Maʻu ʻa e Fakaivifoʻou ʻi he Ngaahi Meʻa Fakalaumālié
“Mou fua ʻeku ʻioké . . . , pea te mou maʻu ha fakaivifoʻou ʻi hoʻomou moʻuí.” —MT. 11:29, NW.
1. Ko e hā naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he ʻOtuá ʻi Moʻunga Sainaí, pea ko e hā hono ʻuhingá?
ʻI HE taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e fuakava Laó ʻi Moʻunga Sainaí, naʻe kau ai ʻa e fokotuʻutuʻu ki he Sāpate fakauiké. Fakafou heʻene tangata-lea ko Mōsesé, naʻe tuʻutuʻuni ai ʻa Sihova ki he puleʻanga ʻIsilelí: “Ko e ʻaho ʻe ono te ke fai ai hoʻo ngaue, ka ʻi hono fitu ʻo e ʻaho te ke tuku: koeʻuhi ke malolo hoʻo pulu mo hoʻo asi, pea ke fakamanava hake [pe fakaivifoʻou] ʻa e tama ʻa hoʻo kaunanga mo e muli.” (Eki. 23:12) ʻIo, ʻi hono fakaʻatuʻi ʻo e faʻahinga ʻi he malumalu ʻo e Laó, naʻe fokotuʻutuʻu anga-ʻofa ʻe Sihova ha ʻaho ʻo e mālōlō koeʻuhi ke lava ai ʻo ‘fakaivifoʻou’ ʻa hono kakaí.
2. Naʻe anga-fēfē ʻa e maʻu ʻaonga ʻa ʻIsileli mei hono tauhi ʻo e Sāpaté?
2 Ko e Sāpaté ko ha ʻaho pē ia ki he mālōlō? ʻIkai, ko ha ʻaho tefito ia ʻo e lotu kia Sihova ʻa e kau ʻIsilelí. Ko hono tauhi ʻo e Sāpaté naʻe fakaʻatā ai ʻa e taimi ki he ngaahi ʻuluʻi fāmilí ke nau akoʻi ʻa honau fāmilí ke nau “tauhi ʻa e ʻalunga ʻo Sihova, mo nau fai totonu.” (Sen. 18:19) Naʻe toe tokonaki mai ai ha faingamālie ki he fāmilí mo e kaungāmeʻá ke nau fakatahataha ʻo fakakaukauloto ki he ngaahi ngāue ʻa Sihová pea ke nau maʻu ha feohi fiefia. (Ai. 58:13, 14) Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga angé, ko e Sāpaté naʻe tuhu fakaekikite ia ki ha taimi ʻa ia ʻe hoko mai ai ʻa e fakaivifoʻou moʻoní fakafou ʻi he Pule Taʻu ʻe Taha Afe ʻa Kalaisí. (Loma 8:21) Kae fēfē ʻa hotau taimí? Ko fē pea ʻe lava fēfē ke maʻu ʻe he kau Kalisitiane moʻoní, ʻa ē ʻoku nau mahuʻingaʻia ʻi he founga ʻa Sihová, ʻa e fakaivifoʻou ko iá?
Maʻu ʻa e Fakaivifoʻou Fakafou ʻi he Feohi Faka-Kalisitiané
3. ʻI he founga fē naʻe fepoupouaki ai ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí, pea ko e hā ʻa e olá?
3 Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané ko ha “pou mo e tuʻunga ʻo e Moʻoni.” (1 Tim. 3:15) Naʻe maʻu ʻe he muʻaki kau Kalisitiané ʻa e poupou lahi ʻi he fefakalototoʻaʻaki mo e felangahakeʻaki ʻi he ʻofá. (Ef. 4:11, 12, 16) Lolotonga ʻene ʻi ʻEfesoó, naʻe maʻu ai ʻe Paula ha ʻaʻahi fakalototoʻa mei he ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻanga ʻi Kolinitoó. Fakatokangaʻi ange ʻa e ola naʻe maʻu aí: “Oku ou fiemalie i he haʻu a Setivena mo Fotuneto mo Akaiko,” ko e lea ia ʻa Paulá, “he kuo nau fakafiemalieʻi [pe fakaivifoʻou] ae laumalie ooku.” (1 Kol. 16:17, 18, PM) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi he taimi naʻe ʻalu ai ʻa Taitusi ki Kolinitō ke tokoni ki he fanga tokoua ʻi aí, naʻe tohi ʻa Paula ki he fakatahaʻangá, ʻo pehē: “Nae fakafiemalieʻi [pe fakaivifoʻou] hono laumalie ekimoutolu kotoabe.” (2 Kol. 7:13, PM) ʻI he founga meimei tatau ʻi he ʻahó ni, ʻoku maʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e fakaivifoʻou moʻoni fakafou ʻi he feohi fakatupu langa hake faka-Kalisitiané.
