Ko e Vakai ʻa e Tohi Tapú
ʻOku Tāpuakiʻi Kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻAki ʻa e Koloá?
“Ko e tapuaki ʻa Sihova, ko ia ia ʻoku fakakoloa: pea ʻoku ʻikai te ne ʻatu mo ia ha mamahi.”—PALOVEPI 10:22.
ʻOKU ʻuhinga ʻa e konga Tohi Tapu ʻoku hiki ʻi ʻolungá ʻoku tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene kau sevānití ʻaki ʻa e koloa fakamatelié? ʻOku tui pehē ʻa e kakai ʻe niʻihi. Fakakaukau angé ki he taukaveʻi ʻa e taha ʻo e faifekau mo e faʻu-tohi lotu faka-Penitekosi ʻAositelēlia: “ʻI [heʻeku] tohí te u tala atu ai kia kimoutolu ʻa e ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai kia kimoutolu ʻa e paʻanga lahi angé pea ko hono uá ko e founga ʻe lava ke mou maʻu ai ʻa e paʻanga lahi angé . . . Kapau ʻe lava ke liliu hoʻomou fakakaukaú ʻo fakatupulekina ha fakakaukau totonu ki he paʻangá, ʻoku ou tui te mou ʻaʻeva ʻi he tāpuaki mo e tuʻumālie ʻa e ʻOtuá ʻo ʻikai ʻaupito toe ʻi ai ha palopalema fakapaʻanga.”
Kae kehe, ko ha taukaveʻi pehē, ʻoku fakahuʻunga ai ko e kakai masivá ʻoku ʻikai ʻofaʻi ia ʻe he ʻOtuá. Ko e tuʻumālie fakamatelié ko ha fakaʻilonga moʻoni ia ʻo e tāpuaki ʻa e ʻOtuá?
Tāpuakiʻi ki ha Taumuʻa
Ko e lēkooti ʻa e Tohi Tapú ʻoku kau ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa ia ʻoku tāpuakiʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻa e kau sevāniti faitōnungá ʻaki ʻa e koloá. Hangē ko ení, ko Sēkope, naʻá ne mavahe mei hono ʻapí mo hono tokotokó pē, ka naʻá ne foki ʻi he taʻu ʻe 20 ki mui aí mo e fanga sipi, fanga pulu, pea mo e fanga ʻasi feʻunga ke faʻuʻaki ha ʻapitanga ʻe ua. Fakatatau ki he Tohi Tapú, ko e tuʻumālie ʻa Sēkopé ko ha meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá. (Senesi 32:10) Ko ha fakatātā ʻe taha: Naʻe mole meia Siope ʻa ʻene koloá kotoa, neongo ia naʻe tāpuakiʻi ia ʻe Sihova ki mui ʻaki ʻa e “fanga sipi ʻe taha mano ma fa afe, mo ha kameli ʻe ono afe, mo e afeʻi tauluaʻi pulu, mo ha afeʻi asi fefine.” (Siope 42:12) Naʻe ʻoange ʻe Sihova kia Tuʻi Solomone ʻa e koloa lahi ʻaupito ʻa ia ko hono ongoongó ʻoku tuʻuloa ia ʻo aʻu mai ki onopooni.—1 Tuʻi 3:13.
ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻi he Tohi Tapú ʻa e fakamatala lahi fau fekauʻaki mo e kau lotu faitōnunga mo talangofua ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻa nau masiva. Ko e moʻoni, naʻe ʻikai tauteaʻi ʻe he ʻOtuá ha faʻahinga ʻaki ʻa e masivá lolotonga ia ʻokú ne tāpuakiʻi ʻaki ʻa e niʻihi kehé ʻa e tuʻumālie. Ko e hā leva ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene foaki ʻi he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ʻa e koloá?
Ko e talí ʻoku kehekehe ia ʻi he tuʻunga taki taha. Ko e ngaahi tāpuaki fakamatelie ʻo Sēkopé naʻe faʻu ai ha makatuʻunga ki hono faʻu ha puleʻanga, ʻi he teuteu ki he hoko mai ʻa e Hako ne talaʻofá. (Senesi 22:17, 18) Ko e tuʻumālie ʻa Siopé naʻá ne fakahaaʻi mahino ʻa ia naʻá ne ʻomai ʻa e mala kia Siopé, ʻo fakamāʻoniʻoniʻi ai ʻa e huafa ʻo Sihová. (Semisi 5:11) Pea naʻe ngāueʻaki ʻe Solomone ʻa e lahi ʻo ʻene koloa naʻe ʻomai ʻe he ʻOtuá ke langaʻaki ha temipale fisifisimuʻa. (1 Tuʻi 7:47-51) Ko e meʻa mahuʻingá, naʻe toe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Solomone ke ne tohi mei he meʻa naʻá ne hokosia fakafoʻituitui ʻo fekauʻaki mo e mahuʻinga fakangatangata ʻo e koloá.—Koheleti 2:3-11; 5:10; 7:12.
