Hokohoko atu ʻi he Founga Lelei Taha ʻo e Moʻuí!
“Pe ʻoku tau moʻui, pe ʻoku tau pekia, ko e meʻa ʻa e ʻEiki pe ʻa kitautolu.”—LOMA 14:8.
1. Ko e hā naʻe akoʻi ʻe Sīsū fekauʻaki mo e founga lelei taha ʻo e moʻuí?
ʻOKU fiemaʻu ʻe Sihova ke tau maʻu ʻa e founga lelei taha ʻo e moʻuí. ʻOku lava ke moʻui ʻa e kakaí ʻi he founga kehekehe, ka ko e founga pē ʻe taha ʻoku lelei tahá. Ko e founga lelei taha ke tau moʻui aí ko e moʻui ʻo fehoanaki mo e Folofola ʻa e ʻOtuá pea ako mei hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa hono kau muimuí ke nau lotu ki he ʻOtuá ʻi he laumālie mo e moʻoni, pea naʻá ne fekauʻi kinautolu ke nau ngaohi ākonga. (Mt. 28:19, 20; Sione 4:24) ʻI he moʻui ʻo fehoanaki mo e fakahinohino ʻa Sīsuú, ʻoku tau fakafiefiaʻi ai ʻa Sihova pea maʻu ʻa ʻEne tāpuakí.
2. Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa e tokolahi ki he pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻi he ʻuluaki senitulí, pea naʻe ʻuhinga ki he hā ʻa e kau ki he “hala”?
2 ʻI he taimi ʻoku hoko ai ʻa e faʻahinga ʻoku “tuʻutuʻuni [pe hehema totonu] ki he moʻui taʻengata” ko e kau tui pea nau papitaisó, ʻoku tau maʻu ʻa e ʻuhinga lelei ke tala ange kia kinautolu, “Hokohoko atu ʻi he founga lelei taha ʻo e moʻuí!” (Ng. 13:48) Lolotonga ʻa e ʻuluaki senituli ʻo Hotau Kuongá, naʻe tali ai ʻe he kakai ʻe laui afe mei he puleʻanga kehekehe ʻa e moʻoní pea fakamoʻoniʻi fakahāhā ʻa ʻenau līʻoa ki he ʻOtuá ʻaki ʻenau papitaiso. (Ng. 2:41) Ko e muʻaki kau ākonga ko iá naʻa nau kau ki he “hala.” (Ng. 9:2, PM; 19:23) Ko e foʻi lea ko ení naʻe feʻungamālie ia koeʻuhi ko e faʻahinga naʻa nau hoko ko e kau muimui ʻo Kalaisí naʻa nau pipiki ki he founga moʻui naʻe fakatefito ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí pea ʻi he faʻifaʻitaki ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá.—1 Pita 2:21.
3. Ko e hā ʻoku papitaiso ai ʻa e kakai ʻa Sihová, pea ko e toko fiha kuo papitaiso ʻi he taʻu ʻe hongofulu kuohilí?
3 Ko e ngāue ngaohi-ākongá kuo fakavavevave ia ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení pea ʻoku fakahoko ia he taimí ni ʻi he fonua laka hake he 230. Lolotonga ʻa e taʻu ʻe hongofulu kuohilí, laka hake he kakai ʻe toko 2,700,000 naʻa nau fili ai ke tauhi kia Sihova pea papitaiso ʻi he fakahāhā ʻenau fakatapui kiate iá. Ko ha ʻavalisi ia ʻo e faʻahinga laka hake he toko 5,000 ʻi he uike kotoa pē! Ko e fili ke papitaisó ʻoku makatuʻunga ia ʻi he ʻofa ki he ʻOtuá, ʻilo ʻo e Tohi Tapú, mo e tui ki he meʻa ʻoku akoʻi aí. Ko e papitaisó ko ha maka-maile ia ʻi heʻetau moʻuí, he ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻa e kamataʻanga ʻo ha vahaʻangatae fekoekoeʻi mo Sihova. Ko ha toe fakahāhā ia ʻo e falala te ne tokoniʻi kitautolu ke tau tauhi faitōnunga kiate ia, ʻo hangē tofu pē ko ʻene tokoniʻi ʻa ʻene kau sevāniti he kuonga muʻá ke ʻaʻeva ʻi hono halá.—Ai. 30:21.
