LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w10 2/15 p. 3-5
  • ʻOkú Ke Fakakaukau kia Sihova ko Hoʻo Tamai?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOkú Ke Fakakaukau kia Sihova ko Hoʻo Tamai?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Sihova—Ko ha Tokotaha-Tokonaki ʻOfa
  • Ko ʻEtau Tamaí —Ko e “Tokotaha-Maluʻi ʻOfa”
  • He Maʻu ʻAonga Ē ko Kitautolu!
  • Ko ʻEtau Tamaí ʻOkú Ne ‘Puke Hotau Toʻomataʻú’
  • ʻOku ʻOfa Lahi ʻa Sihova, ko ʻEtau Tamaí, ʻIate Kitautolu
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
  • ‘ʻOku Loto-lelei ʻa e ʻAló ke Fakaeʻa ʻa e Tamaí’
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • ʻUnuʻunu Ofi ki Ho Fāmili Fakalaumālié
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
  • Ko ha Tamai Taʻehanotatau
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
w10 2/15 p. 3-5

ʻOkú Ke Fakakaukau kia Sihova ko Hoʻo Tamai?

“ʻEIKI, ke ke ako kimautolu ke fai ha lotu.” ʻI he taimi naʻe fai ai ʻe ha taha ʻo ʻene kau ākongá ʻa e kole ko ení, naʻe tali ange ʻe Sīsū: “Ka mou ka lotu, mou pehē, ʻE Tamai, ke tapuhā ho Huafa.” (Luke 11:1, 2) Naʻe mei lava ke lave ʻa Sīsū kia Sihova ʻaki hono ngāueʻaki ha hingoa fakalakanga maʻongoʻonga hangē ko e “Mafimafi,” “Faiako Maʻongoʻonga,” “Fakatupu,” “Talumeimuʻa,” mo e “Tuʻi Itaniti.” (Sen. 49:25, PM; Ai. 30:20, NW; 40:28; Tan. 7:9; 1 Tim. 1:17) ʻI hono kehé, naʻe fili ʻe Sīsū ʻa e foʻi lea ko e “Tamai.” Ko e hā hono ʻuhingá? Mahalo pē koeʻuhi ʻokú ne fiemaʻu ke tau fakaofiofi ki he Tokotaha māʻolunga taha ʻi he ʻunivēsí ʻi he founga ʻo e fakaofiofi ʻa ha kiʻi leka anga-fakatōkilalo ki ha tamai ʻofa.

Neongo ia, ʻoku ʻiloʻi ʻe he faʻahinga ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa ke fakakaukau atu ki he ʻOtuá ko ʻenau Tamai. ʻOku fakahaaʻi ʻe ha Kalisitiane ko ʻAsuko,a “ʻI he ngaahi taʻu hili ʻeku papitaisó, naʻe faingataʻa kiate au ke ʻunuʻunu ofi kia Sihova mo lotu kiate ia ko ha Tamai.” ʻI hono ʻomai ha ʻuhinga ki heʻene faingataʻaʻiá, ʻokú ne pehē, “ʻOku ʻikai lava ke u manatuʻi ha taimi naʻe fakahaaʻi mai ai kiate au ha ʻofa ʻe heʻeku tamai totonú.”

ʻI he ngaahi ʻaho fakaʻosi faingataʻa ko ení, ʻoku ʻikai ʻaupito ke ʻi ai ʻa e ‘ʻofa-ki-hoʻota’ ʻoku ʻamanekina ʻe ha taha ke ne maʻu mei ha tamaí. (2 Tim. 3:1, 3) Ko ia ʻoku ʻikai ko ha meʻa foʻou ia ʻa e ongoʻi meimei tatau mo ʻAsuko ʻa e tokolahi. Kae kehe, ʻoku lava ke tau loto-toʻa koeʻuhi ʻoku tau maʻu ʻa e ʻuhinga lelei ke fakakaukau ai kia Sihova ko ʻetau Tamai ʻofa.

