LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w10 6/15 p. 3-5
  • Fāʻūtaha ʻi he ʻOfa—Līpooti Fakataha Fakataʻu

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fāʻūtaha ʻi he ʻOfa—Līpooti Fakataha Fakataʻu
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Līpooti mei he Ngaahi Vaʻá
  • Kōmiti ʻo e Kulupu Pulé
  • Fekauʻaki mo e ʻOfá ʻa e Konga Tohi Fakataʻu 2010
  • ʻOkú Ke Lele Maha?
  • “E Toki Ulo Atu ae Maonioni”
  • Founga Hono Fokotuʻutuʻu ʻo e Kulupu Pulé
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
  • Ko e Hā ʻa e Kulupu Pule ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?
    Ngaahi Fehuʻi ʻOku Toutou ʻEke Fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová
  • “Hanganaki Fakamahuʻingaʻi ʻa e Kau Tangata Peheé”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2015
  • Ko e Hā ʻOku Fai ʻi ha ʻŌfisi Vaʻa?
    Ko Hai ʻOkú Ne Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová ʻi he ʻAho Ní?
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
w10 6/15 p. 3-5

Fāʻūtaha ʻi he ʻOfa—Līpooti Fakataha Fakataʻu

NAʻE fiefia ʻa e tokotaha kotoa ʻi he Holo ʻAsemipilī ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Jersey City, New Jersey, ʻAmelika. ʻI he pongipongi ʻo ʻOkatopa 3, 2009, naʻe fakatahataha ai ʻa e toko 5,000 tupu ki he fakataha fakataʻu hono 125 ʻa e Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania. Naʻe fanongo mo sio ʻa e laui afe kehe ʻi he polokalamá naʻe fakahoko fakafou ʻi he letiō/vitiō ki he fale ʻe tolu ʻi he Pēteli ʻi ʻAmeliká pea ʻi he Pēteli ʻi Kānatá. ʻI hono fakakātoá, ko e toko 13,235, ne nau fāʻūtaha ʻi heʻenau ʻofa kia Sihová, naʻa nau maʻu ʻa e fakatahá ʻi he houa ʻe tolu.

Ko Geoffrey Jackson ʻo e Kulupu Pulé naʻe seá. Naʻá ne kamata ʻa e polokalamá ʻaki ʻene fakafeʻiloaki mai ha kau hiva ʻa e Pētelí naʻa nau hivaʻi ʻa e ngaahi hiva mei heʻetau tohi hiva foʻoú. Ko e faihivá ko ha mēmipa ia ʻe taha ʻo e Kulupu Pulé, ko David Splane, ʻa ia naʻá ne lāulea nounou ki he mahuʻinga ʻo e mūsiká ʻi he lotu maʻá. Naʻe fakaafeʻi ʻa e kau fanongó ke nau hivaʻi ʻa e hiva foʻou ʻe tolu ʻi he fakatahá; naʻe ʻuluaki hivaʻi ia ʻe he kau hivá, pea toki hivaʻi fakataha leva ʻe he kau hivá mo e kau fanongó. Naʻe ngāueʻaki ʻa e kau hivá ki he fakatahataha makehe pē ko ení; ʻoku ʻikai fiemaʻu ke hoko ia ko ha sīpinga ki he ngaahi fakatahaʻangá, sēketí, pe fakavahé ke nau muimui ki ai.

Līpooti mei he Ngaahi Vaʻá

Ko e kau mēmipa ʻaʻahi mei he Kōmiti Vaʻá naʻa nau ʻomai ha līpooti mei he vaʻa ʻe nima. Naʻe fakahaaʻi ʻe Kenneth Little kuo vavé ni ke kamata pulusi ʻi Kānata ʻa e lahi taha ʻo e ngaahi makasini ki ʻAmelika mo Kānatá, ʻo iku ai ki he tupu liunga hongofulu ʻo e meʻa ʻoku pulusi ʻi he vaʻa ko iá. Ke fakahoko ení, ʻe lele ʻi ha sifi ʻe ua ha mīsini pulusi foʻou naʻe ʻomai, ʻi he houa ʻe 16 fakakātoa ʻi he ʻaho.

Naʻe fakamatala ʻa Reiner Thompson ki he ngāue ʻa e Puleʻangá ʻi he Lepupilika Tominiká, pea naʻe fakamatalaʻi ʻe Albert Olih ʻa ʻetau ngāue ʻi Naisīliá. Ko Emile Kritzinger mei Mosemipīki naʻá ne fakamatala ʻi he hili ʻa e ngaahi hongofuluʻi tau ʻo e fakatanga ʻi aí, naʻe lēsisita ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he 1992. Ko e fonua kotoa ʻe tolú kuo toki tupu fakautuutu ai ki muí ni ʻa e tokolahi ʻo e kau malangá. Naʻe fakamatala ʻa Viv Mouritz mei he vaʻa ʻi ʻAositelēliá ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi Tīmoa Hahaké, ʻa ia ʻoku tokangaʻi ia ʻe he fanga tokoua ʻi ʻAositelēliá.

