TALANGOFUA MO LOTO-TOʻA ʻO HANGĒ KO KALAISÍ
“Loto toʻa pe; kuo u ikuna ʻa mamani ʻe au.”—SIONE 16:33.
1. Naʻe kakato fēfē ʻa e talangofua ʻa Sīsū ki he ʻOtuá?
NAʻE fai maʻu pē ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Naʻe ʻikai ʻaupito haʻane fakakaukau ʻi ha taimi ke talangataʻa ki heʻene Tamai fakahēvaní. (Sione 4:34; Hep. 7:26) Ka ko hono ngaahi tuʻunga ʻi he māmaní naʻe ʻikai ʻai ke faingofua kiate ia ke talangofua. Mei he kamata ʻa ʻene ngāue fakamalangá, ko e ngaahi fili ʻo Sīsuú, ʻo kau ai ʻa Sētane tonu, naʻa nau feinga ke fakatuipauʻi, fakamālohiʻi, pe kākaaʻi ʻa Sīsū ke ne liʻaki ʻa hono ʻalunga faitōnungá. (Mt. 4:1-11; Luke 20:20-25) Ko e ngaahi filí ni naʻa nau fakatupunga ʻa e mamahi fakaeʻatamai, fakaeongo mo fakaesino lahi kia Sīsū. Naʻe faifai pē, ʻo nau lavameʻa ʻi hono fakapoongi ia ʻi he ʻakau fakamamahí. (Mt. 26:37, 38; Luke 22:44; Sione 19:1, 17, 18) ʻI he meʻá ni kotoa, pea neongo ʻene faingataʻaʻia lahí, naʻe kei ‘fai talangofua ai pē ʻo aʻu ki he maté’ ʻa Sīsū.—Lau ʻa e Filipai 2:8.
2, 3. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he talangofua ʻa Sīsū neongo ʻa ʻene hokosia ʻa e faingataʻá?
2 Ko e hokosia ʻa Sīsū ʻi hono tuʻunga ko ha tangata ʻi he māmaní naʻe akoʻi ai kiate ia ʻa e ngaahi tafaʻaki foʻou ʻo e talangofuá. (Hep. 5:8) ʻE hā ngali nai ʻoku ʻikai lava ke ʻi ai ha toe meʻa ke ako ʻe Sīsū fekauʻaki mo e tauhi kia Sihová. He ko ē, naʻá ne fiefia ʻi he feohi vāofi mo Sihova ʻi he ngaahi kuonga taʻeʻiloa pea naʻá ne hoko ko e “tufunga lahi” ʻa e ʻOtuá lolotonga ʻa e fakatupú. (Pal. 8:30) Kae kehe, ko e kātaki tonu ʻi he tuí ʻi he tuʻunga ko ha tangata neongo ʻa e faingataʻá naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻa ʻene anga-tonu fakaʻaufulí. Ko Sīsū, ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, naʻe tupu fakalaumālie. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he meʻa naʻá ne hokosiá?
3 Neongo ko ha tangata haohaoa ia, naʻe ʻikai feinga ʻa Sīsū ʻiate ia pē ke talangofua haohaoa. Naʻá ne lotu ʻo kole e tokoni ʻa e ʻOtuá ke ne talangofua ai pē. (Lau ʻa e Hepelu 5:7.) Ke tau talangofua ai pē, ko kitautolu foki ʻoku tau fiemaʻu ha fakakaukau fakatōkilalo mo faʻa lotu. ʻI he ʻuhingá ni, naʻe akonaki ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiané: “Tauhi ʻiate kimoutolu ʻa e fakakaukau fakaeʻatamai ko ení ʻa ia naʻe ʻia Kalaisi Sīsuú” ʻa ē “naʻá ne fakatōkilaloʻi ʻa ia tonu peá ne hoko ʻo talangofua ʻo aʻu ki he maté.” (Fili. 2:5-8, NW) Ko e ʻalunga ʻo Sīsuú naʻe fakamoʻoniʻi ai ko e talangofuá ʻoku malava ke fai ia ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá neongo ʻenau ʻi he lotolotonga ʻo ha sōsaieti fulikivanu. Ko ia ai, naʻe haohaoa ʻa Sīsū, kae fēfē ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ʻo hangē ko kitautolú?