Ko e Hā ke Papitaiso Aí?
4, 5. Lave ki he niʻihi ʻo e tāpuaki mo e ʻaonga ʻo e papitaisó.
4 Mahalo pē kuó ke maʻu ʻa e ʻilo ʻo e ʻOtuá, fai ʻa e liliu ʻi hoʻo moʻuí, pea ko ha tokotaha malanga teʻeki papitaiso koe he taimí ni. Ko e fakalakalaka ko iá ʻoku fakaongoongoleleiʻi. Ka kuó ke fai ha fakatapui ki he ʻOtuá ʻi he lotu, pea ʻokú ke ʻamanaki atu ke papitaiso? Mei hoʻo ako ʻa e Tohi Tapú, ʻoku mātuʻaki ngalingali ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku totonu ke fakahangataha ʻa hoʻo moʻuí ki hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihova, ʻo ʻikai ke fakahōhōʻiaʻi pē koe pe ko hono maʻu ha koloa fakamatelie. (Lau ʻa e Sāme 148:11-13; Luke 12:15) Ko ia ko e hā e niʻihi ʻo e tāpuaki mo e ʻaonga ʻo e papitaisó?
5 ʻI he hoko ko ha Kalisitiane fakatapuí, te ke maʻu ai ʻa e taumuʻa māʻolunga taha ʻi hoʻo moʻuí. Te ke fiefia koeʻuhi ʻokú ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. (Loma 12:1, 2) Ko e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová te ne fakatupu ʻiate koe ʻa e ʻulungaanga fakaʻotua hangē ko e melinó mo e tuí. (Kal. 5:22, 23) ʻE tali ʻe he ʻOtuá ʻa hoʻo lotú pea tāpuakiʻi ʻa hoʻo feinga ke fehoanaki ʻa hoʻo moʻuí mo ʻene Folofolá. ʻE fakafiefia ʻa hoʻo ngāue fakafaifekaú, pea ko e moʻui ʻi he founga ʻoku hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá ʻe ʻai ai ke mālohi ʻa hoʻo ʻamanaki ki he moʻui taʻengatá. ʻIkai ngata aí, ko hono fai ha fakatapui pea papitaisó ʻe fakahaaʻi ai ʻokú ke loto moʻoni ke hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.—Ai. 43:10-12.
6. Ko e hā ʻoku ʻai ke ʻiloa ʻi heʻetau papitaisó?
6 ʻI heʻetau fakatapui ki he ʻOtuá pea papitaisó, ʻoku tau ʻai ai ke ʻiloa ʻoku ʻa Sihova kitautolu. “He talaʻehai ʻoku ʻi ai ha tau toko taha ʻoku moʻui maʻana; pea talaʻehai ʻoku ʻi ai ha tau toko taha ʻoku pekia maʻana pe” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá, “he kapau ʻoku tau moʻui, ʻoku tau moʻui maʻa e ʻEiki; pea kapau ʻoku tau pekia, ʻoku tau pekia maʻa e ʻEiki: ko ia, pe ʻoku tau moʻui, pe ʻoku tau pekia, ko e meʻa ʻa e ʻEiki pe ʻa kitautolu.” (Loma 14:7, 8) Kuo fakalāngilangiʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá, ʻaki hono ʻomai ʻa e tauʻatāina ke fili. ʻI heʻetau fili papau ke tuli ki he founga moʻui ko ení koeʻuhi ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá, ʻoku tau ʻai ai ke fiefia ʻa hono lotó. (Pal. 27:11) Ko ʻetau papitaisó ko ha fakahāhā fakatouʻosi ia ʻo ʻetau fakatapui ki he ʻOtuá mo hano talaki fakahāhā ko Sihova ʻa hotau Pulé. ʻOku fakahaaʻi ai kuo tau kau ʻi heʻene tafaʻakí ʻi he ʻīsiu ʻo e tuʻunga-hau ʻo e ʻunivēsí. (Ng. 5:29, 32) Ko ia ai, ʻoku tau kau mo Sihova. (Lau ʻa e Sāme 118:6.) ʻOku toe fakaʻatā ʻi he papitaisó ʻa e hala ke tau maʻu ai ʻa e tāpuaki lahi kehe he taimí ni pea ʻi he kahaʻú.
