Hiva kia Sihova!
“Teu hiva fakamalo ki hoku Otua i he lolotoga o eku moui.”—SĀME 146:2, PM.
1. Ko e hā naʻá ne ueʻi ʻa e talavou ko Tēvitá ke ne faʻu ʻa e niʻihi ʻo ʻene ngaahi sāmé?
ʻI HEʻENE kei talavoú, naʻe fakamoleki ʻe Tēvita ʻa e ngaahi houa lahi ʻi he ngaahi manafa ofi ki Pētelihema ʻi hono tokangaʻi ʻa e ngaahi tākanga ʻa ʻene tamaí. ʻI heʻene leʻohi ʻa e fanga sipí, naʻe malava ai ke siofi ʻe Tēvita ʻa e ngaahi ngāue fakaefakatupu fisifisimuʻa ʻa Sihová: ko e langi fetuʻuá, ko e “fanga manu foki ʻo e vao,” mo e “manupuna ʻo e ʻatā.” Naʻe maongo loloto kiate ia ʻa e meʻa naʻá ne sio ki aí—ʻo lahi ʻaupito ko ia naʻe ueʻi ai ia ke ne faʻu ʻa e ngaahi hiva fakaueʻiloto ʻo e fakahīkihiki ki he Tokotaha-Ngaohi ʻo e ngaahi meʻa fakaofo ko ení. Ko e lahi ʻo e ngaahi faʻu ʻa Tēvitá ʻoku lava ke maʻu ia ʻi he tohi Sāmé.a—Lau ʻa e Sāme 8:3, 4, 7-9.
2. (a) Ko e hā ʻa e ola ʻe lava ke fakahoko ʻe he fasí ki ha tokotaha? ʻOmai ha fakatātā. (e) Ko e hā ʻe lava ke tau ako fekauʻaki mo e vahaʻangatae ʻo Tēvita mo Sihová mei he Sāme 34:7, 8 mo e Sāme 139:2-8?
2 Hangehangē ʻi he lolotonga ʻa e vahaʻa taimi ko eni ʻi heʻene moʻuí naʻe fakaleleiʻi ai ʻe Tēvita ʻene pōtoʻi ʻi he tuʻunga ko ha faihivá. Ko e moʻoni, naʻá ne hoko ʻo mātuʻaki pōtoʻi, ʻo fakaafeʻi ai ia ke ne tā haʻape kia Tuʻi Saula. (Pal. 22:29) Ko e fasi ʻa Tēvitá naʻe hoko ko ha fakanonga ki he tuʻi loto-hohaʻá, ʻo hangē ko ia ʻoku faʻa hoko ʻi he fasi mālié naʻa mo e ʻi he ʻahó ni. ʻI he taimi pē naʻe tā ai ʻe Tēvita ʻene meʻaleá, naʻe “nonga hifo ʻa Saula, ʻo ne lelei.” (1 Sam. 16:23) Ko e ngaahi hiva ʻa ia naʻe faʻu ʻe he faihiva mo e faʻu-hiva manavahē-ʻOtua ko ení kuo mahuʻinga ia ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni. Fakakaukau atu pē ki ai! ʻI he ʻahó ni, laka hake ʻi he taʻu ʻe 3,500 hili hono fanauʻi ʻa Tēvitá, ko e kakai ʻe laui miliona mei he ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo e moʻuí pea ʻoku nau nofo ʻi he ngaahi tapa kehekehe ʻo e māmaní ʻoku nau hanga maʻu pē ki he ngaahi saame ʻa Tēvitá ki ha fakafiemālie mo e ʻamanaki.—2 Kal. 7:6; lau ʻa e Sāme 34:7, 8; 139:2-8; Emosi 6:5.
Tuʻunga ʻIloa ʻo e Fasí ʻi he Lotu Moʻoní
3, 4. Ko e hā e ngaahi fokotuʻutuʻu ki hono hivaʻi ʻa e fasi toputapú naʻe fai ʻi he ʻaho ʻo Tēvitá?