Sihova—Ko ha Tokotaha-Tokonaki ʻOfa

Kapau ʻoku fiemaʻu ke tau fakakaukau kia Sihova ko ʻetau Tamai, ʻoku fiemaʻu ke tau maheni lelei mo ia. “ʻOku ʻikai ha toko taha ʻe ʻilo lelei ʻa e Foha, ngata pe ʻi he Tamai,” ko e lea ia ʻa Sīsuú, “kaeʻumaʻā ʻa e ʻilo ʻo e Tamai ʻe ha taha, ngata pe ʻi he Foha, pea mo ha taha ʻe loto ʻe he Foha ke fakaʻilo ia ki ai.” (Mt. 11:27) Ko ha founga lelei ʻaupito ke ʻilo ai pe ko ha Tamai fēfē ʻa Sihová ko e fakakaukau ki he meʻa naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻo kau ki he ʻOtua moʻoní. Ko ia ai, ko e hā naʻe fakaeʻa ʻe Sīsū fekauʻaki mo e Tamaí?

ʻI hono fakamoʻoniʻi ko Sihova ʻa e Matavai ʻo ʻene moʻuí, naʻe pehē ʻe Sīsū: “[Ko] ʻeku moʻui aʻaku koeʻuhi ko e Tamai.” (Sione 6:57) Ko kitautolu foki ʻoku tau ʻi aí koeʻuhi ko e Tamaí. (Sāme 36:9; Ng. 17:28) Ko e hā naʻá ne ueʻi ʻa Sihova ke ne foaki ʻa e moʻui ki he niʻihi kehé? ʻIkai ko e ʻofá? Ki ha meʻaʻofa pehē, ko e moʻoni ʻoku totonu ke tau ʻofa mo kitautolu foki ki heʻetau Tamai fakahēvaní.

Ko e fakahāhā lahi taha ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki he tangatá ko ʻene tokonaki ʻo e feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú. Ko e ngāue ko ia ʻo e ʻofá ʻoku malava ai ʻo maʻu ʻe he faʻahinga angahalaʻia ʻo e tangatá ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova fakafou ʻi hono ʻAlo ʻofeiná. (Loma 5:12; 1 Sione 4:9, 10) Pea koeʻuhi ko ʻetau Tamai fakahēvaní ʻa e Tokotaha-Fakahoko ʻo ʻene talaʻofá, ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ko e faʻahinga kotoa ʻoku ʻofa mo talangofua kiate iá ʻe faifai pē ʻo nau maʻu ʻa e “tauʻataina fakalangi ʻa e fanau ʻa e ʻOtua.”—Loma 8:21.

Ko ʻetau Tamai fakahēvaní ʻokú ne toe “fakahopo ʻene laʻā” ʻi he ʻaho ki he ʻaho kia kitautolu. (Mt. 5:45) ʻOku ngalingali heʻikai te tau fakakaukau ʻe fiemaʻu ke tau lotu ke hopo mai ʻa e laʻaá. Neongo ia, he fiemaʻu lahi moʻoni ē ʻe kitautolu mo tau fiefia ʻi hono huelo māfaná! ʻIkai ko ia pē, ko ʻetau Tamaí ʻa e Tokotaha-Tokonaki taʻehanotatau, ʻa ia ʻokú ne ʻafioʻi ʻa ʻetau fiemaʻu fakamatelié ki muʻa ke tau kole kiate iá. Ko ia ai, ʻikai ʻoku totonu ke tau vaheʻi ʻa e taimi ke siofi ai mo fakakaukau houngaʻia ki he founga ʻo hono tokangaʻi ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní ʻa ʻene fakatupú?—Mt. 6:8, 26.

Ko ʻEtau Tamaí —Ko e “Tokotaha-Maluʻi ʻOfa”

Ko e kikite ʻa ʻAiseá naʻe fakapapauʻi ai ki he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga muʻá: “ʻE hiki ʻa e ngaahi moʻungá pea ʻe ʻikai tuʻumaʻu ʻa e ngaahi tafungofungá, ka ko ʻeku anga-fakakaumeʻá heʻikai ʻaupito hiki ia meiate koe pea ko ʻeku fuakava ʻo e melinó ʻe tuʻumaʻu, ko e folofola ia ʻa ho tokotaha-maluʻi ʻofa ko Sihová.” (Ai. 54:10, The Bible in Living English) ʻI hono fakamamafaʻi ʻa e poini ko ení, ko e lotu ʻa Sīsū ʻi he pō fakaʻosi ʻo ʻene moʻui ʻi he māmaní ʻoku fakahaaʻi ai ko Sihová ko ha “tokotaha-maluʻi ʻofa” moʻoni ia. ʻI he fekauʻaki mo ʻene kau ākongá, naʻe lotu ʻa Sīsū: “Oku i mamani akinautolu ni, bea oku ou alu atu kiate koe. E Tamai Maonioni, tauhi i ho huafa oou akinautolu.” (Sione 17:11, 14, PM) Kuo leʻohi mo maluʻi ʻe Sihova ʻa e kau muimui ʻo Sīsuú.

