Maʻu ʻa e Maluʻanga ʻi he Lotolotonga ʻo e Kakai ʻa e ʻOtuá
“Kau fakafetaʻi atu ʻi he fakataha [pe fakatahaʻanga] lahi.”—SĀME 35:18.
1-3. (a) Ko e hā nai te ne tataki ha kau Kalisitiane ʻe niʻihi ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki fakalaumālie? (e) Ko fē ʻe lava ke maʻu ai ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻa e maluʻangá?
LOLOTONGA ʻena mālōlō ʻeveʻevá, naʻe uku holo ai ʻa Joe mo hono malí ʻi ha hakau ʻi he talopikí naʻe fonu ʻi he ika ʻo e lanu mo e lalahi kehekehe. Naʻá na kakau ʻo kiʻi tahataha atu ke na sio hifo ʻo fakaʻofoʻofaʻia ʻi he hakaú. ʻI heʻena aʻu ki ha konga naʻe fakafokifā pē ʻa e loloto ange ai ʻa e tahí, naʻe pehē ange ʻe he mali ʻo Joe, “ʻOku ou tui kuó ta kakau ʻo fuʻu mamaʻo.” “Fiemālie koe,” ko e tali ange ia ʻa Joe. “ʻOku ou ʻilo pē ʻe au ʻa e meʻa ʻoku ou faí.” ʻOku manatuʻi ʻe Joe ʻa ʻene fifili ʻi he hili pē iá, ‘Kuo pulia kotoa ki fē ʻa e fanga iká?’ ʻI he fakalilifuʻiá, naʻá ne ʻiloʻi ʻa e ʻuhingá. Naʻe haʻu mei he moaná ha fuʻu ʻanga ʻo hangatonu mai kiate ia. Ko ia ē, ʻokú ne tuʻu laveangofua fakaʻaufuli. ʻI he taimi naʻe ʻi ha mita pē ai ʻe taha pe ofi ki ai ʻa e mamaʻo ʻa e ʻangá, naʻe tafoki ʻa e ʻangá ʻo ne mavahe.
2 ʻOku lava ke hoko ha Kalisitiane ʻo mātuʻaki fakahohaʻasi ʻe he fakaʻofoʻofa ʻo e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa ʻa Sētané—ʻa e fakafiefiá, ngāué, koloá—ʻo ʻikai ai te ne ʻiloʻi ʻokú ne huʻu atu ki he moana vavalé. “Ko ʻeku hokosiá naʻá ne ʻai au ke u fakakaukau fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku tau feohi mo iá,” ko e lau ia ʻa Joe, ʻa ia ko ha tokotaha mātuʻa Kalisitiane. “Kakau ki he feituʻu ʻoku malu mo fakafiefiá—ʻi he fakatahaʻangá!” ʻOua ʻe kakau ki he moaná, ʻa ia te ke toki hanga hake ai kuó ke mamaʻo ʻi he tuʻunga fakalaumālié pea ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki. Ka faifai ange peá ke ʻiloʻi ʻokú ke ʻi ai, kakau leva ki he ‘feituʻu malú.’ He ka ʻikai, te ke ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ai ʻi hano keina ho tuʻunga fakalaumālié.
3 ʻI he ʻahó ni, ko e māmaní ko ha feituʻu fakatuʻutāmaki ia ki he kau Kalisitiané. (2 Tim. 3:1-5) ʻOku ʻiloʻi ʻe Sētane ʻoku toe siʻi pē hono taimí, pea ʻokú ne ʻalu atu ke keina ʻa e faʻahinga ʻoku taʻetokangá. (1 Pita 5:8; Fkh. 12:12, 17) Kae kehe, ʻoku ʻikai ke taʻeʻiai hatau maluʻi. Kuo tokonaki ʻe Sihova ki hono kakaí ha hūfangaʻanga malu fakalaumālie—ko e fakatahaʻanga Kalisitiané.
4, 5. ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa e kakai tokolahi fekauʻaki mo honau kahaʻú, pea ko e hā hono ʻuhingá?