3 Naʻe maʻu ʻe Tēvita ha talēniti, pea naʻá ne ngāueʻaki hono talēnití ʻi he founga lelei taha naʻe ala lavá—ke fakalāngilangiʻi ai ʻa Sihova. Hili ʻene hoko ko e tuʻi ʻo ʻIsilelí, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Tēvita ke fakakau ʻa e fasi mālié ʻi he ngaahi ouau ʻi he tāpanekalé. Laka hake ʻi he vahe hongofulu ʻe taha ʻo e kau Līvai kotoa naʻe ngāue ʻi he temipalé—ko e toko 4,000 nai ʻo kinautolu—naʻe vaheʻi ke nau hoko ko e kau “fai ʻa e fakamalo” fakataha mo e toko 288 naʻe “akoʻi i he gaahi hiva kia Jihova, akinautolu nae boto lahi ai.”—1 Kal. 23:3, 5; 25:7, PM.
4 Naʻe faʻu ʻe Tēvita tonu ʻa e lahi ʻo e ngaahi hiva ʻa ia naʻe hivaʻi ʻe he kau Līvaí. Ko ha kau ʻIsileli pē naʻa nau maʻu ʻa e monū ke nau ʻi ai ʻi he ngaahi kātoanga ʻa ia naʻe hivaʻi ai ʻa e ngaahi saame ʻa Tēvitá kuo pau naʻe ueʻi loloto kinautolu ʻe he meʻa naʻa nau fanongoá. Ki mui ai, ʻi he taimi naʻe ʻomai ai ʻa e puha ʻo e fuakavá ki Selusalemá, naʻe “folofola ʻa Tevita ki he houʻeiki Livai ke fokotuʻu honau kainga ʻa e kau hiva ʻaki ʻa e ngaahi meʻahiva, ʻa e ngaahi helefilo mo haape mo simipale, ke fakaongo atu leʻo lahi ʻi he fakafiefia.”—1 Kal. 15:16.
5, 6. (a) Ko e hā naʻe fai ai ʻa e tokanga lahi ki he fasí lolotonga e pule ʻa Tēvitá? (e) ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi naʻe vakai ki he fasí ʻoku ʻi ai hono tuʻunga mahuʻinga ʻi he lotu ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá?
5 Ko e hā naʻe fai ai ʻa e tokanga lahi ki he fasí ʻi he ʻaho ʻo Tēvitá? Naʻe peheé koeʻuhí pē ko e tuʻí ko ha faihiva? ʻIkai, naʻe toe ʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻe taha, ʻa ia naʻe fakaeʻa ʻi he ngaahi senituli ki mui ange ʻi he taimi naʻe toe langaʻi ai ʻe he tuʻi faitotonu ko Hesekaiá ʻa e ngaahi ouau ʻi he temipalé. ʻI he 2 Kalonikali 29:25, ʻoku tau lau: “Pea ne [ʻa ia ko Hesekaia] fokotuʻu ʻa e kau Livai ʻi he fale ʻo Sihova ʻoku nau faka-simipale, faka-helefilo mo faka-haape, ʻo tāu mo e tuʻutuʻuni ʻa Tevita, mo Kata ko e tongafisi ʻa e tuʻi, mo Netane ko e palofita: he ko e tuʻutuʻuni naʻe meia Sihova ʻo fakafai ʻi heʻene kau palofita.”
6 ʻIo, fakafou ʻi heʻene kau palōfitá, naʻe fakahinohino ai ʻe Sihova ʻa ʻene kau lotú ke nau fakahīkihikiʻi ia ʻaki ʻa e hiva. Ko e kau hiva mei he matakali taulaʻeikí naʻe aʻu ʻo fakaʻatā kinautolu mei he ngaahi fatongia naʻe fiemaʻu ke fakahoko ʻe he kau Līvai kehé koeʻuhi ke nau lava ʻo vaheʻi ha taimi feʻunga ki hono faʻu ʻa e hivá, pea ngalingali ki hono ʻahiʻahiʻí.—1 Kal. 9:33.
7, 8. ʻI he fekauʻaki mo ʻetau hivaʻi ʻa e ngaahi hiva ʻo e Puleʻangá, ko e hā ʻoku mahuʻinga ange ʻi he pōtoʻí?