4. ʻOku anga-fēfē hono fakaivifoʻou kitautolu ʻe he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá?
4 ʻOkú ke ʻiloʻi mei he meʻa ʻokú ke hokosiá ko e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá ko ha matavai ia ʻo e fiefia lahi. ʻOku tau maʻu ai ha “fefakalototoʻaʻaki . . . fakafou ʻi he tui ʻa e tokotaha ko ē.” (Loma 1:12, NW) Ko hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané ʻoku ʻikai ko e ngaahi maheni pē kinautolu ʻa ia ʻoku tau fetaulaki ʻi he taimi ki he taimi. Ko e kaungāmeʻa moʻoni kinautolu, ko e kakai ʻoku tau ʻofa ai mo fakaʻapaʻapaʻi. ʻOku tau maʻu ʻa e fiefia lahi mo e fiemālie ʻi he fakatahataha maʻu pē mo kinautolu ʻi heʻetau ngaahi fakatahá.—Filim. 7.
5. ʻE lava fēfē ke tau tauʻaki fakaivifoʻou ʻi he ngaahi fakataha-lahí mo e ʻasemipilií?
5 Ko e matavai ʻe taha ʻo e fakaivifoʻoú ʻoku hoko mai ia fakafou ʻi heʻetau ngaahi fakataha-lahi mo e ʻasemipilī fakataʻú. Tānaki atu ki hono tokonaki mai ʻo e vai foaki-moʻui ʻo e moʻoni mei he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohi Tapú, ko e ngaahi fakatahataha lalahi ange ko ení ʻoku ʻomai ai ʻa e faingamālie kia kitautolu ke tau “fano” atu ʻi heʻetau feohí. (2 Kol. 6:12, 13) Kae fēfē kapau ʻoku tau mā pea faingataʻaʻia ʻi he feʻiloaki mo e kakaí? Ko e founga ʻe taha ke hoko ai ʻo maheni mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ko ʻetau tokoni ʻi ha fakataha-lahi. Hili e tokoni ki he kau fakafofonga ʻi ha fakataha-lahi fakavahaʻapuleʻanga, naʻe fakamatala ha tuofefine ʻe taha: “Tuku kehe ʻa hoku fāmilí mo ha kaungāmeʻa, naʻe ʻikai te u ʻiloʻi ʻa e tokolahi aí. Ka ʻi heʻeku tokoni ki he fakamaʻá, naʻá ku feʻiloaki ai mo e fanga tokoua mo e fanga tuongaʻane tokolahi! Naʻe fakalata ʻaupito!”
6. Ko e hā e founga ʻe taha ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e fakaivifoʻou lolotonga ʻa e mālōlō ʻeveʻevá?
6 Naʻe faʻa fononga ʻa e kau ʻIsilelí ki Selusalema ke lotu ai ʻi he kātoanga ʻe tolu ʻi he taʻu taki taha. (Eki. 34:23) Naʻe faʻa ʻuhinga iá ko ʻenau mavahe mei heʻenau ngoué mo e falekoloá pea nau fononga lalo ʻi ha ngaahi ʻaho ʻi ha hala efua. Neongo ia, ko e ō ki he temipalé naʻe iku ia ki he “fiefia lahi” ʻi he fai ʻo e “Haleluia” ʻe he faʻahinga naʻe ʻi aí. (2 Kal. 30:21) Ko e tokolahi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihova he ʻaho ní ʻoku nau ʻiloʻi ʻi he founga tatau ko e fononga mo honau fāmilí ke ʻaʻahi ki he Pētelí, ko e ngaahi vaʻa ofi mai ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku iku ia ki he fiefia lahi. ʻE lava ke ke fakakau ha ʻaʻahi pehē ʻi hoʻo mālōlō ʻeveʻeva fakafāmili hono hokó?
7. (a) ʻE lava fēfē ke maʻu ʻaonga mei ha ngaahi fakatahataha fakasōsiale? (e) Ko e hā ʻoku lava ke tokoni ki hono maʻu ha taimi fakangalongataʻa mo fakatupu langa hake?