Tāpuakiʻi ʻAki ha Fetokouaʻaki ʻOfa
7-9. (a) Ko e hā ʻa e fakapapau naʻe fai ʻe Sīsū ki he faʻahinga kuo nau liʻaki ʻa e meʻa kotoa pē pea muimui ʻiate iá? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakahoko ʻo e talaʻofa ʻa Sīsū ʻoku hiki ʻi he Maake 10:29, 30?
7 Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Pitá kia Sīsū: “Vakai, ko kimautolu kuo mau liaki ʻa e meʻa kotoa pe, ʻo mau muimui kiate koe: ko e ha ai ha meʻa te mau maʻu?” (Mt. 19:27) Naʻe loto ʻa Pita ke ne ʻiloʻi ʻa e kahaʻu kuo tuku tauhi kiate ia mo e kau ākonga kehe ʻa Sīsuú. Ke līʻoa kakato kinautolu ki he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá, naʻa nau fai e ngaahi feilaulau mahuʻinga. (Mt. 4:18-22) Ko e hā e fakapapau naʻe fai ʻe Sīsū kia kinautolú?
8 Fakatatau ki he fakamatala fehoanaki mo ia ʻa Maʻaké, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sīsū ko ʻene kau ākongá te nau hoko ko e konga ʻo ha fetokouaʻaki fakalaumālie. Naʻá ne pehē: “Oku ʻikai ha taha kuo ne liʻaki ha fale, pē ha ngaahi tokoua, pe ha ngaahi tuofāfine, pe ha fāʻe, pe ha tamai, pe ha fanau, pe ha ngaahi tokanga ngoue, koeʻuhi ko au, pea koeʻuhi ko e Kōsipeli, ka te ne maʻu ni, ʻi he nofo ko eni, ʻo lōteau, ha ngaahi fale, mo ha ngaahi tokoua, mo ha ngaahi tuofāfine, mo ha ngaahi fāʻe, mo ha fānau, mo ha ngaahi tokanga ngoue, ʻo ō pe mo e ngaahi fakatanga; pea ʻi he maama ka haʻu ko e moʻui taʻengata.” (Mk. 10:29, 30) Ko e kau Kalisitiane he ʻuluaki senitulí, hangē ko Litia, ʻAkuila, Pīsila, mo Keió, naʻa nau ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga naʻa nau tokonaki ʻa e “fale” pea hoko ko e “ngaahi tokoua, mo ha ngaahi tuofāfine, mo ha ngaahi fāʻe” ki he kaungātuí, ʻo hangē ko ia naʻe talaʻofa ʻe Sīsuú.—Ng. 16:14, 15; 18:2-4; 3 Sione 1, 5-8.