4 Ko e sōsaieti fakaemāmaní ʻoku ʻomai ai ha tuʻunga fakangatangata pē ʻo e maluʻangá—tatau ai pē ʻi he tuʻunga fakaesinó pe fakaeongó. ʻOku ongoʻi ʻe he kakai tokolahi ʻoku fakamanamanaʻi ʻenau malu fakaesinó ʻe he faihiá, fakamālohí, ko e mamafa ʻa e totongi ʻo e koloá pea naʻa mo e ngaahi ʻīsiu fekauʻaki mo e ʻātakaí. ʻOku fehangahangai ʻa e tokotaha kotoa mo e palopalema ʻo e hoholo ke motuʻá mo e mahamahakí. Pea ko e niʻihi kehe ʻoku ʻi ai ʻenau ngāué, ʻapí, paʻanga feʻungá, mo ha tuʻunga moʻui leleí te nau fifili nai pe ko e hā hono lōloá.
5 Ko e malu fakaeongó kuo fakamoʻoniʻi foki ʻa e ʻikai lava ke maʻu ia ʻe he tokolahi. ʻOku fakamamahi ke leaʻaki, ko e tokolahi naʻa nau ʻamanaki ke maʻu ʻa e nonga mo e lavameʻa ʻi he nofo mali fakataha mo ha fāmilí ʻoku nau ʻiloʻi kuo siva ʻenau ʻamanakí. ʻI he meʻa fekauʻaki mo hono maʻu ha malu fakalaumālié, ko e kau maʻu lotu tokolahi kuo nau hoko ʻo puputuʻu mo veiveiua, ʻo fehuʻia ʻa e mahuʻinga ʻo e tataki kuo nau maʻú. ʻOku tautefito ʻene peheé ʻi heʻenau vakai atu ki he ʻulungaanga ala fehuʻia mo e akonaki taʻefakatohitapu ʻa ʻenau kau taki lotú. Ko ia ai, ʻoku ongoʻi ʻe he kakai tokolahi ʻoku ʻikai ha loko fili ke nau fai ka ko e falala pē ki he saienisí pe ki he anga-lelei mo e fakakaukau lelei ʻa e kaungā faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku ʻikai leva ha ofo ʻi he ongoʻi taʻemalu lahi ʻa e kakai takatakai ʻia kitautolú pe ʻoku nau saiʻia pē ke ʻoua ʻe fuʻu fakakaukau lahi ʻo fekauʻaki mo honau kahaʻú.
6, 7. (a) Ko e hā ʻoku tupu mei ai ʻa e faikehekehe ʻi he fakakaukau ʻa e faʻahinga ʻoku tauhi ki he ʻOtuá mo kinautolu ʻoku ʻikaí? (e) Ko e hā te tau vakai ki aí?
6 Ko ha faikehekehe moʻoni ē ʻi he vakai ʻa e faʻahinga ʻa ia ko e konga kinautolu ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané mo e faʻahinga ʻoku ʻikaí! Neongo ko kitautolu ʻi he tuʻunga ko e kakai ʻa Sihová kuo pau ke tau fehangahangai mo e lahi ʻo e ʻīsiu mo e palopalema tatau ʻoku fehangahangai mo hotau kaungāʻapí, ʻoku kehe ʻaupito ʻetau fakafeangai ʻatautolu ki aí. (Lau ʻa e Aisea 65:13, 14; Malakai 3:18.) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻoku tau maʻu ʻi he Tohi Tapú ha fakamatala fakafiemālie ki he tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ʻoku tau mateuteu ke fekuki mo e ngaahi faingataʻa mo e palopalema ʻi he moʻuí. Ko hono olá, ʻoku ʻikai ke tau hohaʻa tōtuʻa fekauʻaki mo e kahaʻú. Ko e hoko ko e kau lotu ʻa Sihová ʻoku ʻomai ai kia kitautolu ʻa e maluʻi mei he fakaʻuhinga ʻikai lelei mo taʻefakatohitapú, ngaahi tōʻonga taʻetāú mo e nunuʻa ʻo e ngaahi meʻa peheé. Ko ia ʻoku hokosia ai ʻe he ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané ha nonga ʻoku ʻikai maʻu ia ʻe he niʻihi kehé.—Ai. 48:17, 18; Fili. 4:6, 7.
7 Ko e fakatātā ʻe niʻihi ʻe tokoniʻi nai ai kitautolu ke tau fakakaukauloto atu ki he malu ʻoku maʻu ʻe he faʻahinga ʻoku nau tauhi kia Sihová ʻo kehe ia mei he faʻahinga ʻoku ʻikaí. Ko e ngaahi fakatātā ko ení ʻe ueʻi nai ai kitautolu ke sivisiviʻi ʻetau fakaʻuhingá mo e tōʻongá tonu pea ke fakakaukau ai pe te tau ngāueʻaki kakato ange ʻa e akonaki ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku faʻufaʻu ke ne maluʻi kitautolu.—Ai. 30:21.