Ko e founga ʻe taha ʻoku maluʻi ai kitautolu ʻe he ʻOtuá mei he filioʻi ʻa Sētane he ʻaho ní ko hono tokonaki mai ʻa e meʻakai fakalaumālie taimi totonu fakafou ʻi he “tamaioeiki agatonu mo boto.” (Mt. 24:45, PM) Ko hono maʻu ʻa e meʻakai fakaivimālohi ko iá ʻoku ʻikai ala tuku ia kapau ʻoku fiemaʻu ke ‘ʻai kiate kitautolu ʻa e mahafukotoa ʻa e ʻOtuá.’ Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he “pa ko e tui,” ʻa ia ʻoku tau “lava ʻaki ke tamateʻi ʻa e ngaahi ngahau vela kotoa pe ʻa e Fili.” (Ef. 6:11, 16) Ko e tui ʻoku tau ngāueʻí ʻoku maluʻi ai kitautolu mei he maumau fakalaumālié pea ko ha fakamoʻoni ia ki he mālohi fakaemaluʻi ʻo ʻetau Tamaí.

ʻOku lava ke tau maʻu ʻa e fakamaama lahi ange ki he ʻofa ʻa ʻetau Tamai fakahēvaní ʻi he vakai fakalelei ki he anga ʻo e tōʻonga tonu ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi heʻene ʻi māmaní. Fakatokangaʻi ʻa e fakamatala ʻoku hiki ʻi he Maake 10:13-16. ʻOku hiki ai ʻa e lea ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá: “Tuku pē ʻa e kau tamaiki ke nau haʻu kiate au.” ʻI he fakatahataha mai ʻo haʻohaʻo ʻiate ia ʻa e fānau ko iá, naʻe puke atu kinautolu ʻe Sīsū ʻi he ʻofa ʻo ne tāpuakiʻi. He pau moʻoni ē naʻa nau mata fiefia! Pea koeʻuhi ko e pehē ʻe Sīsū: “Ko ia kuo ne mātā au, kuo ne mātā ʻa e Tamai,” ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtua moʻoní ke tau ʻalu kiate ia.—Sione 14:9.

Ko e ʻOtua ko Sihová ʻa e Matavai taʻefakangatangata ʻo e ʻofá. Ko ia ʻa e Tokotaha-Tokonaki taʻehanotatau mo e Tokotaha-Maluʻi taʻealafakatataua ʻokú ne loto ke tau ʻunuʻunu ofi kiate ia. (Sem. 4:8) Ko ia ʻoku ʻikai ala fehuʻia ko e Tamai lelei taha ia ʻoku ala fakakaukau atu ki aí!

He Maʻu ʻAonga Ē ko Kitautolu!

ʻOku tau maʻu ʻaonga lahi ʻi heʻetau falala kia Sihova ko ʻetau Tamai fakahēvani ʻofa mo anga-leleí. (Pal. 3:5, 6) Naʻe maʻu ʻaonga ʻa Sīsū mei he falala kakato ki heʻene Tamaí. “ʻOku ʻikai te u toko taha,” ko e tala ange ia ʻe Kalaisi ki heʻene kau ākongá, “ka ʻoku ma toko ua mo e Tamai naʻa ne fekau mai au.” (Sione 8:16) Naʻe fakapapauʻi maʻu pē ʻe Sīsū ʻa e poupou ʻa Sihová. Hangē ko ení, ʻi hono papitaisó, naʻá ne maʻu ai ʻa e fakapapau anga-ʻofa mei he Tamaí, ʻa ia naʻá ne fakahaaʻi: “Ko hoku Alo ofaaga eni, aia oku ou fiemalie lahi ai.” (Mt. 3:15-17, PM) Pea ʻi ha mōmeniti pē ki muʻa ʻi heʻene pekiá, naʻe kalanga ai ʻa Sīsū: “ʻE Tamai, ʻoku ou tuku hoku laumalie ki ho nima.” (Luke 23:46) Naʻe kei mālohi ai pē ʻa e falala ʻa Sīsū ki heʻene Tamaí.