Founga Hono Tāpuakiʻi Kitautolu ʻe he ʻOtuá
Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ke nau maʻu ha fakakaukau lelei ki he paʻangá, ʻi heʻene tala ange kia kinautolu ke ‘ʻoua naʻa nau lotomoʻua’ fekauʻaki mo e koloá. Naʻá ne fakaʻuhinga mo kinautolu ʻo pehē naʻa mo Solomone ʻi he kotoa ʻo hono lāngilangí ne ʻikai te ne teunga lelei ʻo hangē ko e ngaahi lile ʻo e vaó. Neongo ia, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Pea kapau kuo kofu fakatafuʻufuʻu pehe ʻe he ʻOtua ʻa e mohuku ʻo e kelekele, . . . huanoa ʻa kimoutolu, ʻa e kau tuivaivai.” Naʻe fakapapauʻi ʻe Sīsū ki he kau Kalisitiané kapau ʻe fuofua kumi ʻa hono kau muimuí ki he Puleʻangá mo e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻe tānaki atu leva kia kinautolu ʻa e meʻakaí, valá mo e maluʻangá. (Mātiu 6:25, 28-33) Naʻe anga-fēfē hono fakahoko ʻa e talaʻofa ko iá?
ʻI he muimui ki aí, ʻoku iku tefito ai ʻa e akonaki faka-Tohitapú ki he ngaahi ʻaonga fakalaumālie. (Palovepi 10:22) Kae kehe, ʻoku ʻomai ai ʻa e ngaahi ʻaonga kehe. Ko e fakatātaá, ʻoku fakahinohino ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ki he kau Kalisitiané: “Ke ʻoua naʻa kei kaihaʻa ʻe he kaihaʻa: ka ne fakafitefitaʻa muʻa.” (Efeso 4:28) ʻOku toe fakahaaʻi ai “ʻoku hoko ko e masiva, ʻa ia ʻoku nima fakapikopiko: pea ko e nima tutui ʻoku fakatupu koloa.” (Palovepi 10:4) Ko e kau Kalisitiane faitotonu mo ngāue mālohi ʻoku nau muimui ʻi he faleʻi ko ení ʻoku faʻa fakaongoongoleleiʻi kinautolu ke nau hoko ko e kau ngāue. ʻE lava ke hoko eni ko ha tāpuaki.
ʻOku toe akoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e kau Kalisitiané ke nau fakaʻehiʻehi mei he fakafiefia mānumanu ʻo e pelepaʻangá, ko e tōʻonga ʻuli ʻo e ifí, pea mo e tōʻonga fakatupu vaivai ʻo e konaá. (1 Kolinito 6:9, 10; 2 Kolinito 6:19 [2Ko 7:1, PM]; Efeso 5:5) Ko e faʻahinga ʻoku muimui ʻi he faleʻi ko ení ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku siʻi ʻenau fakamolé pea ʻoku fakalakalaka ʻenau tuʻunga moʻui leleí.
Mahuʻinga Ange Ia ʻi he Silivá pe Koulá
Neongo ia, ko e tuʻumālie fakamatelié ʻoku ʻikai lava ke falala ki ai ko e fakahaaʻi ʻataʻatā pē ia ʻo e hōifua mai pea mo e tāpuaki ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, naʻe fakaeʻa ʻe Sīsū ʻa e tuʻunga kovi fakalaumālie ʻo e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻi Leotisiá ʻi heʻene tala ange kia kinautolu: “ʻOku ke pehē tokua, Tu ko e koloaʻia au, ʻio kuo u maʻu meʻa, pea ʻoku ʻikai haku masiva; ka ʻoku ʻikai te ke ʻilo ko koe ia ʻa e malaʻia taha, mo e tuʻutamaki taha, pea masiva mo kui mo telefua.” (Fakahā 3:17) ʻI hono kehé, ki he kau Kalisitiane masiva fakamatelie kae moʻui lelei fakalaumālie ʻi Sīmaná, naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ou ʻilo pe hoʻo mamahiʻia, mo hoʻo masiva, (ka ʻoku ke koloaʻia pe.)” (Fakahā 2:9) Ko e kau Kalisitiané ni ʻoku ngalingali ne nau faingataʻaʻia fakapaʻanga ʻi he nima ʻo e kau fakatangá koeʻuhi ko ʻenau faitōnungá, neongo ia naʻa nau maʻu ʻa e koloa naʻe laka mamaʻo ange ia ʻi he silivá pe ko e koulá.—Palovepi 22:1; Hepelu 10:34.
ʻOku tāpuakiʻi ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e ngaahi feinga ʻa e faʻahinga ʻoku nau fāinga ke fai hono finangaló. (Sāme 1:2, 3) ʻOkú ne tokonaki kia kinautolu ʻa e mālohi pea mo e koloa ke fekuki ai mo e ʻahiʻahí, ke tokonaki maʻa honau ngaahi fāmilí, pea ke fuofua kumi ki he Puleʻangá. (Sāme 37:25; Mātiu 6:31-33; Filipai 4:12, 13) Ko ia ai, ʻi he ʻikai vakai ki he ngaahi meʻa fakamatelié ko e tāpuaki tefito ia ʻa e ʻOtuá, ʻoku feinga ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ke “koloaʻia ʻi he ngāue lelei.” ʻI hono fakatupu ha vahaʻangatae vāofi mo e Tokotaha-Fakatupú, ko e kau Kalisitiané ʻoku nau “faʻoaki ai maʻanautolu ha tuʻunga lelei ki he ʻamui.”—1 Timote 6:17-19; Maake 12:42-44.