9 Ko e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú ʻoku fakahoko lahi ange ia he ʻahó ni. Ko e “ngaahi tokanga ngoue” kuo tukuange ʻe hono kau muimuí ʻoku ʻuhinga iá ki he maʻuʻanga moʻuí, ʻa ia ko e tokolahi, kau ai ʻa e kau misinalé, ngaahi mēmipa ʻo e fāmili Pētelí, kau sevāniti fakavahaʻapuleʻangá, mo e niʻihi kehe, ʻoku nau loto-lelei ke liʻaki ia koeʻuhi ke ʻai ke laka ki muʻa ʻa e meʻa ʻo e Puleʻangá ʻi he fonua kehekehe. Kuo mavahe ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi mei honau ʻapí koeʻuhi ke fakafaingofuaʻi ʻenau moʻuí, pea ʻoku tau fiefia ʻi he fanongo ki heʻenau hokosiá ʻi hono fakahaaʻi ʻa e anga ʻo e tokangaʻi kinautolu ʻe Sihová mo e anga ʻo hono ʻai ʻe heʻenau ngāue kiate iá ke nau fiefiá. (Ng. 20:35) ʻIkai ko ia pē, ko e kau sevāniti papitaiso kotoa pē ʻa Sihova ʻe lava ke nau maʻu ʻa e tāpuaki ʻo e “fuofua kumi ae buleaga oe Otua, mo ene maonioni” ʻi he hoko ko e konga ʻo e fetokouaʻaki faka-Kalisitiane ʻi māmani lahí.—Mt. 6:33, PM.
Malu ʻi he “Botu Lilo”
10, 11. Ko e hā ʻa e “botu lilo i he fugani maoluga,” pea ʻe lava fēfē ke tau hū ki ai?
10 Ko e fakatapuí mo e papitaisó ʻoku iku ia ki ha toe tāpuaki fakakoloa—ko e monū ʻo e nofo ʻi he “botu lilo i he fugani maoluga.” (Lau ʻa e Sāme 91:1, PM.) Ko ha potu fakaefakatātā eni ʻo e haoʻanga mo e maluʻanga—ko ha founga, pe tuʻunga, ʻo e maluʻi mei he maumau fakalaumālié. Ko ha “botu lilo” ia koeʻuhi ʻoku ʻikai ʻiloʻi ia ʻe he kakai ʻoku ʻikai haʻanau ʻamanaki fakalaumālie pea ʻikai te nau falala ki he ʻOtuá. ʻI he moʻui ʻo fehoanaki mo ʻetau fakatapuí pea ʻi hono ngāueʻi ʻa e falala kakato kia Sihová, ko hono moʻoní ʻoku tau pehē ai kiate ia: “Ko hoku hufanga ia mo hoku talitauʻanga: Ko hoku ʻOtua falalaʻanga.” (Sāme 91:2) ʻOku hoko ʻa e ʻOtua ko Sihová ko hotau nofoʻanga malu. (Sāmē 91:9) Ko hai ia te ne fiemaʻu ha meʻa ʻo laka ange ai?
11 Ko e hū ki he “botu lilo” ʻo Sihová ʻoku toe fakahuʻunga ai kuo faitāpuekina kitautolu ʻaki ʻa e monū ʻo hono fakatupulekina ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo ia. ʻOku kamata eni ʻi he fakatapuí mo e papitaisó. Hili iá, ʻoku tau langa hake ʻa hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá ʻaki ʻa e ʻunuʻunu ofi kiate ia fakafou ʻi he ako Tohi Tapu, lotu fakamātoato mo e talangofua kakato. (Sem. 4:8) Kuo ʻikai ha taha kuo faifai ange pea ofi ange kia Sihova ʻia Sīsū, ʻa ia naʻe ʻikai ʻaupito veiveiua ʻene falala ki he Tokotaha-Fakatupú. (Sione 8:29) Ko ia ai, ʻai ke ʻoua ʻaupito te tau veiveiua ʻia Sihova pe ʻi heʻene holi mo e malava ke tokoniʻi kitautolu ke fakahoko ʻa ʻetau fuakava fakatapuí. (Koh. 5:4) Ko e tokonaki fakalaumālie kuo fai ʻe he ʻOtuá ki hono kakaí ko e fakamoʻoni taʻealafakaʻikaiʻi ia ʻokú ne ʻofa moʻoni ʻia kitautolu pea loto ke tau lavameʻa ʻi he tauhi kiate iá.
Koloaʻaki Hotau Palataisi Fakalaumālié
12, 13. (a) Ko e hā ʻa e palataisi fakalaumālie? (e) ʻE malava fēfē nai ke tau tokoniʻi ʻa e faʻahinga foʻoú?