“Naʻe Toe Siʻi ke Humu Hoku Vaʻe”
8. Ko e hā kuo fai maʻu pē ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová?
8 Mei he muʻaki taimi ʻi he hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ko e faʻahinga naʻa nau fili ke tauhi mo talangofua kia Sihová naʻa nau feinga ke fakaʻehiʻehi mei he feohi vāofi mo e faʻahinga naʻe ʻikaí. Ko e moʻoni, naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova ʻe ʻi ai e fetāufehiʻaʻaki ʻi he vahaʻa ʻo ʻene kau lotú pea mo e faʻahinga naʻa nau muimui kia Sētané. (Sen. 3:15) Koeʻuhi ko ʻenau tuʻu mālohi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni fakamānavaʻi fakaʻotuá, kuo kehe ai ʻa e tōʻonga ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá mei he faʻahinga takatakai ʻia kinautolú. (Sione 17:15, 16; 1 Sione 2:15-17) Ko hono fai ha tuʻu peheé ʻoku ʻikai maʻu pē ke faingofua. Ko e moʻoni, ko e niʻihi ʻi he lotolotonga ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová kuo nau fehuʻia ʻi ha taimi ʻa e fakapotopoto ʻo ha ʻalunga moʻui feilaulauʻi-kita.
9. Fakamatalaʻi ʻa e fāinga naʻe fehangahangai mo e tokotaha-tohi ʻo e Sāme 73.
9 Ko e taha ʻo e kau sevāniti ʻa Sihova naʻá ne kamata fifili pe naʻá ne fai ʻa e fili fakapotopotó ko e tokotaha-tohi ʻo e Sāme 73, ngalingali ko e taha ʻo e fānau ʻa ʻĒsafé. Naʻe ʻeke ʻe he tokotaha-tohi- sāmé pe ko e hā ʻoku faʻa hā ngali lavameʻa, fiefia, mo lakalakaimonū ai ʻa e fulikivanú, lolotonga ia ko e niʻihi ʻoku nau feinga ke tauhi ki he ʻOtuá ʻoku nau tofanga ʻi he ʻahiʻahí mo e faingataʻá.—Lau ʻa e Sāme 73:1-13.
10. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate koe ʻa e ʻīsiu naʻe ʻohake ʻe he tokotaha-tohi-sāmé?
10 Kuó ke ʻekea ʻi ha taimi ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ia naʻe hiki ʻe he tokotaha-tohi-sāmé? Kapau ko ia, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke ongoʻi halaia tōtuʻa pe fakakaukau ʻoku hōloa ʻa hoʻo tuí. Ko e moʻoni, ko e niʻihi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová, ʻo kau ai ʻa e faʻahinga naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ke nau hiki ʻa e Tohi Tapú, naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi fakakaukau meimei tatau. (Siope 21:7-13; Sāme 37:1; Sel. 12:1; Hap. 1:1-4, 13) Ko hono moʻoní, ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau holi ke tauhi kia Sihová kuo pau ke nau fakakaukau fakamātoato fekauʻaki mo ia pea maʻu ʻa e tali ki he palopalema ko ení: Ko e tauhi mo e talangofua ki he ʻOtuá ʻa e meʻa lelei taha ke faí? ʻOku kau ki heni ʻa e ʻīsiu naʻe langaʻi ʻe Sētane ʻi he ngoue ko ʻĪtení. ʻOku mahuʻinga ia ki he fehuʻi fakaeʻuniveesi fekauʻaki mo e tuʻunga-hau fakaʻotuá. (Sen. 3:4, 5) Ko ia ko kitautolu kotoa ʻoku lelei ke tau fakakaukau ki he meʻa naʻe ʻohake ʻe he tokotaha-tohi-sāmé. ʻOku totonu ke tau meheka ki he kau pōlepole fulikivanu ʻoku hā ngali ʻoku ʻikai ha palopalema ʻi heʻenau moʻuí? ʻOku totonu ke tau “humu” ʻi he tauhi kia Sihová pea faʻifaʻitaki kia kinautolu? Ko e moʻoni, ko e meʻa tofu pē ia ʻoku loto ʻa Sētane ke tau faí.
11, 12. (a) Naʻe anga-fēfē hono ikuʻi ʻe he tokotaha-tohi- sāmé ʻa ʻene veiveiuá, pea ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he meʻá ni? (e) Ko e hā kuó ne tokoniʻi koe ke ke aʻu ai ki he fakamulituku tatau mo ia naʻe maʻu ʻe he tokotaha-tohi- sāmé?