Talangofua Neongo ʻa e Taʻehaohaoá
4. Ko e hā ʻene ʻuhinga kia kitautolu ʻa hono fakatupu fakataha mo e tauʻatāina ke filí?
4 Naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ko e ongo meʻamoʻui poto peá na maʻu ʻa e tauʻatāina ke fili. ʻI he tuʻunga ko hona hakó, ko kitautolu foki ʻoku tau maʻu ʻa e tauʻatāina ke fili. Ko e hā e ʻuhinga ʻo e meʻa ko iá? ʻOku ʻuhinga iá ʻe lava ke tau fili ke failelei pe ke faikovi. ʻI hono fakalea ʻe tahá, kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá kia kitautolu ʻa e tauʻatāina ke fili ke talangofua pe ke talangataʻa kiate ia. ʻOku haʻu fakataha mo e tauʻatāina lahi ko iá ʻa e fatongia mo e moʻua. Ko e moʻoni, ko ʻetau fili fakaeʻulungaangá ʻoku ʻuhinga iá ko e moʻui pe mate kia kitautolu. ʻOku toe kaunga foki ia ki he faʻahinga takatakai ʻia kitautolú.
5. Ko e hā ʻa e fāinga ʻoku maʻu ʻe kitautolu kotoa, pea ʻe lava fēfē ke tau hoko ʻo lavameʻa?
5 Koeʻuhi ko ʻetau taʻehaohaoa naʻa tau tupu mo iá, ko e talangofuá ʻoku ʻikai ke haʻu fakanatula pē ia. ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē ke talangofua ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá. Naʻe fehangahangai ʻa Paula mo e fāinga ko ení. Naʻá ne tohi: “ʻOku ha kiate au ha lao kehe ʻoku nofo i hoku ngaahi kupu, ʻo fai tau mo e lao ʻo hoku loto, mo takipopula au ki he lao angahalaʻia ʻoku nofo ʻi hoku ngaahi kupu.” (Loma 7:23) Ko e moʻoni, ʻi he taimi ʻoku ʻikai kau ai ki ai ha feilaulau, mamahi pe taʻefaingamālié, ʻoku faingofua ange ai ʻa e talangofuá. Ka ʻoku fēfē ʻetau talí ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai ha fepaki ʻi heʻetau holi ke talangofuá mo e “holi ʻo e kakano, mo e holi ʻo e mata”? Ko e ngaahi mālohi ʻikai lelei ko ení ʻoku ʻalu hake ia mei heʻetau taʻehaohaoá pea pehē ki he tākiekina ʻa e “laumalie ʻoku ʻo mamani” takatakai ʻia kitautolú, pea ʻoku mālohi ʻaupito ia. (1 Sione 2:16; 1 Kol. 2:12) Ke talitekeʻi ia, kuo pau ke tau ‘teuteu hotau lotó’ ki muʻa ke tau fehangahangai mo ha tuʻunga faingataʻa pe ʻahiʻahi pea fakapapauʻi te tau talangofua kia Sihova, ʻo tatau ai pē pe ko e hā. (Sāme 78:8, PM) ʻOku tau maʻu ha ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu lahi ʻo e faʻahinga naʻa nau lavameʻa koeʻuhi naʻa nau teuʻi moʻoni ʻa honau lotó.—Esela 7:10; Tan. 1:8.
6, 7. Fakatātaaʻi ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ako fakafoʻituituí ke tau fai ʻa e ngaahi fili fakapotopotó.
