LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w10 3/15 p. 10-14
  • Papitaiso ʻi he Huafa ʻo Hai pea mo e Hā?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Papitaiso ʻi he Huafa ʻo Hai pea mo e Hā?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻI he Huafa ʻo e Tamaí
  • ʻI he Huafa ʻo e ʻAló
  • ʻI he Huafa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní
  • ʻAʻeva ʻi he Laumālié pea Moʻui ʻo Fakatatau ki Hoʻo Fakatapuí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Ko e ʻUhinga ʻo Hoʻo Papitaisó
    Lotu ki he ʻOtua Moʻoni Pē Tahá
  • ʻOkú Ke Mateuteu ke Papitaiso?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
  • Ko e Founga ʻOku Malava ke Laveʻi Ai Koe ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1991
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
w10 3/15 p. 10-14

Papitaiso ʻi he Huafa ʻo Hai pea mo e Hā?

“Ko ia mou ō ʻo ngaohi ākonga . . . , ʻo papitaiso kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamai mo e ʻAlo mo e laumālie māʻoniʻoni.”—MT. 28:19, NW.

1, 2. (a) Ko e hā naʻe hoko ʻi Selusalema ʻi he Penitekosi 33 T.S.? (e) Ko e hā naʻe ueʻi ai ʻa e tokolahi ʻo e fuʻu kakaí ke nau papitaisó?

NAʻE tokolahi fau ʻa Selusalema ʻi he fuʻu kakai mei he fonua kehekehe. ʻI he ʻaho ʻo e Penitekosi 33 T.S., naʻe fakahoko ai ha kātoanga mahuʻinga pea naʻe kau ki ai ʻa e kau ʻaʻahi tokolahi. Ka naʻe hoko ai ha meʻa anga-kehe, hili ia hono fai ʻe he ʻapositolo ko Pitá ha malanga fakaueʻiloto ʻa ia naʻe fakaofo hono olá. Naʻe maongo ki he kau Siu mo e kau ului Siu ʻe toko 3,000 nai ʻa ʻene leá, ʻo nau fakatomala pea papitaiso ʻi he vaí. Ko ia ai, naʻe tānaki atu kinautolu ki he fakatahaʻanga Kalisitiane naʻe toki fokotuʻu foʻoú. (Ng. 2:41) Ko e papitaiso ʻa e fuʻu tokolahi ʻi he ngaahi vai pe tānekina vai takatakai ʻi Selusalemá kuo pau pē naʻe fakatupunga ai ha fuʻu vālautuʻu!

2 Ko e hā naʻe taki atu ki he papitaiso ʻa e fuʻu tokolahí? Ki muʻa ʻi he ʻaho ko iá, “fakafokifa nae ai ae uulu mai mei he lagi, o hage ha tuoni matagi malohi aubito.” ʻI he loki ʻi ʻolunga ʻo ha fale, naʻe fakafonu ai ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e kau ākonga ʻa Sīsū ʻe toko 120 nai. Hili iá, naʻe fakatahataha ai ʻa e kau tangata mo e kau fefine anga-fakaʻotua pea naʻa nau mahuʻingaʻia ʻi he fanongo ki he kau ākonga ko ení ʻoku nau “lea aki ae lea kehekehe.” ʻI he fanongo ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Pitá, ʻo kau ai ʻa ʻene fakamatala kaungatonu fekauʻaki mo e pekia ʻa Sīsuú, ko e tokolahi “nae mahuhuhuhu ho nau loto.” Ko e hā naʻe totonu ke nau faí? Naʻe tali ʻe Pita: “Fakatomala, bea mou taki taha babitaiso i he huafa o Jisu Kalaisi . . . , bea te mou maʻu moe foaki oe Laumalie Maonioni.”—Ng. 2:1-4, 36-38, PM.

3. ʻI he ʻaho Penitekosí, ko e hā naʻe fiemaʻu ke fai ʻe he kau Siu mo e kau ului Siu fakatomalá?

