ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá
ʻOkú Ne “Ilo ae Loto oe Fānau Kotoabe ae Tagata”
KO HAI ʻia kitautolu kuo ʻikai te ne ongoʻi feifeitamaki ʻi he liliu mo e palopalema ʻi he moʻuí? ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku hā ngali nai ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha taha ʻe lava ke ne mahinoʻi moʻoni ʻa e ngaahi fāinga ʻoku tau fehangahangai mo ia pe ko e ongoʻi mamahi lahi ʻoku tau maʻú. Ka, ʻoku ʻi ai ʻa e tokotaha ʻokú ne mahinoʻi kakato ʻetau ngaahi ongoʻí—ko Sihova ko e ʻOtuá. ʻE lava ke tau maʻu ʻa e fakafiemālie ʻi he ngaahi lea ʻa Solomone ʻoku maʻu ʻi he 2 Kalonikali 6:29, 30.
ʻOku fai ʻe Solomone ha lotu ʻi hono huufi ʻo e temipale ʻi Selusalema ʻi he 1026 K.M. ʻI heʻene lotú, mahalo ko e miniti ʻe hongofulu hono lōloá, ʻoku fakahīkihikiʻi ai ʻe Solomone ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo e mateaki, ko e Tokotaha-Fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofá, pea ko e Tokotaha-Tali lotu.—1 Tuʻi 8:23-53; 2 Kalonikali 6:14-42.
ʻOku kōlenga ʻa Solomone ki he ʻOtuá ke fanongo ki he tautapa ʻa ʻene kau lotu. (Veesi 29) Neongo ʻoku lave ʻa Solomone ki he ngaahi faingataʻa lahi (veesi 28), ʻokú ne fakatokangaʻi ko e tokotaha lotu taki taha ʻokú ne ʻilo ʻene “kovi” pea ongoʻi “ene mamahi.” ʻOku hoko nai ʻa e tokotaha ʻe taha ʻo mamahi koeʻuhi ko ha meʻa ʻe taha lolotonga ia ko e tokotaha kehé ʻokú ne fuesia ʻi loto ha kavenga mātuʻaki kehe.
Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tuʻungá, ko e faʻahinga manavahē-ʻOtuá ʻoku fiemaʻu ke ʻoua te nau fua toko taha ʻenau ngaahi kavengá. ʻI heʻene lotú, naʻe ʻi he fakakaukau ʻa Solomoné ʻa e tokotaha lotu tāutaha ʻa ia naʻe ueʻi nai ia ke ‘mafao a hono nimá,’ ʻo fakaofiofi kia Sihova ʻi he lotu loto-moʻoní.a Mahalo pē ʻoku manatuʻi ʻe Solomone ʻa ʻene tamaí, ʻa Tēvita, ʻi he taimi naʻá ne loto-mamahi lahi aí, naʻá ne pehē: “Li hoʻo kavenga kia Sihova.”—Sāme 55:4, 22.
ʻE fēfē ʻa e tali ʻa Sihova ki he ngaahi kōlenga loto-moʻoni ki ha tokoní? ʻOku kōlenga ʻa Solomone kia Sihova: “Ke ke toki fanogo ekoe mei he lagi ko ho afioaga, bea fakamolemole, bea ke foaki ki he tagata taki taha o fakatatau ki he ene aga.” (Veesi 30) ʻOku ʻiloʻi ʻe Solomone ko e tokotaha “tali lotu” ʻokú ne tokanga fekauʻaki mo ʻene kau lotú ʻo ʻikai ʻi he tuʻunga pē ko ha kulupu kae pehē foki ki he tuʻunga tāutahá. (Sāme 65:2) ʻOku tokonaki ʻe Sihova ʻa e tokoni ʻoku fiemaʻú, kau ai hono fakamolemoleʻi ʻa e tokotaha faihala ʻokú ne tafoki ki he ʻOtuá ʻaki hono lotó kotoa.—2 Kalonikali 6:36-39.
Ko e hā ʻoku fakapapauʻi ai ʻe Solomone ʻe tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi kōlenga ʻa e tokotaha lotu fakatomalá? ʻI he hoko atu ʻene lotú, ʻoku fakahaaʻi ai ʻe Solomone: “Oku ke afioʻi [ʻe Sihova] a hono loto; (he ko koe be toko taha, oku ke ilo ae loto oe fānau kotoabe ae tagata).” ʻOku lāuʻilo ʻa Sihova fekauʻaki mo e kovi pe mamahi ʻoku fua nai ʻe he tokotaha lotu faitōnunga taki taha ʻi hono lotó, pea ko ʻene faingataʻaʻiá ʻoku mahuʻinga kiate Ia.—Sāme 37:4.
ʻE lava ke tau maʻu ʻa e fakafiemālie mei he lotu ʻa Solomoné. ʻE ʻikai nai mahinoʻi kakato ʻe he kaungā faʻahinga ʻo e tangatá ʻetau ngaahi ongoʻi ʻi lotó—ʻa ʻetau “kovi” mo ʻetau “mamahi.” (Palovepi 14:10) Ka ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova hotau lotó, pea ʻokú ne tokanga lahi mai fekauʻaki mo kitautolu. Ko hono huaʻi atu hotau lotó kiate ia ʻi he lotú ʻe lava ke ʻai ai ʻetau ngaahi kavengá ke faingofua ange hono fuá. “Mou li atu ā hono kotoa ʻo hoʻomou lotomoʻua ki he ʻEne ʻAfio,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú, “he ʻoku ne mamahiʻi kimoutolu.”—1 Pita 5:7.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻI he ngaahi taimi ʻo e Tohi Tapú, ko e ‘mafao atu ʻo e nimá,’ ko hono hiki hake ʻa e ongo nimá ʻo folahi hake ki ʻolunga, ʻa ia ko ha fakaʻilonga ʻo e lotu.—2 Kalonikali 6:13.