6 Ko e founga ʻe taha ke teuʻi ai hotau lotó ko hono ako tōtōivi ʻa e Tohi Tapú mo e ʻū tohi makatuʻunga he Tohi Tapú. Sioloto atu kiate koe ʻi he tuʻunga ko ení. Tau pehē ko ho efiafi eni ki he ako fakafoʻituituí. Ko e toki ʻosi pē ia ʻa hoʻo lotu ʻo kole ʻa e laumālie ʻo Sihová ke ne tokoniʻi koe ke ke ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻokú ke ako mei heʻene Folofolá. ʻOkú ke palani ke sio ʻi ha foʻi faiva pau ʻi he TV ʻi he efiafi hono hokó. Kuó ke fanongo ʻi hono tuʻuakí ʻoku mālie; ka ʻokú ke toe ʻiloʻi foki ʻoku ʻi ai ha ʻulungaanga taʻetaau mo e fakamālohi.
7 ʻOkú ke fakalaulauloto ki he akonaki ʻa Paula ʻi he Efeso 5:3 (PM): “Koe feauaki, moe uli kotoabe, moe manumanu, ke oua naa lea tuo taha ki ai iate kimoutolu, o hage koia oku tāu moe kaiga maonioni.” ʻOkú ke toe manatuʻi foki ʻa e faleʻi ʻa Paula ʻi he Filipai 4:8. (Lau.) ʻI hoʻo fakakaukauloto ki he akonaki fakamānavaʻi ko ení, ʻeke hifo kiate koe, ‘Kapau ʻoku ou fakaeʻa ʻiloʻilo pau ʻa hoku lotó mo e ʻatamaí ki he ngaahi polokalama peheé, ʻoku ou muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsū ʻo e talangofua kakato ki he ʻOtuá?’ Ko e hā te ke faí? Te ke kei sio pē ʻi he faiva ko iá?
8. Ko e hā kuo pau ai ke tau tauhi maʻu ʻa e ngaahi tuʻunga māʻolunga fakaeʻulungaangá mo fakalaumālié?
8 Ko ha fehālaaki ia ʻa hono tuku hifo ʻa hotau tuʻunga fakaeʻulungaangá mo fakalaumālié, ʻo fakakaukau nai ʻoku tau mālohi feʻunga ke talitekeʻi ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e feohi koví, ʻo kau ai ʻa e taimi ko ia ʻoku kau nai ai ki he feohí ʻa e fakafiefia ʻi he tuʻunga fakamālohí mo e ʻulungaanga taʻetāú. ʻI hono kehé, kuo pau ke tau maluʻi kitautolu mo ʻetau fānaú mei he ngaahi tākiekina fakameleʻi ʻo e laumālie ʻo Sētané. ʻOku ngāue mālohi ʻa e faʻahinga ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e komipiutá ke taʻofi ʻa hono maʻu ʻe heʻenau meʻangāué ʻa e ngaahi vailasi kovi ʻa ia ʻe lava ke ne fakaʻauha ʻa e fakamatala ʻi aí pea uesia ʻene ngāué, pea aʻu ʻo nau puleʻi ʻa e mīsiní ʻo ngāueʻaki ia ʻi hano fakaʻauha ʻa e ngaahi komipiuta kehe. ʻOku totonu ke toe siʻi ange ai ʻetau tokanga ke maluʻi kitautolu mei he “ngaahi ngāue olopoto kākā” ʻa Sētané?—Ef. 6:11, NW.