3 Fakakaukau atu ki he tuʻunga fakalotu ʻo e kau Siu mo e kau ului Siu ko ia naʻa nau fanongo kia Pitá. Naʻa nau ʻosi tali ʻa Sihova ko honau ʻOtua. Pea mei he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú, naʻa nau ʻilo ai fekauʻaki mo e laumālie māʻoniʻoní, ʻa e ivi ngāue ʻo e ʻOtuá naʻe ngāueʻaki lolotonga ʻa e fakatupú pea mo e hili iá. (Sen. 1:2; Fkm. 14:5, 6; 1 Sam. 10:6; Sāme 33:6) Ka naʻa nau fiemaʻu ʻa e meʻa lahi ange. Naʻe mātuʻaki mahuʻinga kia kinautolu ke nau mahinoʻi mo tali ʻa e founga ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí—ko e Mīsaiá, ʻa Sīsū. Ko ia ai, naʻe fakamamafaʻi ʻe Pita ʻa e fiemaʻu ke nau “babitaiso i he huafa o Jisu Kalaisi.” ʻI ha ngaahi ʻaho ki muʻa ai, naʻe fekauʻi ai ʻe Sīsū kuo toetuʻú ʻa Pita mo e niʻihi kehé ke nau papitaiso ʻa e kakaí ʻi he “huafa ʻo e Tamai mo e ʻAlo mo e laumālie māʻoniʻoni.” (Mt. 28:19, 20, NW) Naʻe ʻi ai e ʻuhinga lahi ʻo e meʻa ko iá ʻi he ʻuluaki senitulí, pea ʻoku kei pehē pē. Ko e hā ia?

ʻI he Huafa ʻo e Tamaí

4. Ki hono maʻu ʻe he kakaí ha vahaʻangatae mo Sihová, ko e hā ʻa e liliu naʻe hokó?

4 Hangē ko ia naʻe fakahāʻí, ko e faʻahinga naʻa nau tali ʻa e malanga ʻa Pitá naʻa nau lotu kia Sihova pea naʻa nau maʻu ki muʻa ha vahaʻangatae mo ia. Naʻa nau feinga ke muimui ʻi heʻene Laó, ʻa ia ko e ʻuhinga ia naʻe haʻu ai ki Selusalema ʻa e faʻahinga ko ia mei he ngaahi fonua kehé. (Ng. 2:5-11) Kae kehe, ko e toki ʻosi pē ia hono fai ʻe he ʻOtuá ha liliu mahuʻinga ʻi heʻene feangainga mo e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻá ne siʻaki ʻa e kau Siú ʻi honau tuʻunga ko ʻene puleʻanga makehé; ko ʻenau tauhi ʻa e Laó naʻe ʻikai kei hoko ko e founga ia ke nau maʻu ai ʻene hōifuá. (Mt. 21:43; Kol. 2:14) Kapau naʻe fiemaʻu ʻe he kau fanongo ko iá ha vahaʻangatae hokohoko mo Sihova, naʻa nau fiemaʻu mo ha meʻa kehe.

5, 6. Ko e hā naʻe fai ʻe he kau Siu mo e kau ului Siu tokolahi ʻi he ʻuluaki senitulí koeʻuhi ke nau maʻu ai ha vahaʻangatae mo e ʻOtuá?

5 Naʻe ʻikai moʻoni fiemaʻu ke nau tafoki meia Sihova, ʻa honau Tokotaha-Foaki-Moʻuí. (Ng. 4:24) ʻIkai, ko e faʻahinga naʻa nau tali ʻa e fakamatala ʻa Pitá naʻe lava ke nau sio he taimi ko ení ʻo laka ia ʻi ha toe taimi ko Sihová ko e Tamai anga-ʻofa ia. Naʻá ne fekauʻi mai ʻa e Mīsaiá ke ne fakahaofi kinautolu pea naʻá ne loto-lelei ke fakamolemoleʻi naʻa mo e faʻahinga naʻe lava ke pehē ʻe Pita: “Ke ilo bau e he fale kotoabe o Isileli, kuo fakanofo e he Otua ae Jisu koia, aia naa mou tutuki.” Ko hono moʻoní, ko e faʻahinga ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea ʻa Pitá ʻoku nau maʻu ʻa e toe ʻuhinga lahi ange he taimí ni ke fakahoungaʻi ʻa e meʻa kuo fai ʻe he Tamaí maʻá e faʻahinga kotoa ʻoku nau fiemaʻu ha vahaʻangatae mo e ʻOtuá!—Lau ʻa e Ngāue 2:30-36, PM.