7 Te ke pehē nai, “ʻI he fekauʻaki mo e hivá, ne ʻikai ʻaupito moʻoni mei fakakau au ia ʻi he kau pōtoʻi hiva ne nau hiva ʻi he tāpanekalé!” Ka naʻe ʻikai ko e kau pōtoʻi hiva ʻa e kau faihiva Līvaí kotoa. Fakatatau ki he 1 Kalonikali 25:8, naʻe ʻi ai foki mo e faʻahinga naʻe “kei ako.” ʻOku taau foki ke fakatokangaʻi naʻe ʻi ai nai ha kau faihiva mo e kau hiva pōtoʻi ʻaupito mei he lotolotonga ʻo e ngaahi matakali kehe ʻo ʻIsilelí, ka naʻe vaheʻi ʻe Sihova ʻa e kau Līvaí ke nau tokangaʻi ʻa e hivá. ʻOku lava nai ke tau fakapapauʻi pe naʻa nau “boto lahi” pe “kei ako,” ko e kotoa ʻo e kau Līvai faitōnungá naʻa nau lotoʻaki ʻa e ngāué.
8 Naʻe manako ʻa Tēvita ʻi he hivá pea naʻá ne pōtoʻi ai. Ka ko e talēnití pē taha ʻoku lau ʻe he ʻOtuá? ʻI he Sāme 33:3, naʻe tohi ai ʻe Tēvita: “Ta ke malie, pea ʻai ke ongo atu.” ʻOku mahino ʻa e pōpoakí: Ko e meʻa ʻoku laú ko ʻetau “ta ke malie” pe fai ʻetau lelei tahá ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihová.
Tuʻunga ʻo e Fasí Hili e ʻAho ʻo Tēvitá
9. Fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻá ke mei sio ai mo fanongoa kapau naʻá ke kau ʻi he huufi ʻo e temipalé lolotonga ʻa e pule ʻa Solomoné.
9 Lolotonga e pule ʻa Solomoné, naʻe fakahoko ai ʻa e fasí ʻi ha founga lahi ʻi he lotu maʻá. ʻI he huufi ʻo e temipalé, naʻe ʻi ai ha fuʻu kau tā meʻalea kakato, fakataha mo ha tafaʻaki ʻo e meʻaifi palasá naʻe kau ki ai ʻa e kau ifi talupite ʻe toko 120. (Lau ʻa e 2 Kalonikali 5:12.) ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú “naʻe faʻūtaha ʻa e kau ifi [ʻa ia ko e kau taulaʻeiki kotoa] mo e hiva ʻi he fakaongo atu ha leʻo pe taha, pea nau fakahikihikiʻi mo fakafetaʻi ʻa Sihova; . . . he ʻoku lelei ia ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻene ʻaloʻofa.” ʻI he ʻalu hake pē ʻa e ongo ʻo e fasi fiefia ko iá “naʻe toki fonu ʻi he ʻao ʻa e fale,” ʻo fakahaaʻi ai ʻa e hōifua ʻa Sihová. He pau moʻoni ē naʻe fakafiefia mo fakaofo ʻa e fanongo ki he leʻo ʻo e ngaahi talupite kotoa ko iá fakataha mo e kau hiva ʻe laui afé ʻi heʻenau tuifio ʻo fāitahá!—2 Kal. 5:13.
10, 11. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ai naʻe ngāueʻaki ʻe he muʻaki kau Kalisitiané ʻa e hivá ʻi he lotú?
10 Naʻe toe ngāueʻaki ʻa e fasí ʻi he lotú ʻe he muʻaki kau Kalisitiané. Ko e moʻoni, ko e kau lotu ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau fakataha, ʻo ʻikai ʻi ha ngaahi tāpanekale pe ʻi ha ngaahi temipale, ka ʻi ha ngaahi ʻapi tāutaha. Koeʻuhi ko e fakatangá mo e ngaahi ʻuhinga kehe, ko e ngaahi tuʻunga naʻe ʻi ai ʻenau fakatahá naʻe ʻikai faʻa loko lelei. Neongo ia, ko e kau Kalisitiane ko iá naʻa nau fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he hiva.