ʻE lava ke hoko ʻa e founga tatau kia kitautolu. ʻI he kau ʻa Sihova mo kitautolú, ko e hā ke tau manavahē ki ai? (Sāme 118:6) Ko ʻAsuko, naʻe lave ki ai ʻi he kamatá, naʻá ne angaʻaki ʻa e falala ki hono mālohi pē ʻoʻoná ʻi heʻene fehangahangai mo e palopalemá. Ka naʻá ne toki fai ha ako ki he moʻui mo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú, ʻo fakahangataha tautefito ki hono vahaʻangatae fekoekoeʻi mo ʻene Tamai fakahēvaní. Ko e hā hono olá? “Naʻá ku ʻiloʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻo hono maʻu ha Tamai pea falala kiate iá,” ko e lau ia ʻa ʻAsukó. ʻOkú ne hoko atu: “Naʻá ku aʻusia ai ʻa e nonga mo e fiefia moʻoni. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ke tau hohaʻa ai fekauʻaki mo ha meʻa pē.”

ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga lahi ange mei he fakakaukau kia Sihova ko ʻetau Tamaí? ʻOku fakanatula pē ʻa e ʻofa ʻa e fānaú ʻi heʻenau mātuʻá pea loto ke fakafiefiaʻi kinautolú. ʻI he ʻofá, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá naʻá ne ‘fai maʻuaipē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hōhōʻia ai ʻene Tamaí.’ (Sione 8:29) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e ʻofa ki heʻetau Tamai fakahēvaní ʻe lava ke ueʻi ai kitautolu ke tau ngāue fakapotopoto pea “fakahīkihikiʻi fakahāhaaʻi” ia.—Mt. 11:25, NW; Sione 5:19.

Ko ʻEtau Tamaí ʻOkú Ne ‘Puke Hotau Toʻomataʻú’

Ko ʻetau Tamai fakahēvaní kuó ne toe ʻomai ha “tokoni”—ko hono laumālie māʻoniʻoní. Te ne “tataki kimoutolu ki he moʻoni, hono kotoa,” ko e lea ia ʻa Sīsuú. (Sione 14:15-17, NW; 16:12, 13) Ko e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻoku lava ke ne tataki kitautolu ki hano mahinoʻi lelei ange ʻo ʻetau Tamaí. ʻE lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau holoki ʻa e “ngaahi kolotau,” ʻa ia ko e fakakaukau naʻe maʻu ki muʻá, fakakaukau hala, pe fakakaukau mioʻi, ʻo “taki popula ʻa e feinga kotoa pe ʻa e loto ke Fakavaivai kia Kalaisi.” (2 Kol. 10:4, 5) Ko ia ai, tau lotu kia Sihova ki he “tokoni” naʻá ne talaʻofá, ʻo tuipau ko e “Tamai ʻi he langi [te ne] foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni kiate kinautolu ʻoku kole kiate ia.” (Luke 11:13) ʻOku toe feʻungamālie ke lotu ke tokoniʻi kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke tau ʻunuʻunu ai pē ke toe ofi ange kia Sihova.

ʻOku ongoʻi hao, malu, mo taʻeilifia ha kiʻi leka ʻi heʻene luelue fetakinima mo ʻene tamaí. Kapau ʻokú ke fakakaukau moʻoni kia Sihova ko hoʻo Tamaí ia, ʻe lava ai ke ke falala ki he lea fakafiemālie: “Ko au Sihova ko ho ʻOtua te u puke ho toʻomataʻu, ʻa au ʻoku ou pehe atu, ʻOua ʻe manavahe; ko au ʻoku ou tokoniʻi koe.” (Ai. 41:13) ʻE lava ke ke maʻu ʻa e monū fakaofo ʻo e “aeva” taʻengata mo e ʻOtuá. (Mai. 6:8, PM) Hokohoko atu hono fai ʻa hono finangaló, pea te ke aʻusia ai ʻa e ʻofa, fiefia, mo e ongoʻi malu ʻa ia ʻoku tupu mei he fakakaukau kia Sihova ko hoʻo Tamaí.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Kuo liliu ʻa e hingoá.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share