6 Ko e moʻoni, ko e kau Siu mo e kau ului Siu ko iá naʻe lava ke nau sio ko ha vahaʻangatae mo Sihova naʻe kau ki ai ʻa e lāuʻilo kiate ia ko e Tokotaha-Tokonaki ʻo e fakamoʻuí fakafou ʻia Sīsū. ʻOku lava leva ke ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga naʻa nau fakatomalaʻi ai ʻenau angahalá, ʻo kau ai ʻenau fai ʻiloʻilo pau pe taʻeʻilo ʻa hono tāmateʻi ʻo Sīsuú. Pea ʻoku ala mahinoʻi tatau ai ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho hoko atu aí “naʻa nau nofo fakaʻutumauku ki he faiako ʻa e kau Aposetolo.” (Ng. 2:42) Naʻa nau malava pea naʻa nau loto ke “fakaofiofi ʻaki ʻa e lea tauʻatāina ki he taloni ʻo e ʻofa maʻataʻatā.”—Hep. 4:16, NW.

7. Kuo anga-fēfē liliu ʻe he tokolahi he ʻahó ni ʻenau fakakaukau ki he ʻOtuá pea papitaiso ʻi he huafa ʻo e Tamaí?

7 ʻI he ʻahó ni, kuo ako ai ʻa e kakai ʻe laui miliona ʻi he puipuituʻa kehekehe mei he Tohi Tapú ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sihová. (Ai. 2:2, 3) Ko e niʻihi ko e kau fakaʻikaiʻi-ʻOtua pe kau lotu teisi,a ka naʻa nau hoko ʻo tuipau ki he ʻi ai ʻa ha Tokotaha-Fakatupu ʻa ia naʻe lava ke ʻi ai honau vahaʻangatae mohu ʻuhinga mo ia. Ko e niʻihi naʻa nau lotu ki ha toluʻi ʻotua pe ʻaitoli kehekehe. Naʻa nau ʻiloʻi ko Sihova pē tokotaha ʻa e ʻOtua māfimafi-aoniú pea ʻoku nau ui ia he taimí ni ʻaki hono huafa fakafoʻituituí. ʻOku fehoanaki eni mo e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo e pehē ʻe Sīsū ko ʻene kau ākongá ʻoku totonu ke nau papitaiso ʻi he huafa ʻo e Tamaí.

8. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke ʻiloʻi ʻe he faʻahinga naʻe ʻikai haʻanau fakakaukau ki he angahala meia ʻĀtamá ʻo fekauʻaki mo e Tamaí?

8 Kuo nau toe ʻiloʻi kuo nau maʻu tukufakaholo ʻa e angahalá meia ʻĀtama. (Loma 5:12) Ko e meʻa foʻou eni naʻe pau ke nau tali ʻoku moʻoni. Ko e faʻahinga ko iá ʻoku lava ke fakatatau kinautolu ki ha tangata puke naʻe ʻikai te ne lāuʻilo ki hono mahakí. ʻOkú ne maʻu nai ha fakaʻilonga ʻe niʻihi, hangē ko ha felāngaaki ʻi he taimi ki he taimi. Neongo ia, ʻi he ʻikai ʻiloʻi ha mahaki paú, naʻá ne fakakaukauloto nai ai ʻokú ne moʻui lelei ʻaupito. Kae kehe, ʻoku fakamoʻoniʻi ʻi he ngaahi moʻoniʻi meʻá ʻoku ʻikai ke pehē. (Fakafehoanaki mo e 1 Kolinito 4:4.) Fēfē kapau naʻá ne ʻiloʻi totonu ʻa e mahaki ʻokú ne puke aí? ʻIkai ʻe fakapotopoto ke ne kumi pea tali ha faitoʻo ʻiloa, kuo fakamoʻoniʻi pea ʻoku ola lelei? ʻI he founga meimei tatau, ʻi hono ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e angahala tukufakaholó, kuo tali ai ʻe he tokolahi ʻa e “sivi fakafaitoʻo” ʻa e Tohi Tapú pea kuo nau mahinoʻi ai ʻoku ʻomai ʻe he ʻOtuá ʻa e “faitoʻo.” ʻIo, ko e tokotaha kotoa ʻoku mavahe mei he Tamaí ʻoku fiemaʻu ke nau hanga ki he Tokotaha ʻa ia ʻoku lava ke ne “faitoʻo” kinautolú.—Ef. 4:17-19.