9. Ko e hā kuo pau ai ke tau fakapapauʻi ʻi he ʻaho kotoa pē ke talangofua kia Sihová?
9 ʻI he meimei ʻaho kotoa pē, kuo pau ai ʻi ha founga ke tau fili pe te tau fai ʻa e ngaahi meʻá ʻi he founga ʻa Sihová pe ʻikai. Koeʻuhi ke maʻu ʻa e fakamoʻuí, kuo pau ke tau talangofua ki he ʻOtuá pea moʻui ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoní. ʻI he muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Kalaisi ʻo e talangofua ‘ʻo aʻu ki he maté,’ ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku moʻoni ʻa ʻetau tuí. ʻE fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa hotau ʻalunga faitōnungá. Naʻe talaʻofa ʻe Sīsū: “Ko ia te ne kataki ʻo aʻu ki he ngataʻanga, ko e toko taha ko ia te ne moʻui.” (Mt. 24:13) ʻOku hā mahino, ʻoku fiemaʻu ʻi he meʻá ni ʻa hono fakatupulekina ʻa e loto-toʻa moʻoni, ʻo hangē ko ia naʻe fakahāhā ʻe Sīsuú.—Sāme 31:24.
Sīsū—Ko e Faʻifaʻitakiʻanga Tuʻu-ki-Muʻa ʻo e Loto-Toʻá
10. Ko e hā ʻa e faʻahinga tenge ʻe fai mai nai kia kitautolú, pea ʻoku totonu ke fēfē ʻetau tali ki aí?
10 ʻI hono takatakaiʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakakaukau mo e tōʻonga ʻa e māmani ko ení, ʻoku tau fiemaʻu ʻa e loto-toʻa ke talitekeʻi ai ʻa hono ʻuliʻi kitautolú. ʻOku hokosia ʻe he kau Kalisitiané ʻa e ngaahi tenge fakaeʻulungaanga, fakasōsiale, fakapaʻanga mo fakalotu ʻa ia ʻe lava ke ne fakatupunga kinautolu ke nau hē ai mei he ngaahi founga māʻoniʻoni ʻa Sihová. ʻOku fehangahangai ʻa e tokolahi mo e fakafepaki mei he fāmilí. ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi, ko e ngaahi ʻapiakó ʻoku pouaki ai ʻo toe mālohi ange ʻa e fakakaukau ʻevalūsioó, pea ʻoku toe tali lahi ange ʻa e fakaʻikaiʻi-ʻOtuá. ʻI he fehangahangai mo e ngaahi tenge ko iá, heʻikai lava ke tau tukunoaʻi pē ʻo ʻikai fai ha meʻa. Kuo pau ke tau fai ha ngāue koeʻuhi ke talitekeʻi ia pea maluʻi ai kitautolu. ʻOku fakahaaʻi mai ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻa e founga ʻe lava ai ke tau lavameʻá.
11. ʻE lava fēfē ke ʻomai kia kitautolu ʻa e loto-toʻa lahi ange ʻi he fakakaukauloto atu ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú?
11 Naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “ʻI māmani ʻoku mou maʻu fakamamahi: ka mou loto toʻa pe; kuo u ikuna ʻa mamani ʻe au.” (Sione 16:33) Naʻe ʻikai ʻaupito te ne ʻulutukua ki he tākiekina ʻa e māmaní. Naʻe ʻikai ʻaupito te ne fakaʻatā ʻa e māmaní ke ne taʻofi ia mei heʻene fakahoko ʻa e fekau ke ne malangá pe fakatupunga ia ke ne tuku hifo ʻa ʻene ngaahi tuʻunga ki he lotu moʻoní mo e ʻulungaanga totonú; pea ʻoku totonu foki ke tau pehē. ʻI he lotú, naʻe pehē ai ʻe Sīsū ʻo fekauʻaki mo ʻene kau ākongá: “ʻOku ʻikai te nau ʻo māmāni, hange ko au, ʻoku ʻikai te u ʻo māmāni.” (Sione 17:16) Ko hono ako ʻa e faʻifaʻitakiʻanga loto-toʻa ʻa Kalaisí mo fakalaulauloto ki aí ʻe lava ke ne ʻomai ai kia kitautolu ʻa e loto-toʻa ʻoku fiemaʻu ke hanganaki mavahe ai pē mei he māmaní.
Ako ʻa e Loto-Toʻá Meia Sīsū
12-14. ʻOmai ha ngaahi fakatātā ki hono fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e loto-toʻá.