7 Ko e feohi mo e fāmilí pea mo e kaungāmeʻá ʻi he fakatahataha fakasōsialé ʻoku toe lava foki ke fakalototoʻa. Naʻe fakahaaʻi ʻe he tuʻi poto ko Solomoné: “ʻOku ʻikai ha lelei ʻi he nofo, ka ko ʻete kai pe mo inu, mo fafanga ʻaki hoku loto ʻa e lelei ʻoku maʻu ʻi heʻete ngaue.” (Koh. 2:24) Ko e ngaahi fakatahataha fakasōsialé ʻoku ʻikai ngata pē heʻene fakaivifoʻou ʻa e moʻuí ka ʻoku toe ʻai ai ke mālohi ʻa e haʻi ʻo ʻetau ʻofa ki he kaungā Kalisitiané ʻi heʻetau hoko ʻo ʻiloʻi lelei ange kinautolú. Ke tokoni ki hono maʻu ha taimi fakangalongataʻa mo fakatupu langa hake, ʻoku lelei tahá ke tauhi ke tokosiʻi ʻa e ngaahi fakatahataha fakasōsialé pea ke fakapapauʻi ʻoku tokangaʻi lelei ia, tautefito kapau ʻoku ʻomai ai ha kava mālohi.
ʻOmai ʻa e Fakaivifoʻou ʻi he Ngāue Fakafaifekaú
8, 9. (a) Fakafaikehekeheʻi ʻa e pōpoaki ʻa Sīsuú mei he pōpoaki ʻa e kau sikalaipé mo e kau Fālesí. (e) ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei hono vahevahe atu ʻa e ngaahi moʻoni Fakatohitapú?
8 Naʻe faivelenga ʻa Sīsū ʻi he ngāue fakafaifekaú, pea naʻá ne fakalototoʻaʻi ʻa ʻene kau ākongá ke nau fai ʻa e meʻa tatau. ʻOku hā mahino eni ʻi heʻene lea: “Kuo lahi ʻa e taʻu kuo motuʻu, ka ʻoku kaungatamaki ʻa e kau ngaue ko ia mou kole ki he ʻEiki ʻoku aʻana ʻa e taʻu, ke ne kouna atu mo ha kau ngaue ke utu ʻene taʻu.” (Mt. 9:37, 38) Ko e pōpoaki naʻe akoʻi ʻe Sīsuú naʻe fakaivifoʻou moʻoni; ko ha “ogoogolelei” ia. (Mt. 4:23, PM; 24:14) Naʻe kehe ʻaupito eni mei he ngaahi tuʻutuʻuni fakakavenga naʻe hilifaki ʻe he kau Fālesí ki he kakaí.—Lau ʻa e Mātiu 23:4, 23, 24.
9 ʻI hono vahevahe atu ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ki he niʻihi kehé, ʻoku tau ʻoange ai kia kinautolu ʻa e fakaivifoʻou fakalaumālie, pea ʻi he taimi tatau, ʻoku tau fakalahi ai ʻetau mahinoʻi mo e houngaʻia ʻi hotau lotó ki he ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻi he Tohi Tapú. Naʻe feʻungamālie ai ʻa e pehē ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Mou fakamalo kia Jihova: he oku lelei ke hiva fakamalo ki ho tau Otua; he oku malie ia.” (Sāme 147:1, PM) ʻE lava ke ke fakalahi ʻa e fiefia ʻokú ke maʻú ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ki ho kaungāʻapí?
10. ʻOku fakatuʻunga ʻetau lavameʻa ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻi heʻetau maʻu ha tali lelei ki heʻetau pōpoakí? Fakamatalaʻi.
10 Ko e moʻoni, ʻi he feituʻu ngāue ʻe niʻihi ʻoku ongongofua ange ai ʻa e kakaí ki he ongoongo leleí ʻi he ngaahi feituʻu kehé. (Lau ʻa e Ngāue 18:1, 5-8.) Kapau ʻokú ke nofo ʻi ha feituʻu ʻa ia ʻoku fakangatangata ai ʻa e tali ʻo e pōpoaki ʻo e Puleʻangá, feinga ke tokangataha ki he lelei ʻokú ke lavaʻi ʻi he ngāue fakafaifekaú. Manatuʻi ko hoʻo feinga hokohoko ke fanongonongo ʻa e huafa ʻo Sihová ʻoku ʻikai ko e laufānō. (1 Kol. 15:58) ʻIkai ngata aí, ko e tali ʻa e kakaí ki he ongoongo leleí ʻoku ʻikai fakatuʻunga ia ʻi heʻetau lavameʻá. ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ʻe ʻoange ʻe Sihova ki he kakai loto-totonú ha faingamālie ke nau tali ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá.—Sione 6:44.