9. Ko e hā naʻe fai ʻe Sihova ke ʻai ai ke malava ʻo ʻi ai ha vahaʻangatae mo iá?

9 Kapau kuó ke ʻosi fakatapui hoʻo moʻuí kia Sihova ko e ʻOtuá pea hoko ko ha Kalisitiane ʻosi papitaiso, ʻokú ke ʻiloʻi ko ha meʻa fakaofo moʻoni ia hono maʻu ha vahaʻangatae mo iá. ʻOku lava ke ke mahinoʻi he taimí ni ʻa e ʻofa ʻa hoʻo Tamai ko Sihová. (Lau ʻa e Loma 5:8.) Neongo naʻe faiangahala kiate ia ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, naʻe tomuʻa fai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa koeʻuhi ke lava ʻa hona hakó—ʻo kau ai kitautolu—ʻo maʻu ha vahaʻangatae lelei mo ia. ʻI heʻene fai iá, naʻe pau ke fehangahangai ai ʻa e ʻOtuá mo e mamahi ʻi he sio atu ki he faingataʻaʻia mo e pekia ʻa hono ʻAlo ʻofaʻangá. ʻIkai ko hono ʻiloʻi ení ʻoku tokoni ia ke tau tali ʻa e tuʻunga mafai ʻo e ʻOtuá pea talangofua ʻi he ʻofa ki heʻene ngaahi fekaú? Kapau kuo teʻeki ai ke ke fai pehē, kuó ke maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga ke fakatapui ai ki he ʻOtuá pea papitaiso.

ʻI he Huafa ʻo e ʻAló

10, 11. (a) ʻOku lahi fēfē hoʻo houngaʻia kia Sīsuú? (e) ʻOku fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e pekia ʻa Sīsū ko ha huhuʻí?

10 Kae kehe, toe fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Pita ki he fuʻu kakaí. Naʻá ne fakamamafaʻi ʻa hono tali ʻo Sīsuú, ʻa ia naʻe fekauʻaki hangatonu ia mo e papitaiso ʻi he “huafa ʻo e . . . ʻAlo.” Ko e hā naʻe mātuʻaki mahuʻinga ai ia ʻi he taimi ko iá, pea ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai he taimi ní? Sai, ko hono tali ʻa Sīsū pea papitaiso ʻi hono huafá ʻoku ʻuhinga iá ko e lāuʻilo ki hono ngafa ʻi hotau vahaʻangatae mo e Tokotaha-Fakatupú. Naʻe pau ke tautau ʻa Sīsū ʻi ha ʻakau fakamamahi koeʻuhi ke toʻo ai ʻa e mala ʻo e Laó mei he kau Siú; kae kehe, ko ʻene pekiá naʻe ʻi ai hono ʻaonga lahi ange. (Kal. 3:13) Naʻá ne tokonaki ʻa e feilaulau huhuʻi naʻe fiemaʻu ʻe he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. (Ef. 2:15, 16; Kol. 1:20; 1 Sione 2:1, 2) Ke lavaʻi iá, naʻe kātekina ʻe Sīsū ʻa e fakamaau taʻetotonú, leakoviʻí, fakamamahiʻi ʻo iku ai ki heʻene pekiá. ʻOku lahi fēfē hoʻo houngaʻia ʻi heʻene feilaulaú? Sioloto atu ko ha tamasiʻi taʻu 12 koe naʻá ke folau ʻi he Titanic, ʻa e vaka ko ia naʻá ne tuiʻi ʻa e fuʻu konga ʻaisi ʻo ngoto ʻi he 1912. ʻOkú ke feinga ke puna ki ha vaka fakahaofi moʻui, ka ʻoku fonu. ʻOku ʻuma leva ha tangata ki hono malí ʻi he vaka fakahaofí, peá ne toe puna mai ki he vaká, ʻo ʻave koe ki he vaka fakahaofi moʻuí. ʻOku fēfē ʻa hoʻo ongoʻí? Ko e moʻoni ʻokú ke houngaʻia ʻiate ia! ʻOku lava ke ke mahinoʻi ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa e tamasiʻi ʻe toko taha naʻá ne hokosia moʻoni ʻa e meʻa ko iá.b Neongo ia, naʻe fai ʻe Sīsū ia ʻa e meʻa lahi ange maʻau. Naʻá ne pekia koeʻuhi ke ke lava ʻo maʻu ai ʻa e moʻui taʻehanongataʻanga.