Kōmiti ʻo e Kulupu Pulé

ʻI he 1976, naʻe tokangaʻi ai ʻa e ngāue kotoa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻe he kōmiti ʻe ono ʻo e Kulupu Pulé. Ki mui ai, naʻe fakanofo ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasi ʻo e fanga sipi kehé ke nau hoko ko e kau tokoni. ʻI he taimi ní ʻoku tokoni ai ʻa e toko 23 ki he ngāue ʻoku faí. Naʻe fakaʻekeʻeke ʻa e toko ono ʻo kinautolu. Ko ʻenau taʻu fakakātoa ʻe 341 ʻi he ngāue taimi-kakató—ko ha ʻavalisi ia ʻo e taʻu ʻe 57 ʻa e toko taha taki taha.

Ko Don Adams, ʻa ia naʻe haʻu ki he Pētelí ʻi he 1943, naʻá ne fakamatala ʻoku faʻuʻaki ʻa e Kōmiti Kouʻotineitá ʻa e kau kouʻotineita ʻo e kōmiti kehe ʻe nima, ʻa ia ʻoku fakapapauʻi ai ʻoku ngāue lelei fakataha ʻa e kōmiti kotoa ʻe nimá. ʻOku ngāue ʻa e kōmiti ko ení ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi meʻa fakatuʻupakeé, fakatangá, hopó, fakatamakí mo e ngaahi meʻa fakatuʻupakē kehe ʻoku uesia ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi māmani lahi.

Ko Dan Molchan naʻá ne fakamatala ki he ngāue ʻa e Kōmiti Kau Ngāué, ʻa ia ʻokú ne tokangaʻi ʻa e lelei fakalaumālie mo fakaesino ʻa e kau ngāue Pēteli ʻe toko 19,851 ʻi māmani lahi. Ko David Sinclair naʻá ne fakamatala ki he founga hono tokangaʻi ʻe he Kōmiti Pulusí ʻa hono fakatau mai ʻa e ngaahi tokonaki mo e meʻangāue ki he ngaahi vaʻá. Ko hono hokó, ko Robert Wallen, ʻa ia kuó ne ngāue ʻi he Pētelí ʻi he meimei taʻu ʻe 60, naʻá ne fakamatala ki he anga hono tokangaʻi ʻe he Kōmiti Ngāué ʻa e ngāue ʻa e kakai ʻa Sihová ʻi he malangá pea ʻi he ngaahi fakatahaʻangá. Naʻe fakamatala nounou ʻa William Malenfant ki he ngāue mālohi ʻa e Kōmiti Faiakó ke teuteu ha polokalama fakataha-lahi. Fakaʻosí, naʻe fakamatala ʻa John Wischuk ki he anga hono tokangaʻi ʻe he Kōmiti Faitohí ʻa hono teuteuʻi fakamākukanga mo faʻu ʻa e fakamatala ki heʻetau ʻū tohí.a

Fekauʻaki mo e ʻOfá ʻa e Konga Tohi Fakataʻu 2010

Ko e malanga ʻe tolu hokó naʻe fai ia ʻe he kau mēmipa ʻo e Kulupu Pulé. Naʻe kamata ʻa Gerrit Lösch ʻaki ʻa e fehuʻi, “ʻOkú ke loto ke ʻofaʻi koe ʻe he niʻihi kehé?” Ko e ʻofá, naʻá ne fakamatala, ko ha fiemaʻu tefito ia ʻa e tangatá, pea ʻoku tau lakalakaimonū kotoa ai. ʻOku tau moʻuaʻaki ʻetau moʻuí ke ʻofa koeʻuhi naʻe fakatupu kitautolu ʻe Sihova ʻi he ʻofa taʻesiokita. Ko e fakaueʻiloto tefito ʻo ʻetau malangá mo e faiakó ko e ʻofa kia Sihova.