11 Ko e ʻapositolo ko Paulá naʻá ne ekinaki ki hono fanga tokoua Kalisitiane ʻi Kolosé: “Mou . . . fetokoniaki i he gaahi same, moe lea malie, moe gaahi hiva fakalaumalie, o hiva moe ofa.” (Kol. 3:16, PM) Hili hono lī ʻa Paula mo Sailosi ki he pilīsoné, naʻá na kamata “lotu mo hiva fakafetai ki he Otua,” neongo naʻe ʻikai haʻana tohi hiva ke na muimui ai. (Ng. 16:25, PM) Kapau naʻe lī koe ki pilīsone, ko ʻetau foʻi hiva ʻe fiha ʻo e Puleʻangá naʻá ke mei malava ke hivaʻi maʻulotó?
12. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia ʻi heʻetau ngaahi hiva ʻo e Puleʻangá?
12 Koeʻuhi ko e fasí ʻoku ʻi ai hono tuʻunga ʻiloa ʻi heʻetau lotú, ʻoku lelei ke tau ʻeke hifo kia kitautolu: ‘ʻOku ou fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia totonu ki ai? ʻOku ou fai ʻeku lelei tahá ke aʻu taimi tonu ki he ngaahi fakatahá, ngaahi ʻasemipilií, mo e ngaahi fakataha-lahí ke kau fakataha mo hoku fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi he hiva kamatá, peá u hiva leʻo-lahi leva ʻi he ongoʻi? ʻOku ou fakalototoʻaʻi ʻeku fānaú ke ʻoua te nau vakai ki he hiva ʻi he vahaʻa ʻo e Ako Fakafaifekau Fakateokalatí mo e Fakataha Ngāué pe ko e hiva ʻi he vahaʻa ʻo e malanga maʻá e kakaí mo e Ako Taua Leʻo ko ha faʻahinga taimi mālōlō ia, ko ha faingamālie ia kia kinautolu ke nau mavahe ai ʻo ʻikai fiemaʻu mei honau nofoʻangá, ke faofao pē nai honau vaʻé?’ Ko e hivá ko e konga ia ʻo ʻetau lotú. ʻIo, pe ʻoku tau “boto lahi” pe “kei ako,” ko kitautolu kotoa te tau malava—pea ʻoku totonu—ke tau fakatahaʻi hotau leʻó ʻi he fakahīkihikiʻi ʻo Sihová.—Fakafehoanaki mo e 2 Kolinito 8:12.
Liliu e Ngaahi Taimí, Liliu e Ngaahi Fiemaʻú
13, 14. Ko e hā ʻa e mahuʻinga ʻo e hiva leʻo-lahi mei he lotó lolotonga ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá? Fakatātaaʻi.
13 Laka hake ʻi he taʻu ʻe 100 kuohilí, naʻe fakamatalaʻi ai ʻi he Zion’s Watch Tower ʻa e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻetau ngaahi hiva ʻo e Puleʻangá. Naʻe pehē ai: “Ko hono hivaʻi ʻa e moʻoní ko ha founga lelei ia ke ʻai ai ke hū ia ki he ʻatamai mo e loto ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá.” Ko e lahi ʻo e lea ʻo ʻetau ngaahi hivá ʻoku makatuʻunga ia ʻi he ngaahi kupuʻi Tohi Tapu, ko ia ko hono ako ʻi ha tuʻunga ʻa e lea ʻo e niʻihi ʻo e ngaahi hivá ʻoku lava ke hoko ko ha founga lelei ʻaupito ia ke ʻai ke maongo loloto ʻa e moʻoní ki hotau lotó. ʻOku faʻa hoko, ko ha tokotaha ʻaʻahi ʻi he ʻuluaki taimí ki heʻetau ngaahi fakatahá kuo ueʻi lahi ia ʻe he hiva mei he lotó ʻa e fakatahaʻangá.