11 Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa e tokotaha-tohi- sāmé ke ne ikuʻi ʻa ʻene veiveiuá? Neongo ʻene fakahaaʻi naʻá ne meimei humu mei he māʻoniʻoní, naʻe liliu ʻa ʻene fakakaukaú ʻi heʻene hū ki he “potu tapu ʻo Ela”—ʻa ia ko e taimi ko ia naʻá ne feohi ai mo e kakai fakalaumālie ʻi he tāpanekale pe temipale ʻo e ʻOtuá pea fakakaukauloto atu ki he taumuʻa ʻa e ʻOtuá. Naʻe hoko leva ai ʻo mahino ki he tokotaha-tohi-sāmé naʻe ʻikai te ne loto ke ʻinasi ʻi he ikuʻanga ʻo e kau faikoví. Naʻe lava ke ne sio ko honau ʻalungá mo ʻenau ngaahi fili ʻi he moʻuí ʻoku ʻai ai kinautolu ki ha “potu ʻoku hekengofua.” Ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau liʻaki ʻi heʻenau taʻefaitōnungá ʻa Sihová, naʻe mahinoʻi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé, te nau aʻusia moʻoni ʻa honau ikuʻangá ʻi he “ilifia,” lolotonga ia ko e faʻahinga ʻoku tauhi kia Sihová te ne poupouʻi kinautolu. (Lau ʻa e Sāme 73:16-19, 27, 28.) ʻOku ʻikai ha veiveiua kuó ke sio ki he moʻoni ʻo e fakamatala ko iá. Ko e moʻui maʻata ʻo ʻikai ha tokaʻi ʻa e lao fakaʻotuá ʻe hā ngali lelei nai ia ki he tokolahi, ka ko e ngaahi nunuʻa kovi ʻo ha ʻalunga pehē heʻikai lava ke kalofi.—Kal. 6:7-9.
12 Ko e hā ha toe meʻa ʻoku tau ako mei he hokosia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé? Naʻá ne maʻu ʻa e maluʻanga mo e poto ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne kamata fakaʻuhinga mahino mo totonu ʻi he taimi naʻá ne ʻalu ai ki he feituʻu ʻa ia naʻe fai ai ʻa e lotu kia Sihová. ʻI he tuʻunga meimei tatau he ʻahó ni, ʻoku lava ke tau maʻu ʻa e kau faleʻi fakapotopoto pea maʻu ʻa e meʻakai fakalaumālie lelei ʻi he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá. ʻOku ʻuhinga lelei leva hono tala ʻe Sihova ki heʻene kau sevānití ke nau maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Te nau ongoʻi loto-toʻa ai pea ʻe fakaʻaiʻai ai kinautolu ke nau fai fakapotopoto.—Ai. 32:1, 2; Hep. 10:24, 25.
Fili Fakapotopoto Ho Kaungāmeʻá
13-15. (a) Ko e hā ʻa e hokosia ʻa Tainá, pea ʻoku fakatātaaʻi ai ʻa e hā? (e) Ko e hā ko ha maluʻi ai ʻa e feohi mo e kaungā Kalisitiané?
13 Ko e ʻofefine ʻo Sēkope ko Tainá ko ha fakatātā ia ʻo e tokotaha naʻá ne tō ki ha faingataʻa lahi koeʻuhi ko ʻene feohi mo e kaungāmeʻa ʻi he māmaní. Ko e talanoa fekauʻaki mo ia ʻi he tohi Senesí ʻoku tala mai ai naʻá ne tōʻongaʻaki ʻa e feohi mo e kau finemui Kēnaní ʻi he feituʻu ʻa ia naʻe nofo ai ʻa hono fāmilí. Naʻe ʻikai maʻu ʻe he kau Kēnaní ʻa e ngaahi tuʻunga māʻolunga fakaeʻulungaanga tatau mo e kau lotu ʻa Sihová. ʻI hono kehé, ko e meʻa kuo ʻilo ʻe he kau keli fakatotoló ʻoku fakahaaʻi ai ko e ngaahi founga ʻa e kau Kēnaní naʻe iku ai ki he hoko ʻo fonu ʻi honau fonuá ʻa e tauhi ʻaitolí, ʻulungaanga taʻetāú, lotu fehokotaki fakasino ololaló mo e fakamālohí. (Eki. 23:23; Liv. 18:2-25; Teu. 18:9-12) Manatuʻi ʻa e ikuʻanga ʻo e feohi ʻa Taina mo e kakai ko ení.