12 Ko e fakatapuí mo e papitaisó ʻoku fakaʻatā ai ke tau nofo ʻi he palataisi fakalaumālie kuo faitāpuekiná. Ko ha ʻātakai fakalaumālie makehe ia ʻoku kau ki ai ʻa e kaungātui ʻoku nau melino mo e ʻOtua ko Sihová pea ʻia kinautolu. (Sāme 29:11; Ai. 54:13) ʻOku ʻikai ha meʻa ʻa e māmaní ʻe lava moʻoni ke fakahoa ki hotau palataisi fakalaumālié. ʻOku tautefito ʻene hā mahino ení ʻi he ngaahi fakataha-lahi fakavahaʻapuleʻangá, ʻa ia ʻoku fakatahataha ai ʻa hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine mei he ngaahi fonua, lea, mo e kulupu fakafaʻahinga lahi ʻi ha ʻātakai melino, fāʻūtaha mo e ʻofa fakatokoua.
13 Ko e palataisi fakalaumālie ʻoku tau maʻú ʻoku faikehekehe fakaʻaufuli ia mo e tuʻunga kovi fakaʻulia ʻi he māmaní he ʻaho ní. (Lau ʻa e Aisea 65:13, 14.) ʻI hono fanongonongo ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e monū ʻo hono fakaaʻu ki he niʻihi kehé ha fakaafe ke nau hū ki he palataisi fakalaumālié. Ko ha toe tāpuaki ia ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga kuo nau toki feohi ki muí ni mo e fakatahaʻangá pea maʻu ʻaonga mei he ako ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻI he tataki ʻa e kau mātuʻá, ʻe tāpuakiʻi nai kitautolu ʻaki ʻa e monū ʻo hono tokoniʻi ʻa e faʻahinga foʻou ʻe niʻihi, ʻo hangē ko e hanga ʻe ʻAkuila mo Pīsila ʻo ‘fakamatala ʻa e ʻalunga ʻo e lotu ʻa e ʻOtuá ke mahuʻinga malie’ kia ʻApolosí.—Ng. 18:24-26.
Hokohoko Ako Meia Sīsū
14, 15. Ko e hā e ngaahi ʻuhinga lelei ʻoku tau maʻu ke hokohoko atu ai ʻa e ako meia Sīsuú?
14 ʻOku tau maʻu ʻa e ʻuhinga lelei ke hokohoko atu e ako meia Sīsuú. ʻI heʻene ʻi ai ki muʻa ke hoko ko e tangatá, naʻe ngāueʻaki ai ʻe Sīsū ʻa e taʻu ʻe laui afe taʻefaʻalaua ʻi he ngāue mo ʻene Tamaí. (Pal. 8:22, 30) Naʻá ne ʻiloʻi ko e founga lelei taha ʻo e moʻuí ʻoku fakatefito ia ʻi he tauhi ki he ʻOtuá mo e faifakamoʻoni ki he moʻoní. (Sione 18:37) Naʻe mahino kia Sīsū ko e toe founga kehe ʻo e moʻuí ko e siokita ia mo e sio nounou. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe ʻahiʻahiʻi kakaha ia pea tāmateʻi. (Mt. 20:18, 19; Hep. 4:15) ʻI heʻene hoko ko hotau Faʻifaʻitakiʻangá, naʻá ne akoʻi kia kitautolu ʻa e founga ke hoko ai ko e kau tauhi anga-tonú.