11 Naʻe anga-fēfē hoʻo ongoʻí ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá maʻaú? (Lau ʻa e 2 Kolinito 5:14, 15.) Ngalingali naʻá ke ongoʻi houngaʻia lahi. Naʻe tokoni ʻa e meʻa ko iá ke ueʻi koe ke ke fakatapui hoʻo moʻuí ki he ʻOtuá pea ke ‘ʻoua naʻa toe moʻui maʻau, ka maʻá e toko taha ko ia, ʻa ia naʻá ne pekia maʻaú.’ Ko e papitaiso ʻi he huafa ʻo e ʻAló ʻoku ʻuhinga iá ko e lāuʻilo ki he meʻa kuo fai ʻe Sīsū maʻaú pea tali ʻa hono mafai ko e “Fakafofonga Tefito ʻo e moʻuí.” (Ng. 3:15, NW; 5:31) Ki muʻá, naʻe ʻikai hao vahaʻangatae mo e Tokotaha-Fakatupú, pea ko hono moʻoní naʻe ʻikai haʻo ʻamanaki papau. Ka ʻi hono ngāueʻi ʻa e tui ki he taʻataʻa kuo lilingi ʻo Sīsū Kalaisí pea papitaisó, ʻokú ke maʻu ai he taimí ni ha vahaʻangatae mo e Tamaí. (Ef. 2:12, 13) “Ko kimoutolu foki naʻe fakaheʻi muʻa, pea mou nofo ko e ngaahi fili ʻi loto, ʻo hā ʻi hoʻomou ngaahi ngaue naʻe kovi,” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá, “ka ʻi he taimi ni [ko e ʻOtuá] kuo ne fakalelei kimoutolu ʻaki ʻa e pekia ʻa hono sino kakano [ʻo Sīsuú], koeʻuhi ke ne ʻatu kimoutolu ʻoku mou maʻoniʻoni mo taʻemele.”—Kol. 1:21, 22.

12, 13. (a) ʻOku totonu ke fēfē ʻa e kaunga ʻa hoʻo papitaiso ʻi he huafa ʻo e ʻAló ki hoʻo tōʻongá kapau ʻoku fakaʻitaʻi koe ʻe ha taha? (e) ʻI he tuʻunga ko ha Kalisitiane kuo papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsuú, ko e hā ʻa e fatongia ʻokú ke maʻú?

12 Neongo naʻe papitaiso koe ʻi he huafa ʻo e ʻAló, ʻokú ke mātuʻaki lāuʻilo ki hoʻo hehema angahalaʻiá tonu. ʻOku ʻaonga lahi ʻa e lāuʻilo ko iá ʻi he ʻaho kotoa pē. Ko e fakatātaá, kapau ʻoku fakaʻitaʻi koe ʻe ha taha, ʻokú ke manatuʻi ko kimouá fakatouʻosi ko e ongo angahala? ʻOkú mo fakatou fiemaʻu ʻa e fakamolemole ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku totonu ke mo fakatou fefakamolemoleʻaki. (Mk. 11:25) Ke fakamamafaʻi ʻa e fiemaʻu ko ení, naʻe fai ai ʻe Sīsū ha talanoa fakatātā: Ko e pule ʻo ha tamaioʻeiki naʻá ne kaniseli ʻa hono moʻua ko e talēniti ʻe taha mano (tenali ʻe 60 miliona). Ki mui ai, naʻe ʻikai tukuange ʻe he tamaioʻeiki ko iá ʻa hono kaungā tamaioʻeiki naʻá ne moʻua ange kiate ia ʻaki ʻa e tenali ʻe 100. Naʻe fakahaaʻi leva ʻe Sīsū ʻa e poini ko ení: Heʻikai fakamolemoleʻi ʻe Sihova ʻa e tokotaha ʻoku ʻikai te ne fakamolemoleʻi ʻa hono tokouá. (Mt. 18:23-35) ʻIo, ko e papitaiso ʻi he huafa ʻo e ʻAló ʻoku ʻuhinga iá ko e lāuʻilo ki he mafai ʻo Sīsuú pea feinga ke muimui ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻangá mo e akonakí, ʻo kau ai ʻa e loto-lelei ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé.—1 Pita 2:21; 1 Sione 2:6.