14 Ko ha tangata he feituʻú ko Sīkemi, naʻe fakamatalaʻi “nae tuu kimuʻa ia i he fale kotoabe o ene tamai,” naʻá ne sio kia Taina peá ne “puke ia o na mohe, o ne fakahalaʻi ia.” (Sen. 34:1, 2, 19, PM) He meʻa fakamamahi moʻoni! ʻOkú ke pehē naʻe faifai pea fakakaukauloto ʻa Taina ʻe lava ke hoko kiate ia ha meʻa pehē? Mahalo pē naʻá ne feinga pē ke kaumeʻa mo e kau talavou ʻi he feituʻú, ʻa ia naʻá ne fakakaukau naʻe ʻikai hano maumau. Kae kehe, naʻe kākaaʻi lahi ʻa Taina.
15 Ko e hā ʻoku akoʻi mai kia kitautolu ʻi he talanoa ko ení? Heʻikai pē lava ke tau feohi mo e kau taʻetuí pea ʻamanaki heʻikai te tau tofanga ʻi ha nunuʻa kovi. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e “feohi koví ʻokú ne maumauʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga leleí.” (1 Kol. 15:33, NW) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e feohi mo e kakai ʻoku nau tui tatau mo koé, ko ho tuʻunga fakaeʻulungaanga māʻolungá, mo hoʻo ʻofa kia Sihová ko ha maluʻi ia. Ko e feohi lelei peheé ʻe fakalototoʻaʻi ai koe ke ke fai fakapotopoto.—Pal. 13:20.
“Naʻa Mou Fufulu Kimoutolu”
16. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo e niʻihi ʻi he fakatahaʻanga Kolinitoó?
16 Kuo tokoniʻi ʻe he fakatahaʻanga Kalisitiané ʻa e faʻahinga tokolahi ke nau fakamaʻa kinautolu mei he ngaahi tōʻonga ʻulí. ʻI he taimi naʻe tohi ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa ʻene ʻuluaki tohi ki he fakatahaʻanga ʻi Kolinitoó, naʻá ne fakamatala ai ki he ngaahi liliu naʻe fai ʻe he kau Kalisitiane ʻi aí ke nau moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá. Ko e niʻihi naʻa nau hoko ko e kau feʻauaki, kau tauhi ʻaitoli, tono, faka-Sōtoma, kaihaʻa, konā, mo e hā fua. “Ka naʻa mou fufulu kimoutolu,” ko e tala ange ia ʻe Paulá.—Lau ʻa e 1 Kolinito 6:9-11.
17. Kuo anga-fēfē hono liliuʻi ʻa e moʻui ʻa e tokolahi ʻi he moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga Fakatohitapú?
17 Ko e kakai ʻoku ʻikai haʻanau tuí ʻoku ʻikai te nau maʻu ha tefitoʻi moʻoni tataki lelei. ʻOku nau fokotuʻu ʻa e ʻalunga pē ʻonautolu pe ʻoku nau tēkina pē nai ki he tahi ʻo e ʻulungaanga taʻetāú, hangē ko ia naʻe hoko ki he niʻihi ʻo e kau Kolinitō ko ia ʻi he kuonga muʻá ki muʻa ke nau hoko ko e kau tuí. (Ef. 4:14) Kae kehe, ko e ʻilo totonu ʻo e Folofola mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá, ʻoku maʻu ai ʻa e mālohi ke liliu ki he lelei ange ʻa e moʻui ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú. (Kol. 3:5-10; Hep. 4:12) Ko e tokolahi he ʻaho ní ʻa ia ko e kau mēmipa kinautolu ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻoku lava ke nau tala atu ki muʻa ke nau ako pea ngāueʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa Sihová, naʻa nau moʻui ʻo ʻikai ha fakangatangata fakaeʻulungaanga. Neongo ia, naʻa nau taʻefiemālie mo ʻikai te nau fiefia. Naʻa nau toki maʻu pē ʻa e nongá ʻi he taimi naʻa nau kamata feohi ai mo e kakai ʻa e ʻOtuá pea moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú.