Lotu Fakafāmili Fakaivifoʻou
11. Ko e hā e fatongia kuo ʻomai ʻe Sihova ki he mātuʻá, pea ʻe lava fēfē ke nau fakahoko ia?
11 ʻOku fakafatongiaʻi ʻa e mātuʻa anga-fakaʻotuá ki hono fakahinohinoʻi ʻenau fānaú fekauʻaki mo Sihova mo ʻene ngaahi foungá. (Teu. 11:18, 19) Kapau ko ha mātuʻa koe, ʻokú ke fakataimitēpileʻi ha taimi ke akoʻi ai hoʻo fānaú fekauʻaki mo ʻetau Tamai fakahēvani ʻofá? Ke tokoniʻi koe ke fakahoko ʻa ho fatongia mahuʻingá pea tokangaʻi e ngaahi fiemaʻu ʻa ho fāmilí, kuo tokonaki mai ʻe Sihova ha meʻakai fakalaumālie fakaivifoʻou lahi fakafou ʻi he ngaahi tohí, makasiní, vitioó mo e hiki leʻó.
12, 13. (a) ʻOku lava fēfē ke maʻu ʻaonga ʻa e ngaahi fāmilí mei he efiafi Lotu Fakafāmilí? (e) ʻOku lava fēfē ke fakapapauʻi ʻe he mātuʻá ko ʻenau lotu fakafāmilí ko ha matavai ia ʻo e fakaivifoʻou?
12 Tānaki atu ki ai, kuo fai ʻe he kalasi tamaioʻeiki anga-tonu mo potó ʻa e fokotuʻutuʻu ki ha efiafi Lotu Fakafāmili. Ko ha efiafi eni ʻoku fakamavaheʻi ʻi he uike taki taha ki he ako Tohi Tapu ʻa e fāmilí. Kuo ʻiloʻi ʻe he tokolahi ko e fokotuʻutuʻú ni kuo tohoakiʻi ai kinautolu ke nau vāofi ange ʻi he ʻofá pea kuo ʻai ke mālohi ai honau vahaʻangatae mo Sihová. Ka ʻe lava fēfē ke fakapapauʻi ʻe he mātuʻá ko ʻenau lotu fakafāmilí ko ha matavai ia ʻo e fakaivifoʻou fakalaumālie?
13 Ko e efiafi Lotu Fakafāmilí ʻoku ʻikai totonu ke hoko ia ko ha taimi fakapipiko mo fuʻu mamalu. He ko ē, ʻoku tau lotu ki he “ʻOtua Mohu Monuʻia [pe fiefia],” pea ʻokú ne loto ke tau fiefia ʻi heʻetau lotú. (1 Tim. 1:11; Fili. 4:4) Ko hono maʻu ha toe efiafi ke lāulea ai ki he ngaahi meʻa mahuʻinga fakalaumālie mei he Tohi Tapú ko ha tāpuaki moʻoni ia. ʻOku lava ke ngaofengofua ʻa e mātuʻá ʻi heʻenau ngaahi founga fakafaiakó, ʻo ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku nau fakakaukauloto ki ai mo faʻu foʻoú. Ko e fakatātaá, naʻe fakaʻatā ʻe ha fāmili ʻa ʻenau tamasiʻi taʻu hongofulu, ko Brandon, ke ne fakahoko ha fakamatala naʻe fakakaveinga “Ko e Hā Naʻe Ngāueʻaki Ai ʻe Sihova ha Ngata Ke Ne Fakafofongaʻi ʻa Sētané?” Ko e ʻīsiu ko ení naʻá ne fakahohaʻasi ʻa Brandon koeʻuhi he ʻokú ne saiʻia ʻi he ngatá, pea naʻá ne loto-mamahi ʻi hono fakafekauʻaki ia mo Sētané. Kuo fai ʻe he fāmili ʻe niʻihi ʻi he taimi ki he taimi ha ngaahi tulama Fakatohitapu, ʻo fakatātaaʻi ʻe he mēmipa taki taha ʻo e fāmilí ha tokotaha, ʻo lau ʻene kongá mei he Tohi Tapú, pe ko hono fakatātaaʻi ha meʻa naʻe hoko. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he fakafiefia ʻa e founga fakafaiako ko ení ka ʻoku lava ke hanganaki ʻai ke kau ki ai ʻa hoʻo fānaú, koeʻuhi ke malava ai ʻo aʻu ki honau lotó ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú.a
Fakaʻehiʻehi mei he Meʻa ʻe Lōmekina Nai Ai Koé
14, 15. (a) Kuo anga-fēfē ʻa e fakautuutu ʻa e loto-mafasiá mo e ʻikai ha maluʻangá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí? (e) Ko e hā ʻa e loto-mafasia lahi ange ʻoku tau fehangahangai nai mo iá?