13 ʻI he taʻehaohaoá, ʻoku ʻikai te ke malava ai ke faʻifaʻitaki kakato kia Sīsū. Neongo ia, fakatatau ki hoʻo fakatapui ʻaufuatō ki he ʻOtuá, ʻokú ke loto ke faʻifaʻitaki kia Sīsū ʻi he lelei taha ʻa hoʻo malavá. ʻOku kau ki heni ʻa e hokohoko atu ʻo e ngāue ke huʻi ʻa e tangata motuʻá pea ʻai ʻa e tangata foʻoú. (Lau ʻa e Efeso 4:20-24.) ʻI hoʻo tokaʻi ʻa ho kaumeʻá, ngalingali ʻokú ke feinga ke ako mei heʻene faʻifaʻitakiʻangá mo e ʻulungaanga leleí. ʻI he founga tatau, ʻokú ke loto ke ako meia Kalaisi pea faʻifaʻitaki kiate ia.

14. ʻE lava fēfē ke ke fakahāhā ʻokú ke lāuʻilo ki he mafai ʻo Sīsū ko e Tuʻi fakahēvaní?

14 ʻOku ʻi ai ha toe founga ʻe taha ʻe lava ke ke fakahāhā ai ʻokú ke mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku kau ki he papitaiso ʻi he huafa ʻo e ʻAló. Naʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “tuku ke ʻi he lalo vaʻe [ʻo Sīsuú] ʻa e meʻa kotoa pe; pea ne foaki ia ke ʻulu ki he Siasi [pe fakatahaʻangá] ʻi he meʻa kotoa pe.” (Ef. 1:22) Ko ia ai, ʻoku fiemaʻu ke ke tokaʻi ʻa e founga ʻo hono tataki ʻe Sīsū ʻa e faʻahinga kuo nau fakatapui kia Sihová. ʻOku ngāueʻaki ʻe Kalaisi ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ʻi he fakatahaʻanga fakalotofonuá, tautefito ki he kau tangata fakalaumālie taʻumotuʻá, ʻa e kau mātuʻa kuo fakanofó. ʻOku fakanofo ʻa e kau tangata ko iá “koeʻuhi ke ʻosi sāuni [pe fakatonutonu] ʻa e kakai lotu [pe māʻoniʻoní], . . . moʻo langa hake ʻa e sino ʻo Kalaisi.” (Ef. 4:11, 12) Neongo kapau ʻoku fai ʻe ha tangata taʻehaohaoa ha hala, ko Sīsū ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga fakahēvaní ʻokú ne malava ke fakaleleiʻi ʻa e meʻá ʻi he taimi mo e founga pē ʻaʻaná. ʻOkú ke tui ki ai?

15. Kapau ʻoku teʻeki ai ke ke papitaiso, ko e hā e ngaahi tāpuaki ʻoku lava ke ke fakatuʻotuʻa atu ki ai ʻi he hili ʻa e papitaisó?

15 Pehē foki, kuo teʻeki ai fakatapui ʻa e niʻihi kia Sihova pea papitaiso. Kapau kuo teʻeki ke ke fai pehē, ʻoku lava ke ke sio ʻi he konga ki muʻá ʻoku ʻuhinga lelei ʻa e lāuʻilo ki he ʻAló pea fakahaaʻi ai hoʻo houngaʻiá? Ko e papitaiso ʻi he huafa ʻo e ʻAló ʻe ʻai ai ke ke malava ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga.—Lau ʻa e Sione 10:9-11.

ʻI he Huafa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

16, 17. Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e papitaiso ʻi he huafa ʻo e laumālie māʻoniʻoní?