18. Ko e hā ʻa e hokosia ʻa ha finemui ʻe taha, ʻo fakamoʻoniʻi ai ʻa e hā?
18 ʻI hono kehé, ko e niʻihi ʻa ia naʻa nau fili he kuohilí ke mavahe mei he ‘feituʻu malu’ ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané ʻoku nau fakaʻiseʻisa lahi ʻi he fili ko iá. Ko e tuofefine ʻe taha, ʻa ia te tau ui ko Tānia, ʻokú ne fakamatala naʻe “ʻohake ia ʻi he moʻoní,” ka ʻi he taimi naʻá ne taʻu 16 aí, naʻá ne mavahe mei he fakatahaʻangá ke “tuli ki he ngaahi fakatauele ʻa e māmaní.” Naʻe kau ʻi he nunuʻa naʻá ne hokosiá ʻa e feitama naʻe ʻikai ke fiemaʻu pea mo ha fakatōtama. ʻOkú ne pehē he taimí ni: “Ko e taʻu ʻe tolu naʻá ku mavahe ai mei he fakatahaʻangá naʻe hoko ai ha mamahi fakaeongo heʻikai ke toe mole. Ko e meʻa ʻoku hokohoko fakahohaʻasi aú ko ʻeku tāmateʻi ʻa ʻeku tama teʻeki ke fāʻeleʻí. . . . ʻOku ou loto ke tala ki he toʻutupu kotoa ʻoku nau fakaʻamu ke lava ʻo nau ‘ʻahiʻahiʻi’ ʻa e māmaní naʻa mo e ʻi ha kiʻi taimi siʻi peé: ‘ʻOua!’ ʻE ʻuluaki ifo nai, ka ʻe iku ki he tamala lahi. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe ʻomai ʻe he māmaní ka ko e mamahi pē. ʻOku ou ʻiloʻi. He naʻá ku ʻahiʻahiʻi ia. Nofo ʻi he kautaha ʻa Sihová! Ko e founga moʻui pē ia ʻoku ʻomai ai ʻa e fiefiá.”
19, 20. Ko e hā ʻa e maluʻi ʻoku ʻomai ʻe he fakatahaʻanga Kalisitiané, pea ʻoku anga-fēfē?
19 Fakakaukau pē pe naʻá ke mei fēfē kapau naʻá ke liʻaki ʻa e ʻātakai fakaemaluʻi ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané. Ko e tokolahi, ʻi heʻenau manatu ki he ʻalunga ʻikai siaʻa ʻo e moʻuí ki muʻa ke nau tali ʻa e moʻoní, ʻoku nau teketekelili pē ʻi he fakakaukau atu ki aí. (Sione 6:68, 69) ʻE lava ke hokohoko atu hoʻo maʻu ʻa e maluʻanga mo e maluʻi mei he ʻoiauē mo e mamahi ʻoku mātuʻaki anga-maheniʻaki ʻi he māmani ʻo Sētané ʻaki ʻa e nofoʻaki feohi vāofi mo ho fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané. Ko e feohi mo kinautolu pea ʻi ai maʻu pē ʻi he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá ʻe hokohoko fakamanatu atu ai kiate koe ʻa e fakapotopoto ʻo e ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa Sihová pea ʻe fakalototoʻaʻi ai koe ke ke moʻuiʻaki ia. ʻOkú ke maʻu ʻa e ʻuhinga kotoa ke ‘fakafetaʻi ai kia Sihova ʻi he fakatahaʻanga lahí,’ ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he tokotaha-tohi-sāmé.—Sāme 35:18.
20 Ko e moʻoni, ʻi he ʻuhinga kehekehe, ʻoku fou ai ʻa e Kalisitiane kotoa pē ʻi he ngaahi taimi ʻoku hā ngali faingataʻa ai ke nau tauhi maʻu ʻenau anga-tonu faka-Kalisitiané. ʻOku fiemaʻu pē nai ke fakahaaʻi kia kinautolu ʻa e hala totonú. Ko e hā ʻe lava ke ke faí—pea pehē ki he toenga ʻo e fakatahaʻangá—ke tokoniʻi ʻa e kaungātuí ʻi he taimi peheé? Ko e kupu hoko maí ʻe sivisiviʻi ai ʻa e founga ʻe lava ke ke hanganaki ‘fefakafiemalieaki ai mo felagaaki hake’ mo ho fanga tokouá.—1 Tes. 5:11, PM.
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
• Ko e hā ʻoku tau ako mei he hokosia ʻa e tokotaha-tohi ʻo e Sāme 73?
• Ko e hā ʻoku tau ako mei he hokosia ʻa Tainá?
• Ko e hā ʻe lava ai ke ke maʻu ʻa e maluʻanga ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané?
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Kakau ki he feituʻu malú; nofo ʻi he fakatahaʻangá!