14 Ko e loto-mafasiá mo e ʻikai ha maluʻangá kuo fakautuutu ia ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ení. Ko e taʻemaʻungāué mo e ngaahi faingataʻa fakaʻekonōmika kehé ʻokú ne uesia ʻa e laui miliona. Naʻa mo e faʻahinga ʻoku nau maʻu ha ngāué ʻoku nau faʻa ongoʻi ko e paʻanga ʻoku nau ngāueʻí ʻoku hangē ia ha fāngota fai ki he kato avá, ʻo iku ki ha ʻaonga siʻisiʻi pē ki honau fāmilí. (Fakafehoanaki mo e Hakeai 1:4-6.) Ko e kau politikí mo e kau taki kehe ʻoku hā ngali taʻeʻaonga ʻa ʻenau fāinga ke fekuki mo e tautoitoí mo e ngaahi tupuʻanga kehe ʻo e koví. ʻOku loto-siʻi ʻa e kakai tokolahi ʻi heʻenau tōnounoú tonu.—Sāme 38:4.
15 ʻOku ʻikai ke hao ʻa e kau Kalisitiane moʻoní mei he ngaahi palopalema mo e tenge ʻoku ʻomai ʻe he fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa ʻa Sētané. (1 Sione 5:19) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku fehangahangai nai ai ʻa e kau ākonga ʻa Kalaisí mo e loto-mafasia lahi ange ʻi heʻenau feinga ke faitōnunga ai pē kia Sihová. “Kapau kuo nau fakatangaʻi au, te nau fakatangaʻi ʻa kimoutolu foki,” ko e lea ia ʻa Sīsuú. (Sione 15:20) Kae kehe, naʻa mo e taimi ʻoku “fakatagaʻi” ai kitautolú, ʻoku “ikai liaki” kitautolu. (2 Kol. 4:9, PM) Ko e hā ʻoku pehē aí?
16. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tauhi maʻu ʻa ʻetau fiefiá?
16 Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Haʻu kiate au, ʻa kimoutolu kotoa ʻoku ongosia mo mafasiá, pea te u fakaivifoʻou kimoutolu.” (Mt. 11:28, NW) ʻI hono maʻu ʻa e tui kakato ki he tokonaki huhuʻi ʻa Kalaisí, ʻoku tau tuku ai kitautolu ki he toʻukupu ʻo Sihová, hangē ko e laú. ʻI he foungá ni, ʻoku tau maʻu ai ʻa e “makehe atu ʻo e mafai.” (2 Kol. 4:7) “Ko e taukapo,” ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ʻokú ne ʻai ke mālohi ʻi ha tuʻunga mahuʻinga ʻa ʻetau tuí koeʻuhi ke tau lava ai ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono kātakiʻi ʻa e ʻahiʻahi mo e mamahi ʻoku tau fehangahangai mo iá ka ke fiefia ai pē foki.—Sione 14:26; Sem. 1:2-4.
17, 18. (a) Ko e hā ʻa e laumālie ʻoku fiemaʻu ke tau leʻohi kitautolu mei ai? (e) Ko e hā ʻe lava ke hoko ʻi he fakamamafa ki he ngaahi mālie ʻo e māmaní?
17 Ko e kau Kalisitiane moʻoni he ʻaho ní ʻoku fiemaʻu ke nau leʻohi kinautolu mei he tākiekina tōtuʻa ʻe he laumālie tuli ki he mālie ʻo e māmani ko ení. (Lau ʻa e Efeso 2:2-5.) He ka ʻikai, ʻe fakataueleʻi nai kitautolu ʻe he “holi ʻo e kakano, mo e holi ʻo e mata, mo e ʻafungi ʻo e moʻui.” (1 Sione 2:16) Pe te tau tui hala nai ko e ʻulutukua ki he holi ʻo e kakanó ʻe ʻomai ai ʻa e fakaivifoʻou. (Loma 8:6) Ko e fakatātaá, kuo hanga ʻa e kakai ʻe niʻihi ki he faitoʻo kona tapú mo hono ngāuekoviʻaki ʻa e kava mālohí, ʻata fakalieliá, sipoti fakatuʻutāmakí, pe ko e ngaahi fakafiefia taʻefakalao kehekehe ʻi ha feinga ke ueʻi ʻa honau ngaahi ongoʻangá. Ko e “ngaahi ngāue olopoto kākā” ʻa Sētané ʻoku fakataumuʻa ia ke ne fai ʻa e takihalaʻi ʻi hono ʻoange ki ha taha ha ongoʻi fehālaaki fekauʻaki mo e fakaivifoʻoú.—Ef. 6:11, NW, fkm. ʻi lalo.