16 ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e papitaiso ʻi he huafa ʻo e laumālie māʻoniʻoní? Hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ki muʻá, ko e faʻahinga naʻa nau fanongo kia Pita ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí naʻa nau lāuʻilo ki he laumālie māʻoniʻoní. Ko hono moʻoní, naʻe lava ke nau siotonu ki he fakamoʻoni naʻe hokohoko atu hono ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e laumālie māʻoniʻoní. Ko Pita ʻa e taha ʻo e faʻahinga naʻe ‘fakabito aki ae Laumalie Maonioní, bea naʻá ne kamata lea aki ae lea kehekehe.’ (Ng. 2:4, 8, PM) Ko e kupuʻi lea ʻi he “huafa ʻo e” ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ai ke fakahuʻunga ki he hingoa ʻo ha tokotaha. ʻI he ʻahó ni, ʻoku lahi e ngaahi meʻa ʻoku fai “ʻi he huafa ʻo e puleʻangá,” ʻa ia ʻoku ʻikai ko ha tokotaha. ʻOku fai ia ʻi he mafai ʻo e puleʻangá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e tokotaha ʻoku papitaiso ʻi he huafa ʻo e laumālie māʻoniʻoní ʻokú ne lāuʻilo ko e laumālie māʻoniʻoní ʻoku ʻikai ko ha tokotaha, ka ko e ivi ngāue ʻo Sihova. Pea ko e papitaiso ko iá ʻoku ʻuhingá ʻoku lāuʻilo ʻa e tokotahá ki he fatongia ʻoku fakahoko ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻi he taumuʻa ʻa e ʻOtuá.

17 ʻIkai kuó ke ʻilo fekauʻaki mo e laumālie māʻoniʻoní fakafou ʻi hono ako ʻa e Tohi Tapú? Ko e fakatātaá, kuó ke mahinoʻi ko e Tohi Tapú naʻe hiki ia ʻi hono fakamānavaʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoní. (2 Tim. 3:16) ʻI hoʻo fakalakalaka fakalaumālié, ngalingali kuó ke maʻu ha mahino lahi ange ki he moʻoniʻi meʻa ko ia ko e ‘Tamai ʻi he langí ʻokú ne foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu ʻoku kole kiate iá,’ ʻo kau ai mo koe. (Luke 11:13) Ngalingali kuó ke sio ki he ngāue ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻi hoʻo moʻuí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻoku teʻeki ai ke ke papitaiso ʻi he huafa ʻo e laumālie māʻoniʻoní, ko e fakapapau ʻa Sīsū ʻoku foaki ʻe he Tamaí ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻoku ʻuhinga iá ʻoku ʻi muʻa ʻiate koe ʻa e ngaahi tāpuaki moʻoni ʻi hoʻo maʻu ʻa e laumālie ko iá.

18. Ko e hā e ngaahi tāpuaki maʻá e faʻahinga ʻoku papitaiso ʻi he huafa ʻo e laumālie māʻoniʻoní?

18 ʻOku hā mahino ʻi he ʻahó ni foki, ʻoku fakahinohinoʻi ai mo tataki ʻe Sihova ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané fakafou ʻi hono laumālié. Ko e laumālie ko iá ʻokú ne toe tokoniʻi kitautolu tāutaha ʻi heʻetau ngāue fakaʻahó. Ko ʻetau papitaiso ʻi he huafa ʻo e laumālie māʻoniʻoní ʻoku kau ki ai ʻa e lāuʻilo ki hono ngafa ʻi heʻetau moʻuí pea ngāue fāitaha loto-houngaʻia mo e laumālie ko iá. Neongo ia, ʻe fifili nai ʻa e niʻihi ki he founga ke tau moʻui ai ʻo fakatatau ki he fakatapui kuo tau fai kia Sihová mo e anga ʻo e kaunga ki ai ʻa e laumālie māʻoniʻoní. Te tau lāulea ki ai he kupu hokó.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e fakakaukau ʻo e lotu-teisí ʻoku nau tui ki he ʻi ai ʻa e ʻOtuá ka ʻoku ʻikai te nau fakakaukau ʻokú ne mahuʻingaʻia ʻi heʻene fakatupú.

b Sio ki he Awake! ʻo ʻOkatopa 22, 1981, peesi 3-8.

ʻOkú Ke Manatuʻi?

• Ko e hā ʻene kaunga kiate koe ʻa e papitaiso ʻi he huafa ʻo e Tamaí?

• ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e papitaiso ʻi he huafa ʻo e ʻAló?

• ʻE lava fēfē ke ke fakahaaʻi ʻokú ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e papitaiso ʻi he huafa ʻo e Tamaí mo e ʻAló?

• ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e papitaiso ʻi he huafa ʻo e laumālie māʻoniʻoní?

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Hili ʻa e Penitekosi 33 T.S., naʻe maʻu ai ʻe he kau ākonga foʻoú ʻa e vahaʻangatae ko e hā mo e Tamaí?

[Credit Line]

By permission of the Israel Museum, Jerusalem

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share