14 ʻI he efiafi ʻe taha ʻi he 1869, naʻe foki atu ai ʻa C. T. Russell ki ʻapi mei he ngāué ʻi he taimi naʻá ne fanongo atu ai ki he hiva naʻe ongo mai mei ha lalo fale ʻo ha holo. ʻI he taimi ko iá ʻi heʻene moʻuí, naʻe siva ʻene ʻamanaki ʻe faifai ange peá ne maʻu ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá. Ko ia naʻá ne fakapapauʻi ai ke ne līʻoa hono taimí ki heʻene ngaahi meʻa fakapisinisí, ʻi he fakaʻuhinga kapau te ne ngāue ʻo maʻu ha paʻanga, te ne malava ai ʻi ha tuʻunga ke tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu fakamatelie ʻa e kakaí neongo kapau heʻikai lava ke ne tokoniʻi fakalaumālie kinautolu. Naʻe hū atu ʻa Tokoua Russell ki he holo efua, mo fakapoʻulí ʻo ʻiloʻi ʻoku fai ai ʻa e ngaahi ouau fakalotu. Naʻá ne tangutu hifo ʻo fanongo. Naʻá ne tohi ki mui ai ʻo pehē ko e meʻa naʻá ne fanongoa ʻi he pō ko iá, “naʻe feʻunga, ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá, ke toe fokotuʻu maʻu ai ʻa [ʻene] tui vaivai ki he fakamānavaʻi fakaʻotua ʻa e Tohi Tapú.” Fakatokangaʻi ange ko e hivá naʻá ne ʻuluaki tohoakiʻi ʻa Tokoua Russell ki he fakatahá.
15. Ko e hā ʻa e ngaahi fakaleleiʻi ʻo e mahinó naʻe feʻungamālie ai hono fakatonutonu ʻa e tohi hivá?
15 ʻI he faai mai ʻa e taimí, ʻoku fakaleleiʻi ai ʻa ʻetau mahinoʻi ʻa e Tohi Tapú. ʻOku pehē ʻe he Palovepi 4:18: “Ko e ʻalunga ʻo haʻa faitotonu ʻoku hange ko e maama hengihengi, ʻa e fakautuutu ʻene maama ʻo aʻu ki he hoʻatā malie.” Ko e fakautuutu ʻo e māmá ʻoku iku moʻoni ia ki he ngaahi fakatonutonu ʻi he founga ʻa ia ʻoku tau ‘hivaʻi ai ʻa e moʻoní.’ ʻI he taʻu ʻe 25 kuohilí, kuo fiefia ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ngaahi fonua lahi ʻi hono ngāueʻaki ʻa e tohi hiva kuo fakakaveinga ko e Hiva Fakahīkihiki kia Sihova.b ʻI he ngaahi taʻu talu mei hono ʻuluaki pulusi ʻa e tohi ko iá, kuo fakautuutu ʻa e māmá ʻi ha ngaahi tuʻunga-lea ʻe niʻihi, pea ko e niʻihi ʻo e ngaahi kupuʻi lea naʻe ngāueʻaki ʻi he tohi hiva ko iá kuo ʻosi hono taimí. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai te tau kei lea ʻo fekauʻaki mo e “fokotuʻutuʻu foʻoú” ka ko e “māmani foʻou.” Pea ʻoku tau fakahaaʻi he taimí ni ko e huafa ʻo Sihová ʻe “fakamāʻoniʻoniʻi,” ʻikai ko e “fakatonuhiaʻi.” ʻOku hā mahino, mei ha vakai fakatokāteline, kuo ʻi ai ha fiemaʻu ke ʻai ʻetau tohi hivá ke laka mo e taimí.
16. ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe heʻetau tohi hiva foʻoú ke tau muimui ki he akonaki ʻa Paula ʻoku maʻu ʻi he Efeso 5:19?