Ko e ʻofa makatuʻunga he tefitoʻi moʻoní ʻoku fakaaʻu ia ʻo ʻikai ki hotau kaungāʻapí pē kae pehē foki ki honau ngaahi filí. (Mt. 5:43-45) Naʻe fakalototoʻaʻi ʻa e kau fanongó ke nau fakakaukau ki he meʻa naʻe foua ʻe Sīsū koeʻuhi ko kitautolú, ʻa hono haha, manukiʻi, ʻanuhi mo hokaʻí. Neongo eni, naʻá ne lotu maʻá e kau sōtia naʻa nau tutuki iá. ʻIkai ʻoku ʻai ʻe he meʻá ni ke tau ʻofa ʻo toe lahi ange ai kiate ia? Ko Tokoua Lösch naʻá ne fanongonongo leva ʻa e konga tohi fakataʻu ki he 2010: 1 Kolinito 13:7, 8, ‘Ko ʻOfá ʻokú ne kataki ʻi he meʻa kotoa pe. Ko ʻOfá ʻoku ʻikai ke kaʻanga ia ʻi ha taimi.’ ʻOku tau maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo ʻikai ko e moʻui taʻengatá pē ka ke tau ʻofa foki pea ke ʻofaʻi kitautolu ʻo taʻengata.

ʻOkú Ke Lele Maha?

Naʻe kamata ʻe Samuel Herd ʻa ʻene malangá ʻaki ha fakatātā. Tau pehē ʻoku fakaheka koe ʻe ha kaumeʻa ki ha fononga ʻi he kilomita ʻe 50. ʻI he heka he sea ʻo e pāsesé, ʻokú ke fakatokangaʻi atu ʻoku tuʻu he mahá ʻa e huí. ʻOkú ke tala ki ho kaumeʻá ʻoku mei maha ʻa e kaá. ʻOkú ne pehē ke ʻoua ʻe hohaʻa; ʻoku kei toe pē ha lita ʻe fā ʻi he tangikeé. Neongo ia, ʻe vave ʻa ʻene mahá. ʻOku taau ke ‘lele maha’ ʻo ʻiloʻi kuo vave ke tuʻu e kaá ʻi he halá? He lelei ange ē ke tokangaʻi ke fonu ʻa e tangikeé! ʻI he tuʻunga fakaefakatātaá, ʻoku fiemaʻu ke tau tokangaʻi ha tangikē fonu, ʻa ia ko e penisiní ʻa ʻetau ʻiloʻi ʻa Sihová.

Ke fakahoko iá, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻomai ha penisini feʻunga pea ke fai maʻu pē ia. Ko e founga ʻe fā ʻoku tau fai ai ení. ʻUluakí, ko e ako fakafoʻituitui, ʻo hoko ai ʻo maheni mo e Tohi Tapú ʻi hono lau fakaʻaho ia. ʻI he ʻikai ko hono lau pē ʻo e leá, kuo pau ke tau mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku tau laú. Uá, ko hono ngāueleleiʻaki ʻa ʻetau efiafi Lotu Fakafāmilí. ʻOku tau tuʻu fakauike ʻo ʻutu pe ʻoku tau ʻai pē ha penisini siʻisiʻi ki heʻetau tangikeé? Tolú, ko e ako ʻa e fakatahaʻangá mo hono maʻu ʻo e fakatahá. Faá, ko e fakalaulauloto fakalongolongo ʻo ʻikai fakahohaʻasi, ʻo fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi founga ʻa Sihová. ʻOku pehē ʻi he Sāme 143:5 (PM): “Oku ou manatu ki he gaahi aho i mua; oku ou fakalaulauloto ki hoo gaue kotoabe.”

“E Toki Ulo Atu ae Maonioni”

Naʻe fai ʻe John Barr ʻa e malanga hono tolú mo e malanga fakaʻosí, ʻa ia naʻe fakamatalaʻi ai ʻa e talanoa fakatātā ʻa Sīsū ki he uité mo e teá. (Mt. 13:24-30, 38, 43, PM) ʻOku fakamatala ʻa e talanoa fakatātā ko ia ki ha “ututaʻu” lolotonga ia ko e “fānau ia oe buleaga” ʻoku fakatahatahaʻi kinautolu pea ko e teá ʻoku fakamavaheʻi ia ke tutu.