15 Taimi nounou mei he papitaiso ʻo Sīsuú, naʻe ʻahiʻahiʻi ia ʻe Sētane ke ne liʻaki ʻa e founga lelei taha ʻo e moʻuí—ka naʻe ʻikai siaʻa. (Mt. 4:1-11) ʻOku akoʻi kia kitautolu ʻe he meʻá ni, tatau ai pē pe ko e hā ʻoku fai ʻe Sētané, ʻe lava ke tau tauhi maʻu ʻetau anga-tonú. ʻOku ngalingali te ne fakahangataha ʻene tokangá ki he faʻahinga ʻoku vave ke nau papitaisó pea pehē ki he faʻahinga toki papitaiso foʻoú. (1 Pita 5:8) ʻE lava ke hoko mai ʻa e fakafepakí mei he taumuʻa lelei ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí kuo fakamatalahalaʻi ki ai kitautolu. Neongo ia, ko e ngaahi ʻahiʻahi ko iá ʻoku ʻomai ai ʻa e faingamālie ke tau fakahāhā ʻa e ʻulungaanga lelei faka-Kalisitiané, hangē ko e fakaʻapaʻapá mo e fakapotopotó, ʻi he taimi ʻoku tau tali ai ʻa e fehuʻí mo faifakamoʻoní. (1 Pita 3:15) Ko e ngaahi hokosiá ni ʻe lava ke kaunga lelei ia ki he faʻahinga ʻoku fanongo kia kitautolú.—1 Tim. 4:16.
Pipiki ki he Founga Lelei Taha ʻo e Moʻuí!
16, 17. (a) Ko e hā ʻa e fiemaʻu tefito ʻe tolu ki he moʻuí ʻoku ʻi he Teutalonome 30:19, 20? (e) Naʻe anga-fēfē hono poupouʻi ʻe Sīsū, Sione mo Paula ʻa e meʻa naʻe tohi ʻe Mōsesé?
16 ʻI he taʻu nai ʻe 1,500 ki muʻa ke ʻaʻeva ʻa Sīsū ʻi he māmaní, naʻe ekinaki ai ʻa Mōsese ki he kau ʻIsilelí ke nau fili ʻa e founga lelei taha ʻo e moʻuí ne ala maʻu ʻi he taimi ko iá. Naʻá ne pehē: “ʻOku ou ui ni ki langi mo mamani ke hopo he ʻaho ni mo kimoutolu, ke fakamoʻoni kuo u fokotuʻu ʻi ho ʻao ʻa e moʻui mo e mate, ʻa e monu mo e mala: ko ia ke ke fili ki he moʻui ka ke moʻui, ʻa koe mo ho hako, ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtua, ke fakaongo ki hono leʻo, pea ke pikitai kiate ia.” (Teu. 30:19, 20) Naʻe fakamoʻoniʻi ʻa e taʻefaitōnunga ʻa ʻIsileli ki he ʻOtuá, ka ko e fiemaʻu tefito ʻe tolu ki he moʻuí naʻe lave ki ai ʻa Mōsesé kuo ʻikai liliu. Naʻe toe leaʻaki ia ʻe Sīsū mo e niʻihi kehe.
17 ʻUluakí, ‘kuo pau ke tau ʻofa Sihova ko hotau ʻOtuá.’ ʻOku tau fakahāhā ʻoku tau ʻofa ki he ʻOtuá ʻi he ngāue ʻo fakatatau ki heʻene founga māʻoniʻoní. (Mt. 22:37) Uá, ‘kuo pau ke tau fanongo ki he leʻo ʻo Sihová’ ʻaki hono ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea talangofua ki heʻene fekaú. (1 Sione 5:3) ʻOku fiemaʻu ʻi he meʻá ni ke tau ʻi ai maʻu pē ʻi he fakataha faka-Kalisitiané, ʻa ia ʻoku lāulea ai ki he Tohi Tapú. (Hep. 10:23-25) Tolú, ‘kuo pau ke tau pikitai kia Sihova.’ Tatau ai pē pe ko e hā kuo pau ke tau fetaulaki mo iá, tau ngāueʻi maʻu pē ʻa e tui ki he ʻOtuá pea muimui ʻi hono ʻAló.—2 Kol. 4:16-18.
18. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe he Watch Tower ʻa e moʻoní ʻi he 1914? (e) ʻOku totonu ke fēfē ʻetau ongoʻi he ʻahó ni fekauʻaki mo e maama ʻo e moʻoní?