12 Naʻe fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e loto-toʻa lahi ʻi he kotoa ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú. ʻI hono ngāueʻi ʻa hono mafai ʻi he tuʻunga ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, naʻá ne “hū [taʻemanavahē] . . . ki he Temipale, ʻo ne kapusi ʻa kinautolu kotoa pe naʻe fakatau atu mo fakatau mai ʻi he Temipale, ʻo ne fulihi ʻa e ngāhi tepile ʻa e kau fetongi paʻanga, mo e ngāhi nofoʻa ʻo e kakai naʻe ʻomi lupe ke fakatau.” (Mt. 21:12) ʻI he taimi naʻe haʻu ai ʻa e kau sōtiá ke puke ʻa Sīsū ʻi hono pō fakaʻosi ʻi he māmaní, naʻá ne manga loto-toʻa mai ki muʻa ke maluʻi ʻa ʻene kau ākongá, ʻo ne pehē: “Kapau ko au ʻoku mou kumi ki ai, pea tukuange ʻa e tuʻunga meʻa ni ke nau ʻalu.” (Sione 18:8) ʻI ha ngaahi mōmeniti ki mui ai, naʻá ne tala kia Pita ke fakafoki ʻa ʻene heletaá, ʻo fakahaaʻi ai ko e tupuʻanga ʻo e loto-maʻu ʻa Sīsuú ʻoku ʻikai ke ʻi he ngaahi meʻatau fakamāmaní, ka ʻia Sihova.—Sione 18:11.
13 Naʻe fakaeʻa taʻemanavahē ʻe Sīsū ʻa e kau faiako loi taʻeʻofa ʻi hono ʻahó mo ʻenau ngaahi akonaki halá. “ʻOiaue kimoutolu, sikalaipe mo e Falesi, he maʻoniʻoni loi! he ʻoku mou songo ʻa e Puleʻanga ʻo Hevani ki he kakai,” ko e tala ange ia ʻe Sīsuú. “Kuo mou tuku ʻa e ngāhi meʻa mamafa ʻo e Lao, ʻa e fakamāu totonu, mo e fai mesi, mo e lototō: . . . ʻoku mou fufulu ʻa e tuʻa ipu mo e tisi, ka ʻoku fokotuʻuniu ʻi loto ʻa e fakamalohi mo e taʻefakamaʻumaʻu.” (Mt. 23:13, 23, 25) ʻE fiemaʻu ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú ʻa e loto-toʻa meimei tatau koeʻuhí ʻe toe fakatangaʻi kinautolu foki pea tāmateʻi ʻa honau niʻihi ʻe he kau taki lotu loí.—Mt. 23:34; 24:9.
14 Naʻe tuʻu loto-toʻa ʻa Sīsū ki he kau tēmenioó. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe fakafetaulakiʻi ia ʻe ha tangata naʻe uluisino mātuʻaki mālohi ai ha tēmeniō ʻo ʻikai lava ai ʻe ha taha ke haʻi ʻa e tangata ko iá ʻaki ha sēini. ʻI he taʻeilifiá, naʻe kapusi ai ʻe Sīsū ʻa e kau tēmeniō tokolahi ʻa ia naʻa nau puleʻi ʻa e tangatá. (Mk. 5:1-13) ʻI he ʻahó ni, kuo ʻikai ke ʻoange ʻe he ʻOtuá ki he kau Kalisitiané ʻa e mālohi ke fakahoko ha ngaahi mana pehē. Neongo ia, ʻi heʻetau malangá mo e faiakó, ko kitautolu foki kuo pau ke tau faitau fakalaumālie mo Sētane ʻa e tokotaha kuó ne ‘fakakui ʻa e ʻatamai ʻo e kau taʻetuí.’ (2 Kol. 4:4) Hangē ko ia ʻi he tuʻunga ʻo Sīsuú, ko ʻetau meʻataú “ʻoku ʻikai ko e koto kakano, ka ko e mahafu kuo oloi ʻe he ʻOtua moʻo holoki ʻo e ngaahi kolotau”—ko e ngaahi meʻa kuo faiaka loloto ka ko e ngaahi fakakaukau fakalotu fehālaaki. (2 Kol. 10:4) ʻI hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻatau fakalaumālie ko ení, ʻoku tau ako ai ʻa e meʻa lahi mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú.