16 ʻI he ʻuhinga ko iá mo e ngaahi ʻuhinga kehe, kuo tali ai ʻe he Kulupu Pulé ke pulusi ha tohi hiva foʻou kuo fakakaveinga ko e Hiva kia Sihova. Ko e lahi ʻo e ngaahi hiva ʻi heʻetau tohi hiva foʻoú kuo holoki hifo ia ki he hiva ʻe 55. Koeʻuhi ʻoku siʻi ange ʻa e ngaahi hiva ke akó, ʻoku totonu ke tau malava ke maʻuloto ʻi ha tuʻunga ʻa e ngaahi lea ʻo e niʻihi ʻo e ngaahi hiva foʻoú. ʻOku fehoanaki eni mo e akonaki ʻa Paula ʻoku hiki ʻi he Efeso 5:19.—Lau.
ʻE Lava Ke Ke Fakahāhā Hoʻo Houngaʻiá
17. Ko e hā e ngaahi fakakaukau ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke ikuʻi ʻa e manavasiʻi telia naʻa fakamā ʻi heʻene haʻu ko ia ki he hiva ʻi he fakatahaʻangá?
17 ʻOku totonu ke tau fakaʻatā ʻa e manavasiʻi telia naʻa fakamaá ke ne taʻofi kitautolu mei he hiva leʻo-lahi ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané? Sio ki ai ʻi he foungá ni: Fekauʻaki mo e leá, ʻikai ko e moʻoni “ʻoku lahi ʻa e meʻa ʻoku tau humu ai kotoa pe”? (Sem. 3:2) Neongo ia, ʻoku ʻikai ke tau fakaʻatā ʻa e taʻehaohaoa ʻo ʻetau leá ke ne taʻofi kitautolu mei hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi he fale ki he falé. Ko e hā leva ka taʻofi ai kitautolu ʻe he taʻehaohaoa ʻa hotau leʻó mei hono fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he hivá? Ko Sihova, ʻa ia “naʻa ne ngaohi ʻa e ngutu ʻo e tangata,” ʻoku fiefia ke fanongo ʻi heʻetau ngāueʻaki hotau leʻó ke hivaʻi hono fakahīkihikí.—Eki. 4:11.
18. ʻOmai ʻa e ngaahi fokotuʻu ki hono ako ʻa e ngaahi lea ʻo e ngaahi hivá.
18 Ko e ngaahi CD kuo fakakaveinga ko e Sing to Jehovah—Vocal Renditions kuo ʻai ia ke ala maʻu ʻi ha ngaahi lea lahi. ʻOku ʻomai ai ʻa e tā meʻalea mālie mo hono hivaʻi ʻa e ngaahi hiva foʻou. Ko e ngaahi fokotuʻutuʻu fakamūsiká ʻoku mālie ʻaupito ʻa e fanongo ki aí. Toutou fanongo ai; ʻi he founga ko iá ʻe vave ai ʻi ha tuʻunga hoʻo maʻu ʻa e lea ʻo e niʻihi ʻo ʻetau ʻū hiva foʻoú. Ko e lea ʻo e ngaahi hiva lahi kuo faʻu ia ʻi ha founga ʻa ia ʻi he taimi ʻokú ke hivaʻi ai ha sētesi ʻe tahá, te ke meimei malava ai ke tomuʻa fakakaukau atu ki he meʻa ʻe hoko mai aí. Ko ia ʻi hoʻo tā ʻa e ngaahi CD, ko e hā ʻoku ʻikai te ke ʻahiʻahi hiva fakataha ai mo e kau hivá? Kapau ʻokú ke hoko ʻo maheni lelei mo e leá mo e fasí ʻi ʻapi, ʻoku ʻikai ha veiveiua te ke malava ke hiva leʻo-lahi ʻi he loto-maʻu lahi ange ʻi he Fale Fakatahaʻangá.