18 Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe hala ʻi he kaí, inú, mo e kau ʻi he fakafiefia leleí ʻi hono fai fakafeʻungá. Neongo ia, ʻoku ʻikai ke tau fakaʻatā ʻa e ngaahi meʻa peheé ke hoko ko e meʻa ia ʻoku tau tokanga muʻomuʻa ki ai ʻi he moʻuí. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e mafamafatataú mo e mapuleʻi-kitá, tautefito ʻi he fakakaukau atu ki he taimi ʻoku tau moʻui aí. Ko e ngaahi ngāue fakafoʻituituí ʻoku lava ke ne lōmekina kitautolu ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻoku tau hoko ai ʻo “fakapikopiko pe taʻefua, ʻi he lavaʻi ʻo e ʻilo kanokano ki hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.”—2 Pita 1:8.
19, 20. ʻE lava fēfē ke maʻu ʻa e fakaivifoʻou moʻoní?
19 ʻI he taimi ʻoku tau liliu ai ʻetau fakakaukaú ke fehoanaki mo e ngaahi lao ʻa Sihová, ʻoku tau ʻiloʻi ai ko ha mālie pē ʻoku tuʻuaki mai ʻe he māmani ko ení ʻoku fakataimi pē. Naʻe ʻiloʻi ia ʻe Mōsese, pea pehē pē mo kitautolu. (Hep. 11:25) Ko hono moʻoní ko e fakaivifoʻou moʻoní, ʻa e fakaivifoʻou ko ia ʻokú ne ʻomai ha ongoʻi fiefia mo e fiemālie lahi mo tuʻuloá, ʻoku haʻu ia mei hono fai ʻo e finangalo ʻo ʻetau Tamai fakahēvaní.—Mt. 5:6.
20 ʻOfa ke tau hokohoko atu hono maʻu ʻa e fakaivifoʻou ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié. ʻI he fai peheé, ʻoku tau “siʻaki ai ʻa e anga-taʻefakaʻotuá mo e ngaahi holi fakamāmaní . . . lolotonga ʻa ʻetau tatali ki he ʻamanaki fakafiefia mo e fakahāhā lāngilangiʻia ʻa e ʻOtua lahí pea mo hotau Fakamoʻuí, ʻa Kalasi Sīsū.” (Tai. 2:12, 13, NW) Ko ia tau fakapapauʻi ke nofo ai pē ʻi he ʻioke ʻa Sīsuú ʻaki ʻa e fakamoʻulaloa ki hono mafaí mo ʻene tatakí. ʻI he fai peheé, te tau maʻu ai ʻa e fiefia mo e fakaivifoʻou moʻoni!
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ki ha fakamatala lahi ange ki he founga ʻe lava ke ʻai ai ke fakamānako mo fakatupu-ʻilo ha ako fakafāmili, sio ki he Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga ʻo Tīsema 1990, peesi 1-2.
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
• ʻOku anga-fēfē hono maʻu ʻe he kakai ʻa Sihová ʻa e fakaivifoʻou he ʻaho ní?
• ʻI he founga fē ʻoku hanga ai ʻe he ngāue fakafaifekaú ʻo fakaivifoʻou kitautolu mo e faʻahinga ʻoku tau lea ki aí?
• Ko e hā ʻoku lava ke fai ʻe he ngaahi ʻuluʻi fāmilí ke fakapapauʻi ai ko ʻenau lotu fakafāmilí ʻoku ʻomai ai ʻa e fakaivifoʻou?
• Ko e hā e ngaahi meʻa ʻokú ne lōmekina fakalaumālie kitautolú?
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
ʻI heʻetau fua ʻa e ʻioke ʻa Sīsuú, te tau maʻu ai ʻa e matavai lahi ʻo e fakaivifoʻou