15. Naʻe makatuʻunga ʻi he hā ʻa e loto-toʻa ʻa Sīsuú?
15 Ko e loto-toʻa ʻa Sīsuú naʻe makatuʻunga ia, ʻo ʻikai ʻi he loto-toʻa fakangalingali, ka ʻi he tui. Kuo pau ke pehē foki mo ʻetau loto-toʻá. (Mk. 4:40) ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻa e tui moʻoní? ʻOku toe tataki kitautolu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. Naʻá ne fakahāhā ha ʻilo fakaʻāuliliki ʻo e Tohi Tapú mo e falala kakato ki ai. ʻI he hoko ko ha meʻataú, naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū, ʻo ʻikai ko ha heletā moʻoni, ka ko e heletā ʻo e laumālié, ko e Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne toutou poupouʻi ʻene ngaahi akonakí ʻaki ha fakamatala ki he Tohi Tapú. Naʻá ne faʻa kamataʻaki ʻene leá ʻa e fakamatala: “Kuo tohi,” ʻa ia kuo hiki ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá.a
16. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻa e tui lahi ange?
16 Ke langa hake ʻa e tui ʻa ia ʻe lava ke ne matuʻuaki ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ko ia ʻoku hā mahino ko e haʻu mei he tuʻunga ākongá, kuo pau ke tau lau mo ako fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú pea maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, ʻo ʻai ki hotau ʻatamaí ʻa e ngaahi moʻoni ʻa ia ko e makatuʻunga ia ʻo e tuí. (Loma 10:17) Kuo pau foki ke tau fakalaulauloto—ʻo fakakaukau lahi—ki he meʻa ʻoku tau akó, ʻo tuku ke tō loloto ki hotau lotó. Ko ʻetau tui ʻoku moʻuí ʻe lava ke ne ueʻi kitautolu ki he ngāue loto-toʻa. (Sem. 2:17) Pea kuo pau ke tau lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní koeʻuhi ko e tuí ko e konga ia ʻo e fua ʻo e laumālié.—Kal. 5:22.
17, 18. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe ha tuofefine kei siʻi ʻa ʻene loto-toʻa ʻi he ʻapiakó?
17 Ko ha tuofefine kei siʻi ko Kitty naʻá ne hokosia ʻa hono ʻomai ʻe he tui moʻoní ʻa e loto-toʻá. Mei he taʻu siʻí, naʻá ne ʻiloʻi ʻoku ʻikai totonu ke ne “ma i he ogoogolelei” ʻi he ʻapiakó, pea naʻá ne loto moʻoni ke fai ha fakamoʻoni lelei ki hono ngaahi kaungāakó. (Loma 1:16, PM) ʻI he taʻu taki taha, naʻá ne fakapapauʻi ai ke aʻu ki he niʻihi kehé mo e ongoongo leleí, ka naʻá ne toumoua koeʻuhi ko e ʻikai ke ne loto-toʻá. ʻI heʻene taʻu hongofulu tupu lahí, naʻá ne hiki ai ki ha ʻapiako kehe. Naʻá ne pehē, “Ko e taimi eni te u ngāueleleiʻaki ai ʻa e ngaahi faingamālie naʻá ku liʻakí.” Naʻe lotu ʻa Kitty ke ne maʻu ha loto-toʻa hangē ko Kalaisí, fakapotopoto mo e faingamālie totonu.