Naʻe fakamahinoʻi ʻe Tokoua Barr ko e fakatahatahaʻí ʻe ʻikai hokohoko atu ia ʻo taʻengata. Naʻá ne lave ki he Mātiu 24:34, ʻa ia ʻoku pehē: “ʻE ʻikai ʻaupito mole ʻa e toʻutangata ko eni, kaeʻoua ke hoko ʻa e ngāhi meʻa ko ia kotoa pe.” Naʻá ne lau tuʻo ua ʻa e fakamatala: “ʻOku hā mahino naʻe ʻuhinga ʻa Sīsuú ko e moʻui ʻa e kau pani ʻa ia naʻa nau ʻi he taimi naʻe kamata ke hā mahino ai ʻa e fakaʻilongá ʻi he 1914, ʻe fehopeʻaki ia mo e moʻui ʻa e kau pani kehe ʻa ia te nau sio ʻi he kamata ʻo e mamahi lahí.” ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e lōloa tonu ʻo e “toʻutangata ko eni,” ka ʻoku kau ai ʻa e ongo kulupu ʻe ua ko eni ʻa ia ʻoku fehopeʻaki ʻa ʻena moʻuí. Neongo ʻoku kehekehe ʻa e taʻumotuʻa ʻo e kau paní, ko e faʻahinga ʻi he ongo kulupú ʻoku faʻuʻaki ʻa e toʻutangatá ʻoku nau moʻui ʻi he taimi tatau lolotonga ha konga ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí. He fakafiemālie moʻoni ke ʻiloʻi ko e kau pani taʻu siʻi ange ʻoku moʻui he taimi tatau mo e kau pani taʻumotuʻa ange ʻa ia naʻa nau ʻiloʻi ʻa e fakaʻilongá ʻi heʻene hoko ʻo hā mahino naʻe kamata ʻi he 1914, heʻikai te nau mate kotoa ki muʻa ke kamata ʻa e mamahi lahí!

‘Koe fānau oe buleagá’ ʻoku nau vēkeveke tatali ki honau pale fakahēvaní, ka ko kitautolu kotoa kuo pau ke tau faitōnunga ai pē, ʻo ulo atu ke aʻu ki he ngataʻangá. Ko ha monū ia ʻoku tau maʻu ʻi he sio ki hono tānaki ʻo e “uite” ʻi hotau taimí.

Hili ha hiva tuku, naʻe fai ʻa e lotu tukú ʻe Theodore Jaracz ʻo e Kulupu Pulé. Ko ha polokalama fakatupu langa hake moʻoni ʻa e fakataha fakataʻú!

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ki ha fakamatala fekauʻaki mo e ngāue ʻa e kōmiti ʻe ono ʻo e Kulupu Pulé, sio ki he Taua Leʻo ʻo Mē 15, 2008, peesi 29.

[Puha ʻi he peesi 5]

AKO KI HE KAU MĀTUʻÁ

ʻI he fakataha fakataʻú, ko Anthony Morris, ko ha mēmipa ʻo e Kulupu Pulé, naʻá ne fanongonongo ʻe ʻi ai ha ako hokohoko maʻá e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá. Ko ha ako maʻá e kau mātuʻa ʻi ʻAmeliká naʻe kamata lele ia ʻi he konga ki muʻa ʻo e 2008 ʻi he senitā fakaeako ʻi Patterson, Niu ʻIoké. Ko e toki ʻosi ia ʻa e kalasi hono 72, ko e kau mātuʻa eni ʻe toko 6,720 kuo akoʻí. ʻOku kei toe lahi ʻa e meʻa ke faí. ʻI ʻAmelika pē, ʻoku ʻi ai ʻa e kau mātuʻa ʻe toko 86,000 tupu. Ko ia ai, naʻe tali ʻe he Kulupu Pulé ke toe fai ha ako ʻi Brooklyn, Niu ʻIoke, ʻo kamata ʻi Tīsema 7, 2009.

Naʻe pau ke akoʻi ʻi he māhina ʻe ua ʻa e kau ʻovasia fefonongaʻaki ʻe toko fā ke nau hoko ko e kau faiako ʻi Patterson. ʻE hiki leva ʻa e faʻahingá ni ki Brooklyn ke faiako ai, pea ʻe akoʻi mo ha toe toko fā. Te nau faiako leva kinautolu ʻi he ako ʻi Brooklyn, pea ko e muʻaki toko faá te nau ō ʻo faiako ʻi he ako he ngaahi Holo ʻAsemipilií, mo e ngaahi Fale Fakatahaʻangá. ʻE hokohoko atu eni kae ʻoua ke ʻi ai ha kau faiako ʻe toko 12 ke nau faiako ʻi he ako ʻe ono ʻi he uike taki taha ʻi he lea faka-Pilitāniá ʻi ʻAmelika. ʻE toki akoʻi leva ha kau faiako ʻe toko fā ke nau faiako ʻi he lea faka-Sipeiní. Ko e akó ni heʻikai te ne fetongi ʻa e Akoʻanga Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻangá ʻi he lolotonga ní, ko e taumuʻá ke fakalakalaka ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻo e kau mātuʻá. ʻE kamata fai ʻe he ngaahi vaʻa ʻi māmani lahí ʻa e ngaahi ako ʻi he ngaahi Holo ʻAsemipilií mo e ngaahi Fale Fakatahaʻangá lolotonga ʻa e taʻu fakangāue 2011.

[Fakatātā ʻi he peesi 4]

Ko e fakataha fakataʻú naʻe kamata ia ʻaki ʻa e hiva mei heʻetau tohi hiva foʻoú, “Hiva kia Sihova”

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share