Naʻá Ke ʻIloʻi?
Ko hai ʻa e “ʻeikitau ʻo e Temipale,” pea ko e hā hono fatongiá?
Naʻe ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau taki lotu Siu ʻa ia naʻa nau puke ʻa e ongo ʻapositolo ko Pita mo Sioné lolotonga ʻena malangá ʻa e “ʻeikitau ʻo e Temipale.” (Ngāue 4:1-3) ʻOku ʻikai ke ʻomi ʻe he Tohi Tapú ha fakamatala ki he fatongia ʻo e ʻeikitau he temipalé, ka ʻoku ʻomai ʻe he maʻuʻanga fakamatala fakahisitōlia ʻe niʻihi ʻa e puipuituʻa mālie.
ʻOku hā ngali ʻi he taimi ʻo Sīsuú, ko e lakanga fakapuleʻanga ko iá naʻe maʻu ia ʻe ha taulaʻeiki ʻa ia naʻe fika ua ʻa hono mafaí ki he taulaʻeiki lahí. Ko e ʻeikitau ʻo e temipalé naʻá ne tauhi ʻa e maau ʻi loto mo tuʻa ʻi he temipale ʻi Selusalemá. Naʻá ne tokangaʻi ʻa e lotu ʻi he temipalé pea pehē ki he kulupu naʻa nau ngāue ko e kau polisi ʻo e temipalé. Ko e kau ʻeikitau tokoni ʻi he malumalu ʻo ʻene tuʻutuʻuní naʻa nau tokangaʻi ʻa e kau leʻo ko ia naʻa nau fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e temipalé ʻi he pongipongí pea tāpuni ʻi he poʻulí, ʻo fakapapauʻi heʻikai ha taha ʻe hū ki he feituʻu tapuí, pea leʻohi ʻa e tukuʻanga koloa ʻi he temipalé.
Ko e kau taulaʻeiki mo e kau Līvai naʻa nau ngāue ʻi he temipalé naʻe fokotuʻutuʻu kinautolu ki he kulupu ʻe 24, ʻa ia naʻe ngāue taufetongi ʻa e kulupu taki taha ʻi he uike ʻe taha, tuʻo ua he taʻu. Ko e kulupu taki taha ʻoku ngalingali naʻe ʻi ai pē honau ʻeikitau.—1 Kalonikali 24:1-18.
Ko e kau ʻeikitau ko eni ʻo e temipalé ko e kau tangata ne ʻi ai honau mafai. ʻOku lave kia kinautolu fakataha mo e houʻeiki taulaʻeiki ʻa ia naʻa nau faʻufaʻu ke fakapoongi ʻa Sīsuú, pea naʻa nau ngāueʻaki foki ʻa e kakai ʻi he malumalu ʻo ʻenau tuʻutuʻuní ke nau puke ia.—Luke 22:4, 52.
ʻOku pehē ʻe he Mātiu 3:4 naʻe kai ʻe Sione Papitaiso ʻa e “heʻe mo e honi ʻo e vao.” Ko ha meʻakai anga-maheni nai ʻa e heʻé ʻi he taimi ko iá?
ʻOku veiveiua ʻa e niʻihi pe naʻe kai moʻoni ʻe Sione ʻa e fanga ʻinisēkité, ʻo nau taukaveʻi naʻe lave ʻa Mātiú ki he fua ʻo e ʻakau ko e heʻe, fuaʻiʻakau vao, pe ko ha kalasi ʻo e iká. Kae kehe, ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe ngāueʻaki ʻe Mātiú ʻokú ne fakafofongaʻi ha kalasi ʻo e heʻé ʻa ia ʻoku ʻiloa he ʻahó ni ko e Acrididae. Ko e kalasi naʻe lahi taha ʻi ʻIsilelí ko e heʻe ʻo e toafá, ʻa ia ʻoku ʻiloa kinautolu ʻi heʻenau fakapupunga ke faifakaʻauha.—Sioeli 1:4, 7; Nehumi 3:15.
Ko e heʻé naʻe lau ia ko ha meʻakai vovo ʻe he kakai ʻo e kuonga muʻá ʻo hangē ko e kau ʻAsīliá mo e kau ʻItiopeá pea ʻoku kei kai ia he ʻahó ni ʻe he kau Siu ʻAlepeá mo e kau Siu Īmeni ʻe niʻihi. ʻI ʻIsileli, ko e heʻé naʻe lau ia ko ha meʻakai ʻa e masivá. ʻI he taimi naʻe toʻo ai ʻa e ʻulú, vaʻé mo e keté, naʻe ʻota ʻa e fatafatá pe tunu pe kai ʻi he hili hono fakamōmoá. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe fakamāsima ʻa e heʻé pe unu ʻi he viniká pe honé. ʻOku pehē ʻe he faihisitōlia ko Henri Daniel-Rops naʻe ifo hangē ha fanga kiʻi uloulaʻāvaí.
Koeʻuhi naʻe malanga ʻa Sione ʻi he toafá, ʻoku ngalingali naʻá ne maʻu ai ʻa e heʻé. (Maake 1:4) ʻI he kātoi ai ʻa e peseti ʻe 75 ʻo e polotiní, ko hono fakatahaʻi ʻa e heʻé mo e honé ʻoku maʻu ai ha meʻakai fakatupu moʻui lelei ʻaupito.
[Fakatātā ʻi he peesi 20]
Kau ngāue ʻasīlia ʻoku nau roʻo ʻa e heʻe mo e pomikānite
[Maʻuʻanga Tā]
From the book Discoveries Among the Ruins of Nineveh and Babylon (1853)