18 ʻI he ʻuluaki ʻaho akó, naʻe kole ai ki he kau akó ke nau fakafeʻiloaki tahataha kinautolu. Naʻe lave ʻa e niʻihi ki honau puipuituʻa fakalotú, pea toe pehē ai naʻe ʻikai moʻoni ke nau ngāueʻi ʻenau tuí. Naʻe ʻiloʻi ʻe Kitty ko e faingamālie eni naʻá ne lotu ʻo kolé. ʻI he hoko ki hono taimí, naʻá ne lea ʻi he loto-maʻu, “Ko e taha au ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea ko e matavai ʻokú ne tataki au ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié mo fakaeʻulungaangá ko e Tohi Tapú.” ʻI heʻene hokohoko atú, naʻe mioʻi ʻe he kau ako ʻe niʻihi ʻa honau matá. Ka naʻe tokanga ʻa e niʻihi pea naʻe ʻeke ange kiate ia ki mui ha ngaahi fehuʻi. Naʻe aʻu ʻo ngāueʻaki ʻe he faiakó ʻa Kitty ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ia ʻo e tuʻu ʻo taukapoʻi ʻa ʻete tuí. ʻOku fiefia ʻaupito ʻa Kitty ʻi heʻene ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻo e loto-toʻa ʻa Sīsuú.
Fakahāhā ʻa e Tui mo e Loto-Toʻa Hangē ko Kalaisí
19. (a) Ko e hā ʻoku kau ki hono maʻu ʻa e tui moʻoní? (e) ʻE lava fēfē ke tau ʻai ke fiefia ʻa Sihova?
19 Naʻe ʻiloʻi foki ʻe he kau ʻapositoló ko ʻenau ngaahi ngāue loto-toʻá kuo pau ke makatuʻunga ia ʻi he tuí. Naʻa nau kōlenga kia Sīsū: “Ke ke fakalahi ʻemau tui.” (Lau ʻa e Luke 17:5, 6.) Ko hono maʻu ʻa e tui moʻoní ʻoku ʻuhinga ia ki he meʻa lahi ange ʻi he tui pē ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtuá. ʻOku kau ki ai ʻa hono fakatupulekina ha vahaʻangatae vāofi mo falalaʻanga mo Sihova, ʻo hangē ko e vahaʻangatae ʻo ha kiʻi leka mo ha tamai anga-lelei mo ʻofa. ʻI hono fakamānavaʻí, naʻe tohi ʻe Solomone: “Tama, kapau ʻe faifai pea poto ho loto, ko hoʻoku ni loto pe ʻe fiefia: pea ʻe meʻe hopohopo hoku kofuua, ʻo ka ʻai mai ʻe ho ngutu ʻa e ngaahi lea totonu.” (Pal. 23:15, 16) ʻI he founga tatau, ko ʻetau tuʻu loto-toʻa ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoní, mo hono ʻiloʻi ʻoku fakautuutu ʻa ʻetau loto-toʻá, ʻoku fiefia ai ʻa Sihova. Ko ia ai, tau faʻifaʻitaki maʻu pē ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú, ʻo tuʻu loto-toʻa maʻá e māʻoniʻoní!
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e fakatātaá, sio ki he Mātiu 4:4, 7, 10; 11:10; 21:13; 26:31; Maake 9:13; 14:27; Luke 24:46; Sione 6:45; 8:17.
ʻE Lava Ke Ke Fakamatalaʻi?
• Ko e hā te ne ʻai ke tau malava ʻo talangofua ai pē neongo ʻa e taʻehaohaoá?
• Ko e hā ʻoku makatuʻunga ai ʻa e tui moʻoní, pea ʻe lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he meʻá ni ke tau loto-toʻa?
• Ko e hā ʻe iku ki ai ʻetau talangofuá mo hono fakahāhā ʻa e loto-toʻa hangē ko Kalaisí?
[Fakatātā ʻi he peesi 13]
ʻOkú ke ‘teuteu ho lotó’ ke talitekeʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí?
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
ʻI he hangē ko Sīsuú, ʻe lava ke tau fakahāhā ʻa e loto-toʻa makatuʻunga ʻi he tuí