18 Ko ha tāpuaki moʻoni ē ke moʻui ʻo fehoanaki mo e moʻoni Fakatohitapú! ʻI he 1914, ko e fakamatala mahuʻinga ko ení naʻe pulusi ia ʻi he Watch Tower: “ʻIkai ko ha kakai faitāpuekina fiefia kitautolu? ʻIkai ʻoku faitōnunga ʻa hotau ʻOtuá? Kapau ʻoku ʻiloʻi ʻe ha taha ha meʻa ʻoku lelei ange, tuku ke ne maʻu ia. Kapau ʻe faifai ange pea maʻu ʻe ha taha ʻo kimoutolu ha meʻa lelei ange, ʻoku mau ʻamanaki pē te ke tala mai. ʻOku ʻikai te tau ʻiloʻi ha meʻa ʻe lelei ange pe aʻu ʻo vaeua hono leleí tatau mo e meʻa kuo tau maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. . . . ʻOku ʻikai ha ʻelelo pe peni ʻe lava ke ne tala ʻa e melino, ko e fiefia, mo e tāpuaki ʻa ia kuo ʻomai ʻe ha ʻilo māʻalaʻala ʻo e ʻOtua moʻoní ki hotau lotó mo ʻetau moʻuí. Ko e Talanoa ki he Poto, Fakamaau Totonu, Mālohi mo e ʻOfa ʻa e ʻOtuá ʻoku fakalato ai ʻa e hoholi fakatouʻosi ʻi hotau ʻatamaí mo hotau lotó. ʻOku ʻikai te tau kumi ki ha toe meʻa lahi ange. ʻOku ʻikai ha toe meʻa ke holi ki ai ka ko hono ʻai ke tau mahinoʻi lelei ʻa e Talanoa fakaofo ko ení.” (The Watch Tower, Tīsema 15, 1914, peesi 377-378) Ko ʻetau houngaʻia ki he maama mo e moʻoni fakalaumālié ʻoku taʻemaliliu. Ko e moʻoni, ʻoku tau maʻu he taimí ni ʻa e ʻuhinga lahi ange ke fiefia ai ʻo tau “laka ʻi he maama ʻo Sihova.”—Ai. 2:5; Sāme 43:3; Pal. 4:18.
19. Ko e hā ʻoku totonu ai ki he faʻahinga ʻoku taau ke papitaisó ke nau fou ʻikai toe tautoloi ʻi he sitepu ko iá?
19 Kapau ʻokú ke loto ke “laka ʻi he maama ʻo Sihova” ka ʻoku teʻeki ai ke ke hoko ko ha Kalisitiane fakatapui mo papitaiso, ʻoua ʻe tautoloi. Fai ha meʻa pē ʻoku fiemaʻú ke aʻusia ai ʻa e fiemaʻu Fakatohitapu ki he papitaisó—ʻa e founga makehe ke fakahāhā ai ʻa e houngaʻia ki he meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá mo Kalaisi maʻatautolú. Foaki kia Sihova hoʻo koloa mahuʻinga tahá—ko hoʻo moʻuí. Fakahaaʻi ʻokú ke fakataumuʻa ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻaki ʻa e muimui ʻi hono ʻAló. (2 Kol. 5:14, 15) ʻOku ʻikai toe fehuʻia, ko e founga lelei taha ia ʻo e moʻuí!
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
• Ko e hā ʻoku fakatātaaʻi ʻe heʻetau papitaisó?
• Ko e hā e ngaahi tāpuaki ʻe tupu mei he fakatapui ki he ʻOtuá mo e papitaisó?
• Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e ako meia Sīsuú?
• Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau pipiki ki he founga lelei taha ʻo e moʻuí?
[Fakatātā ʻi he peesi 25]
Ko hoʻo papitaisó ʻoku fakahaaʻi ai kuó ke fili ʻa e founga lelei taha ʻo e moʻuí
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
ʻOkú ke malu ʻi he “botu lilo”?