni! pehe kuo hange ha vaitafe hoʻo fiemalie, pea ko hoʻo maʻoniʻo[n]i hange ko e ngaahi peau ʻo e tahi.” (Aisea 48:18) Pea ʻokú ne talaʻofa ko e faʻahinga ʻoku haʻu kiate ia fakataha mo e taumuʻa mo e fakakaukau totonú ʻe fakapaleʻi lahi: “ʻOku tataʻo mai ki he angamalu ʻa e ʻapasia kia Sihova: Haʻu ai mo e koloa mo e ongoongo mo e moʻui.”​—Palovepi 22:4.

[Fakamatala ʻi he peesi 6]

Ko e tui ki he ʻOtuá ʻoku iku ia ki he nonga, fiemālie pea mo e fiefia

[Fakatātā ʻi he peesi 5]

Neongo naʻe masiva fakamatelie, ko e fāmili fakaemāmani ʻo Sīsuú naʻe tāpuakiʻi lahi ia ʻe he ʻOtuá

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share