19. Ko e hā ʻa e ngaahi sitepu ʻoku kau ki hono teuteu ʻa e ngaahi tā meʻalea ʻo ʻetau ngaahi hiva ʻo e Puleʻangá?
19 ʻOku faingofua ke fakamaʻamaʻaʻi ʻa e tā fasi ʻa ia ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau ngaahi ʻaho ʻasemipilī makehé, ngaahi ʻasemipilī fakasēketí, mo e ngaahi fakataha-lahi fakavahé. Ko ha ngāue lahi ʻoku kau ki hono teuteuʻi iá. Hili hono fili ʻa e hivá, ko e ngaahi fokotuʻutuʻu fakaetāmeʻaleá kuo pau ke hiki fakalelei ia maʻá e kau mēmipa ʻe toko 64 ʻo e tā meʻalea ʻa e Taua Leʻó ke nau tā. ʻOku fakamoleki leva ʻe he kau hivá ʻa e ngaahi houa lahi ʻi hono vakaiʻi ʻa e fasi ʻa ia te nau ʻahiʻahiʻí pea fakaʻosiʻaki hono hiki ʻi hotau ngaahi fale faiʻanga hikí ʻi Patterson, Niu ʻIoke. Ko e toko hongofulu ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ko ení ʻoku nau nofo ʻi ha ngaahi fonua kehe mei ʻAmelika. ʻOku lau ʻe he tokotaha kotoa ko ha monū ia ke kau ʻi hono ʻomai ʻa e hiva mālie ki heʻetau ngaahi fakataha fakateokalatí. ʻE lava ke tau fakahāhā ʻetau houngaʻia ki heʻenau ngaahi ngāue anga-ʻofá. ʻI he taimi ʻoku fakaafeʻi ai kitautolu ʻe he sea ʻo ʻetau ngaahi ʻasemipilií mo ʻetau ngaahi fakataha-lahí ke tau tangutu ki hotau ngaahi nofoʻangá, tau fai leva ia, pea fanongo fakalongolongo ki he fasi ʻa ia kuo ʻosi teuteu anga-ʻofá.
20. Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ke faí?
20 ʻOku houngaʻia ʻa Sihova ʻi heʻetau ngaahi hiva ʻo e fakahīkihikí. ʻOku mahuʻinga ia kiate ia. ʻE lava ke tau ʻai hono lotó ke fiefia ʻaki ʻa e hiva leʻo-lahi mei hotau lotó ʻi ha taimi pē ʻoku tau fakataha ai ki he lotú. ʻIo, pe ʻoku tau pōtoʻi pe kei ako, tau “hiva kia Sihova”!—Sāme 104:33.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻOku fakatupu tokangá, ʻi he senituli ʻe hongofulu hili ʻa e mate ʻa Tēvitá, naʻe fanongonongo ai ʻe ha kau ʻāngelo tokolahi ʻa e ʻaloʻi ʻo e Mīsaiá ki he kau tauhi-sipi, ʻa ia ʻi he hangē ko ʻenau kui ko Tēvitá, naʻa nau leʻohi ʻenau ngaahi tākangá ʻi he ngaahi manafa ofi ki Pētelihema.—Luke 2:4, 8, 13, 14.
b Ko e fakatahaʻi fakakātoa ʻo e hiva ʻe 225 naʻe ala maʻu ia ʻi he lea ʻe 100 tupu.
Ko e Hā Hoʻo Fakakaukaú?
• Ko e hā e ngaahi fakatātā mei he taimi ʻo e Tohi Tapú ʻoku fakahaaʻi ai ko e fasí ʻoku ʻi ai hono tuʻunga mahuʻinga ʻi heʻetau lotú?
• Ko e hā ʻa e fehokotaki ʻokú ke sio ki ai ʻi he vahaʻa ʻo e talangofua ki he fekau ʻa Sīsū ʻoku hiki ʻi he Mātiu 22:37 mo e kau ʻaufuatō ʻi hono hivaʻi ʻa e ngaahi hiva ʻo e Puleʻangá?
• Ko e hā e niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻa ia ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻa e mahuʻingaʻia totonu ki heʻetau ngaahi hiva ʻo e Puleʻangá?
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
ʻOkú ke fakalototoʻaʻi hoʻo fānaú ke ʻoua ʻe mavahe ʻo ʻikai fiemaʻu mei honau nofoʻangá, he lolotonga ʻa e hivá?
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
ʻOkú ke ako ʻa e ngaahi lea ʻo ʻetau ngaahi hiva foʻoú ʻi ʻapi?